Svijet
STANOVNICI NAPUŠTAJU SANTORINI! Strahuju od još jačih zemljotresa
Profesor seizmologije na Univerzitetu Aristotel u Solunu, Manolis Skordilis, izjavio je da je situacija na grčkom ostrvu Santorini izuzetno ozbiljna i da su mogući zemljotresi jačine i iznad šest stepeni Rihterove skale, objavio je portal Hellas Now, navodeći da stanovnici postepeno napuštaju ostrvo.
Ljudi žurno kupuju karte za odlazak sa ostrva, pa su sinoć ispred šaltera za prodaju karata u Firi na Santoriniju bili veoma dugi redovi.
Zbog velike potražnje, ostalo je malo karata za letove Egeana i Skaj ekspresa, tako da su bespovratne karte dostigle 200 evra.
Mnogi stanovnici spavaju u svojim automobilima ili na otvorenom dok opasnost ne prođe, navodi grčki portal.
Skordilis je rekao da se intenzivna seizmička aktivnost tokom posljednja 24 sata dogodila u oblasti gdje su se u prošlosti dogodili zemljotresi jačine iznad sedam stepeni Rihterove skale.
Naveo je kao primjer zemljotres jačine 7,3 stepena po Rihteru u Amorgosu registrovan 9. jula 1956. godine.
“Zemljotresi su na tektonskom rasjedu koji ide sjeveroistočno prema Santoriniju”, rekao je Skordilis.
Zemljotresi u oblasti Santorinija su neprekidni, a nekoliko potresa je imalo jačinu iznad 4,1 i 4,3 stepena Rihterove skale.
Više od 200 zemljotresa registrovano je tokom 48 sati u okolini grčkog ostrva Santorini, a pojačana seizmička aktivnost izazvala je zabrinutost vlasti i naučnika, zbog čega je premijer Grčke Kirjakos Micotakis juče održao sastanak sa predstavnicima nadležnih službi.
Veliki broj zemljotresa bio je jačine četiri stepena Rihterove skale, a najjači jačine 4,7 stepeni Rihterove dogodio se sinoć, prenosi “Prototema”.
Grčke vlasti savjetovale su stanovnicima Santorinija da danas zatvore škole, izbjegavaju dva mala pristaništa i ne okupljaju se u zatvorenim prostorima.
Spasilačke ekipe i ljekari sa vozilima Hitne pomoći i opremom upućeni su na ostrva Santorini, Ios i Amorgos, a na Santoriniju će biti uspostavljen operativni centar za upravljanje mogućom vanrednom situacijom.
Ministar civilne zaštite Vasilis Kikilias rekao je nakon sastanka sa Micotakisom da su preduzete mere preventivne.
“Informacije će se dobijati kontinuirano. Ispituju se svi elementi seizmičke aktivnosti”, rekao je on.
Vulkanolog-istraživač Helenske uprave za geološka i rudarska istraživanja Jorgos Vugiukalakis rekao je da su epicentri zemljotresa uglavnom na Anhidrosu, nenaseljenom ostrvu u blizini Santorinija.
Prema njegovim riječima, vlasti su odlučile da prošire mere bezbjednosti na susjedna ostrva Amorgos, Anafi i Ios, kako bi se izbjegle panične situacije i obezbijedila zaštita stanovnika.
Svijet
SPREMA SE DOGAĐAJ GODINE U MOSKVI! Evo koliko je pitanja stiglo Putinu za dva dana
S dolaskom zime većina nas instinktivno pojačava grijanje kako bi dom bio što topliji i ugodniji.
Ali, uz visoke cijene energenata važno je znati gdje toplina zapravo odlazi – i kako izbjeći nepotrebno trošenje.
Stručnjaci upozoravaju da mnogi od nas rade iste, vrlo česte greške koje podižu račune, a da toga uopšte nismo svjesni.
Stručnjak za energetsku učinkovitost Džejmi Burns ističe:
“Većina nas misli da se s grijanjem snalazi sasvim dobro, ali nekoliko sitnih navika može vam uštedjeti stotine evra godišnje”.
Dodaje i kako poznavanje vlastitog sistema grijanja može drastično uticati i na udobnost i na konačan iznos na računu.
Jedna od najčešćih grešaka je – zagrijavanje prostorija koje niko ne koristi.
To su najčešće dodatne sobe ili hodnici kroz koje samo prolazite. “Grijanje takvih prostora smanjuje protok topline tamo gdje je zaista trebate”, upozorava Džejmi, savjetujući da u takvim sobama jednostavno ugasite radijatore.
Drugi veliki problem su loše postavke termostata i neadekvatni vremenski rasporedi.
Stalno grijanje “na istom režimu”, bez zoniranja ili prilagođavanja prostorijama, troši puno više nego što mislimo.
Provjerite koje prostorije zaista trebate grijati i jesu li radijatori u ostalima isključeni i izvan rasporeda.
Za prostorije koje grijete ključno je spriječiti gubitak topline.
Toplina lako izlazi kroz nezaštićene poštanske sandučiće, dimnjake, tavanske otvore ili prozore s propuhom, pa čak i male korekcije mogu puno pomoći
“Cijene energije još su visoke, pa svaka mala optimizacija može napraviti veliku razliku”, zaključuje Burns.
“Ne radi se o skupim zahvatima, nego o pametnijem korištenju onoga što već imate. Nekoliko promišljenih prilagodbi može ovu zimu učiniti znatno ugodnijom – bez dodatnog troška.”, piše Večernji list.
Svijet
ORBAN “Evropa se sprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, POSTOJI ODLUKA O TOME”
Evropa se priprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, otkrio je premijer Mađarske Viktor Orban tokom sastanka aktivista vladajuće stranke u Kečkemetu.
Orban je dodao da se Mađarska zvanično suprotstavila takvoj odluci.
“Evropski lideri su odlučili da Evropa uđe u rat. Postoji odluka u vezi s tim. Zvanična pozicija je takva da moramo biti spremni na to do 2030. godine”, otkrio je Orban. “Mađarska tome kaže ‘ne’”, dodao je Orban za RT Balkan.
Orban je naglasio da se njegova zemlja nalazi u opasnosti i dodao da je njihov cilj da spriječe vojne akcije Evropske unije. Dodao je da Budimpešta ne može da se nosi sama sa kompletnom Evropskom unijom.
Nedavno je izjavio da, ukoliko prevlada volja Evropljana koji misle da rat treba da se nastavi i da ga treba riješiti na bojnom polju, a ne traženjem mira, rat bi mogao da se rasplamsa na teritoriji Starog kontinenta. Mađarski premijer najavio je i posjetu Rusiji u narednim danima.
PREPORUČENI SADRŽAJ
Svijet
U slučaju pljenidbe ruske imovine UGROŽEN I EVRO
Moguća konfiskacija zamrznute ruske imovine u EU mogla bi uticati na ulogu evra kao globalne rezervne valute, piše “Fajnenšel tajms”
List podsjeća da imovina denominirana u evrima čini oko 20 odsto deviznih rezervi koje drže centralne banke širom svijeta.
U tom pogledu evro je drugi po vrijednosti, odmah poslije američkog dolara, koji čini gotovo 60 odsto globalnih deviznih rezervi.
“Međutim, ako EU odluči da zaplijeni zamrznutu imovinu Rusije, centralne banke i privatni investitori počeće da sumnjaju da li se isplati kupovati evropske hartije od vrijednosti”, piše list.
Iako je Evropska centralna banka izrazila skepticizam u vezi sa šemom pljenidbe imovine, ukazujući na njene rizike, “Fajnenšel” je naveo da su pojedine zemlje EU, koje su se dugo tome protivile, promijenile svoj stav i sada podržavaju takav potez.
-
Svijet2 dana ago“ŠTA ĆETE SAD BEZ MOG GASA?!”: Putin šokirao Evropu, rekao šta im slijedi
-
Politika3 dana agoKRIŠTO PROZVALA HELEZA “On potkopava vrijednosti demokratskog društva”
-
Politika3 dana agoLUKAS PITA ELEKA: Zašto si poslao poklon Oriću (VIDEO)
-
Politika3 dana agoKRESOJEVIĆ U BRISELU: Susret sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Mecolom – „Diplomatija, a ne hazarderstvo, jača poziciju Republike Srpske“
-
Svijet3 dana agoKRALJ ČARLS: Spremni smo da sa Njemačkom podržimo Evropu “pred prijetnjom ruske agresije”
-
Hronika2 dana agoTUŽILAŠTVO PODIGLO OPTUŽNICU: Grupa graničnih policajaca i carinika tereti se za mito
-
Hronika3 dana agoPonovo uhapšen Zmaj od Šipova, BJEŽAO OD POLICIJE!
-
Banjaluka3 dana agoSTANIVUKOVIĆ ČESTITAO SLAVU HILANDARU: “Neka ovaj sveti dan donese mir, snagu i blagoslov”
