Connect with us

Društvo

ŠTA SE KRIJE IZA “KUMOVSKE ZGRADE”? Tegeltija pravda skok cijene zgrade UIO za 66 miliona KM!

Da li je tačno da je ministar finansija usmeno izdao naređenje za povećanje iznosa za nabavku objekata UIO BiH u Banjaluci, te kako je iznos za kupovinu Glavne kancelarije i Regionalnog centra UIO BiH porastao sa 37 miliona KM, na nešto više od 103 miliona KM, ključna su pitanja koje je Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PS BIH postavila prvom čovjeku UIO BiH Zoranu Tegeltiji.

Podsjećamo nabavka prostora za UIO BiH u Banjaluci prvi put je pokrenuta još prije 12 godina, a sam Tegeltija je podsjetio da se već 18 godina traga za rješenjem ovog pitanja, više tendera je raspisano, na prvim tenderima nije bilo prijavljenih, dok se na posljednjim tenderima prijavio samo jedan ponuđač – „Grand trade“, čiji je vlasnik Mile Radišić.

“Kada je u pitanju zgrada u Banjaluci, na tri tendera nije bilo niti jedne ponude. UIO je uradila ono što je morala uraditi, zatražila je dodatna sredstva. Nije to jedini projekat koji je zahtijevao dodatna sredstva. UIO je angažovao eksperte da ocjene ponudu i na osnovu nje je tražila dodatna sredstva. Imali su jednu ponudu koja oslikava tržište u BL. Na poziciji imamo 103 miliona, od čega su 32 miliona za regionalni centar, oko 68 miliona za Glavnu kancelariju, te nešto više od tri miliona za opremanje”, naveo je Tegeltija na saslušanju koje je trajalo tri sata.

Tegeltija je naglasio da još nije raspisan tender za nabavku zgrade UIO u BL u skladu sa novim budžetom, dodajući da se sada kupuju dva objekta, jedan za Glavnu kancelariju, a drugi za Regionalni centar. Dodao je da očekuje da će biti konkurencije na ovom tenderu.

Izdat usmeni nalog za povećanje budžeta za preko 30 miliona KM?

Predsjedavajući Komisije Branislav Borenović i član Zlatan Begić pitali su Tegeltiju da li je tačno da je izdato usmeno naređenje tadašnjeg ministra finansija za povećanje iznosa za preko 30 miliona KM, na šta je kako navode, upozorila Kancelarija za reviziju. Tegeltija, s druge strane tvrdi, da je morao postojati zahtjev UIO BiH za povećanjem tog iznosa.

Iz diskusije nije do kraja jasno da li je trenutku na koji se diskusija odnosi na čelu Ministarstva finansija BiH bio Tegeltija, s obzirom na to da je 2023. godine došlo do smjene ministara, pa su tu funkciju obavljali Vjekoslav Bevanda, Tegeltija lično, njegov zamjenik nakon što je Tegeltija otišao u UIO BiH, te Srđan Amidžić.

“Ministarstvo je dobilo mišljenje sa skretanjem pažnje. Ovo je budžet, to nije odluka o višegodišnjim kapitalnim ulaganjima. I znate ko može odobriti sredstva, samo mogu poslanici. To je cijela procedura. Povećanje je predloženo na osnovu zahtjeva UIO BiH”, rekao je Tegeltija, uz konstataciju da postoji zahtjev UIO BiH za povećanjem iznosa.

Na Borenovićevu konstataciju da je 2020. godine Privredna komora kupila objekat za 2.900KM po kvadratu, dok je ponuda UIO BiH stigla za skoro 6.000KM, što je duplo veći iznos, Tegeltija je rekao da to poređenje nije relevantno.

„U tom periodu je prodato mnogo zgrada i to su imali vještaci u vidu, da ne poredimo samo dva objekta”, naglasio je Tegeltija.

RS planira da prostorije u kojima je sada UIO ustupi poslanicima i članu Predsjedništva

Tegeltija se osvrnuo i na stav ministarke finansija Republike Srpske da se ovaj proces blokira, uz konstataciju da postoji mnogo ljudi koji misle da bi se ovaj proces davno završio da nije u Banjaluci.

Na Borenovićevo pitanje da li je realan toliki iznos za zgradu, Tegeltija je rekao da je UIO je jedna od najvažnijih institucija u BIH.

„RC Tuzla, Sarajevo i Mostar su dovedeni na nivo gdje mogu obavljati svoje funkcije. Glavna kancelarija i RC nemaju uslove za funkcionisanje. Zahvalan sam vama koji ste glasali za budžet. O cijenama ne želim da govorim, niti da prejudiciram kako će izgledati ponuda na osnovu tendera. Tender će izgledati drugačije. Što se tiče mene i UIO BiH, sve će biti javno, imaćete uvid u sve, samo da Uprava dobije prostor”, naveo je Tegeltija.

Na pitanje predsjedavajućeg Komisije da li se radi o sukobu interesa obzirom na to da je vlasnik firme ponuđača „Grand Tradea“ Mile Radišić kum predsjednika Republike Srpske, predsjednika SNSD-a i čovjeka čija je stranka na vlasti na svim nivoima, Tegeltija odgovara:

“Imam slično pitanje, ako ste sa nekim u sukobu, da li biste sve uradili da taj neko ne dobije posao iako ga zaslužuje?”

Poslanik SNSD Milorad Kojić je naglasio da je Komisija dobila zaduženje da prati tender, a ne da na ovaj način saslušava direktora UIO BiH. On je naglasio da je Borenović pokazao nepoznavanje pravnog sistema.

“Ovo danas vidim kao vaš poraz i zbog toga mi je drago. Ali vas molim da se držite struke, i da ne postavljate tendenciozna pitanja. Ovo posljednje pitanje je izuzetno tendenciozno i nema veze sa pozicijom direktora UIO BiH. Ovo je kafansko pitanje, ovo nema veze sa izvještajem reviziju. Niste se pripremili za ovo saslušanje”, naveo je Kojić.

Na konstataciju da je u ranijim tenderima bilo određeno da objekat ne može biti udaljen više od tri kilometra od centra, Tegeltija poručuje da mu to nije poznato, ali je i pitao da li se treba nalaziti na Stričićima.

On je dodao da je u Sarajevu bilo određeno da objekat ne smije biti udaljen više od dva kilometra od Savjeta ministara te zaključio da u tenderu koji treba biti objavljen ne stoji odredba o udaljenosti.

Poslanici su upozorili i da postoje podzakonski akti kojima je definisano da se sredstva za kapitalna ulaganja ne mogu uvećavati više od 10 odsto.

“Imate uputstvo koje definiše 10 odsto i imate budžet koji je zakonski akt, ko je pravnik neka protumači snagu tih argumenata. UIO kreće od tržišne cijene i onoga što su vještaci utvrdili i tražila je finansijska sredstva. Mnogi projekti su završeni na način da su povećavana sredstva. Imamo još uvijek odluku o nabavci helikoptera, mislite li da se helikopteri mogu kupiti sa povećanjem od 10 odsto”, pita Tegeltija.

Kazao je i da Borenović i Kojić znaju da se preko puta UIO BiH gradi objekat gdje je poslovni prostor 10.000 plus PDV.

„Mi moramo ispitati ono što nam se ponudi. Kvadratni metar stana se prodaje za 6.000KM, vidim to u ponudama”, rekao je Tegeltija.

Parlamentarna komisija za borbu protiv korupcije danas saslušala direktora UIO Zorana Tegeltiju u vezi nabavke objekta za potrebe Uprave u Banjaluci, a Tegeltija je na samom početku rekao da institucije Republike Srpske planiraju da njihove prostorije koje koristi UIO ustupe poslanicima, članu Predsjedništva i članovima Savjeta ministara BiH na korištenje.

CAPITAL

Related Topics:

Društvo

NE ZABORAVITE: Ovog vikenda prelazimo na ZIMSKO računanje vremena!

Ove subote na nedjelju, 26. oktobra, pomjera se sat i prelazimo na zimsko računanje vremena. Tačnije, u 3:00 sata ujutro kazaljke se vraćaju jedan sat unazad, na 2:00 sata, što znači da ćemo te noći spavati sat vremena duže.

Zimsko računanje vremena tradicionalno počinje posljednje nedjelje u oktobru, dok će ljetno računanje ponovo stupiti na snagu krajem marta sljedeće godine.

Ova promjena, iako mnogima dobro dođe zbog „dužeg sna“, često donosi i privremene poteškoće u prilagođavanju — naročito kada je riječ o biološkom ritmu, koncentraciji i produktivnosti. Stručnjaci savjetuju da se tijelo postepeno pripremi, ranijim odlaskom na spavanje i izlaganjem prirodnom svjetlu tokom dana.

Pomjeranje sata utiče i na javne servise, prevoz, informacione sisteme i radne rasporede, pa se građanima preporučuje da u subotu uveče provjere da li su njihovi uređaji automatski ažurirani.

Dakle, ne zaboravite — u noći između subote i nedjelje spavamo sat duže, a novo vrijeme koje nas dočekuje u nedjelju ujutro označava i početak zimskog perioda.

Nastavi čitati

Društvo

GLAVOBOLJA ZBOG ROBNE RAZMJENE: Deficit skoro 10 milijardi KM

U periodu od januara do septembra ove godine spoljnotrgovinski deficit je iznosio 9,634 milijarde KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Kako se navodi u ovim podacima, izvoz je iznosio 12,6 milijardi KM, što je za šest odsto više nego u istom periodu 2024. godine.

“Uvoz je iznosio 22,235 milijardi KM, što je za 4,3 odsto više nego u istom periodu prethodne godine”, stoji u podacima.

Pokrivenost uvoza izvozom
Dalje piše da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,7 odsto.

“Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio dvije milijarde i 187 miliona KM, što je za 9,8% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 771 milion KM, što je za 10,5% više nego u istom periodu prethodne godine”, piše u podacima.

Ističe se da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 78,9%.

“Izvoz u zemlje EU je iznosio devet milijardi i 280 miliona KM, što je za 5,8% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 12 milijardi i 903 miliona KM, što je za 1,9% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 71,9%”, navodi se u podacima.

Gdje je problem?
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da veličina trgovinskog deficita ukazuje na to da naš problem nije na strani tražnje, već na strani ponude.

“Nekonkurentna domaća proizvodnja nije u stanju da iskoristi impuls domaće tražnje, te se ona kroz uvoz prelijeva u zemlje sa kojima imamo trgovinsku razmjenu i podstiče njihov rast. Podatak da najveći dio tog deficita otpada na zemlje regije svjedoči da bi se odgovarajućom strategijom uvozne supstitucije značajan dio uvozne tražnje mogao preusmjeriti na domaću proizvodnju”, istakao je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, za uspješnu primjenu ove strategije potrebno je analizirati strukturu uvoza i u dijelu proizvoda i usluga koji mogu biti zamijenjeni domaćom proizvodnjom te definisati mjere za pomoć proizvođačima za unapređenja kvaliteta proizvoda i snižavanja troškova proizvodnje.

“Na taj način bi domaći proizvođači postali konkurentniji kako na tržištima gdje dominira konkurencija kvaliteta, tako i na tržištima proizvoda gdje je opredjeljujuća cjenovna konkurencija. Uz izgradnju infrastrukture koja bi smanjila logističke troškove, firme iz regije bi mogle preseliti kapacitete u našu zemlju i proizvoditi ovdje kako za potrebe domaćeg, tako i za potrebe regionalnog tržišta. Koliko bi ovo bilo značajno za naš rast najbolje govori podatak da bi preusmjeravanje trgovinskog deficita na domaću proizvodnju bilo dovoljno u ovom trenutku da generiše rast od blizu 20%”, objasnio je Mlinarević.

Dva paralelna problema
Ekonomista Igor Gavran kaže da imamo dva paralelna problema, izvoz daleko ispod naših mogućnosti i uvoz daleko iznad naših potreba.

“Dio razloga je u našoj nekonkurentnosti, ali nije samo to u pitanju – ovisni smo o tržištu EU i regije i vrlo malo izvozimo izvan tog ograničenog okvira, iako nas niko ne sprečava da barem pokušavamo ući na nova tržišta – recimo na tržištu Ruske Federacije konkurencija je manja nego ranije zbog sankcija brojnih zemalja, ali to ne koristimo, a uvoz je daleko iznad naših potreba, gdje se enorman dio odnosi na one proizvode koje ili sami proizvodimo u dovoljnim količinama ili ih lako možemo sami proizvesti”, naglasio je Gavran.

Dodao je da su problem i strukture da izvozimo sirovine, repromaterijale i jeftinije gotove proizvode, a uvozimo skuplje.

“Odnedavno je posebno tragičan slučaj električne energije koju sve manje izvozimo, a sve više uvozimo. Nafta i naftni derivati su druga tragedija, ali dugoročna, jer imamo čak i određene rezerve sirove nafte (koje ne istražujemo i ne eksploatišemo), imamo rafineriju nafte koja bi mogla proizvoditi derivate za cijelo bh. tržište i izvoz, ali ništa od toga ne koristimo. Sada kada se Srbija suočava sa sankcijama mogli bismo izvoziti i tamo, ali umjesto toga imamo rafineriju koja ne radi bez ikakvog tehničkog ili ekonomskog opravdanja”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Društvo

SAMO JEDNA UČENICA! Eldina uči na srpskoj planini, učiteljica NEUMORNO PUTUJE

Na gotovo 1.200 metara nadmorske visine, podno planine Jadovnik, smješteno je selo Kaćevo, jedno od najstarijih i najljepših u prijepoljskoj opštini.

Iako život u planini nije lak, njegovi mještani nisu odustali od svog ognjišta. Naprotiv, posljednjih godina sve više kuća dobija novi sjaj, a među njima i škola koju od zatvaranja čuva samo jedno dijete – devetogodišnja Eldina Hurić. Ova učenica trećeg razreda osnovne škole “Sveti Sava” u izdvojenom odjeljenju u Kaćevu svakog dana pješači i putuje šest kilometara kako bi stigla na nastavu. “Lepo mi je u školi, učiteljica je dobra, ali mi ponekad ipak nedostaju drugari. Trudim se da budem dobar đak”, iskreno za Agenciju RINA kaže mala Eldina – jedini đak u ovoj “kući znanja”.

Njena učiteljica svakog dana pređe oko 20 kilometara kolima, a dio puta i pješke, samo da bi Eldina imala jednake uslove kao i svi ostali učenici u Srbiji.

“Prednost je što možemo da se potpuno posvetimo jednom učeniku, ali nedostatak je što nema društva, to se stvarno oseti”, kaže ona. Linker
Kaćevo je nekada vrvjelo od ljudi, onda je zamrlo ali danas se ponovo budi. U proteklih pet godina u ovom podjadovničkom selu podignuto je 57 novih objekata, od čega je 23 vikendica. Među novim vlasnicima ima i povratnika iz inostranstva, koji su odlučili da svoj novac ulože upravo u rodni kraj.

“Radio sam u Beogradu i Čačku, imao sam svoj posao, ali me srce povuklo nazad. Ovde sam rođen, ovde se najbolje diše”, kaže jedan od povratnika.

Iako je Kaćevo bošnjačko selo, njegovi stanovnici s ponosom ističu bratske odnose sa komšijama Srbima iz susjednih sela.

“Kada su slave, sahrane ili bogomolje, uvek smo zajedno, bez obzira da li je crkva ili džamija. Oduvek smo jedni drugima pomagali i tako će biti i ubuduće”, kažu mještani. Kaćevo ima sve što jedno planinsko selo može da poželi – netaknutu prirodu, bogatu tradiciju i dobre ljude. Zahvaljujući subvencijama, organska proizvodnja sira i kajmaka ponovo je u usponu. Stabilno snabdijevanje strujom biće obezbijeđeno do kraja mjeseca, a jedino što još nedostaje jeste kilometar nasutog puta koji bi povezao školu i centar sela.

“Nije nam neophodan asfalt, ali makar da se put dovede u normalno stanje – do škole, groblja i verskog objekta”, poručuju mještani.

Nastavi čitati

Aktuelno