Connect with us

Društvo

ŠTA SE KRIJE IZA “KUMOVSKE ZGRADE”? Tegeltija pravda skok cijene zgrade UIO za 66 miliona KM!

Da li je tačno da je ministar finansija usmeno izdao naređenje za povećanje iznosa za nabavku objekata UIO BiH u Banjaluci, te kako je iznos za kupovinu Glavne kancelarije i Regionalnog centra UIO BiH porastao sa 37 miliona KM, na nešto više od 103 miliona KM, ključna su pitanja koje je Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PS BIH postavila prvom čovjeku UIO BiH Zoranu Tegeltiji.

Podsjećamo nabavka prostora za UIO BiH u Banjaluci prvi put je pokrenuta još prije 12 godina, a sam Tegeltija je podsjetio da se već 18 godina traga za rješenjem ovog pitanja, više tendera je raspisano, na prvim tenderima nije bilo prijavljenih, dok se na posljednjim tenderima prijavio samo jedan ponuđač – „Grand trade“, čiji je vlasnik Mile Radišić.

“Kada je u pitanju zgrada u Banjaluci, na tri tendera nije bilo niti jedne ponude. UIO je uradila ono što je morala uraditi, zatražila je dodatna sredstva. Nije to jedini projekat koji je zahtijevao dodatna sredstva. UIO je angažovao eksperte da ocjene ponudu i na osnovu nje je tražila dodatna sredstva. Imali su jednu ponudu koja oslikava tržište u BL. Na poziciji imamo 103 miliona, od čega su 32 miliona za regionalni centar, oko 68 miliona za Glavnu kancelariju, te nešto više od tri miliona za opremanje”, naveo je Tegeltija na saslušanju koje je trajalo tri sata.

Tegeltija je naglasio da još nije raspisan tender za nabavku zgrade UIO u BL u skladu sa novim budžetom, dodajući da se sada kupuju dva objekta, jedan za Glavnu kancelariju, a drugi za Regionalni centar. Dodao je da očekuje da će biti konkurencije na ovom tenderu.

Izdat usmeni nalog za povećanje budžeta za preko 30 miliona KM?

Predsjedavajući Komisije Branislav Borenović i član Zlatan Begić pitali su Tegeltiju da li je tačno da je izdato usmeno naređenje tadašnjeg ministra finansija za povećanje iznosa za preko 30 miliona KM, na šta je kako navode, upozorila Kancelarija za reviziju. Tegeltija, s druge strane tvrdi, da je morao postojati zahtjev UIO BiH za povećanjem tog iznosa.

Iz diskusije nije do kraja jasno da li je trenutku na koji se diskusija odnosi na čelu Ministarstva finansija BiH bio Tegeltija, s obzirom na to da je 2023. godine došlo do smjene ministara, pa su tu funkciju obavljali Vjekoslav Bevanda, Tegeltija lično, njegov zamjenik nakon što je Tegeltija otišao u UIO BiH, te Srđan Amidžić.

“Ministarstvo je dobilo mišljenje sa skretanjem pažnje. Ovo je budžet, to nije odluka o višegodišnjim kapitalnim ulaganjima. I znate ko može odobriti sredstva, samo mogu poslanici. To je cijela procedura. Povećanje je predloženo na osnovu zahtjeva UIO BiH”, rekao je Tegeltija, uz konstataciju da postoji zahtjev UIO BiH za povećanjem iznosa.

Na Borenovićevu konstataciju da je 2020. godine Privredna komora kupila objekat za 2.900KM po kvadratu, dok je ponuda UIO BiH stigla za skoro 6.000KM, što je duplo veći iznos, Tegeltija je rekao da to poređenje nije relevantno.

„U tom periodu je prodato mnogo zgrada i to su imali vještaci u vidu, da ne poredimo samo dva objekta”, naglasio je Tegeltija.

RS planira da prostorije u kojima je sada UIO ustupi poslanicima i članu Predsjedništva

Tegeltija se osvrnuo i na stav ministarke finansija Republike Srpske da se ovaj proces blokira, uz konstataciju da postoji mnogo ljudi koji misle da bi se ovaj proces davno završio da nije u Banjaluci.

Na Borenovićevo pitanje da li je realan toliki iznos za zgradu, Tegeltija je rekao da je UIO je jedna od najvažnijih institucija u BIH.

„RC Tuzla, Sarajevo i Mostar su dovedeni na nivo gdje mogu obavljati svoje funkcije. Glavna kancelarija i RC nemaju uslove za funkcionisanje. Zahvalan sam vama koji ste glasali za budžet. O cijenama ne želim da govorim, niti da prejudiciram kako će izgledati ponuda na osnovu tendera. Tender će izgledati drugačije. Što se tiče mene i UIO BiH, sve će biti javno, imaćete uvid u sve, samo da Uprava dobije prostor”, naveo je Tegeltija.

Na pitanje predsjedavajućeg Komisije da li se radi o sukobu interesa obzirom na to da je vlasnik firme ponuđača „Grand Tradea“ Mile Radišić kum predsjednika Republike Srpske, predsjednika SNSD-a i čovjeka čija je stranka na vlasti na svim nivoima, Tegeltija odgovara:

“Imam slično pitanje, ako ste sa nekim u sukobu, da li biste sve uradili da taj neko ne dobije posao iako ga zaslužuje?”

Poslanik SNSD Milorad Kojić je naglasio da je Komisija dobila zaduženje da prati tender, a ne da na ovaj način saslušava direktora UIO BiH. On je naglasio da je Borenović pokazao nepoznavanje pravnog sistema.

“Ovo danas vidim kao vaš poraz i zbog toga mi je drago. Ali vas molim da se držite struke, i da ne postavljate tendenciozna pitanja. Ovo posljednje pitanje je izuzetno tendenciozno i nema veze sa pozicijom direktora UIO BiH. Ovo je kafansko pitanje, ovo nema veze sa izvještajem reviziju. Niste se pripremili za ovo saslušanje”, naveo je Kojić.

Na konstataciju da je u ranijim tenderima bilo određeno da objekat ne može biti udaljen više od tri kilometra od centra, Tegeltija poručuje da mu to nije poznato, ali je i pitao da li se treba nalaziti na Stričićima.

On je dodao da je u Sarajevu bilo određeno da objekat ne smije biti udaljen više od dva kilometra od Savjeta ministara te zaključio da u tenderu koji treba biti objavljen ne stoji odredba o udaljenosti.

Poslanici su upozorili i da postoje podzakonski akti kojima je definisano da se sredstva za kapitalna ulaganja ne mogu uvećavati više od 10 odsto.

“Imate uputstvo koje definiše 10 odsto i imate budžet koji je zakonski akt, ko je pravnik neka protumači snagu tih argumenata. UIO kreće od tržišne cijene i onoga što su vještaci utvrdili i tražila je finansijska sredstva. Mnogi projekti su završeni na način da su povećavana sredstva. Imamo još uvijek odluku o nabavci helikoptera, mislite li da se helikopteri mogu kupiti sa povećanjem od 10 odsto”, pita Tegeltija.

Kazao je i da Borenović i Kojić znaju da se preko puta UIO BiH gradi objekat gdje je poslovni prostor 10.000 plus PDV.

„Mi moramo ispitati ono što nam se ponudi. Kvadratni metar stana se prodaje za 6.000KM, vidim to u ponudama”, rekao je Tegeltija.

Parlamentarna komisija za borbu protiv korupcije danas saslušala direktora UIO Zorana Tegeltiju u vezi nabavke objekta za potrebe Uprave u Banjaluci, a Tegeltija je na samom početku rekao da institucije Republike Srpske planiraju da njihove prostorije koje koristi UIO ustupe poslanicima, članu Predsjedništva i članovima Savjeta ministara BiH na korištenje.

CAPITAL

Related Topics:

Društvo

AMERIČKA ROBA BEZ CARINA U BIH? U toku konsultacije o prijedlogu Ministarstva

Na robi, koja je prošle godine uvezena iz SAD, BiH je prihodovala oko 37 miliona KM carine, s tim što svi ti proizvodi zapravo nisu proizvedeni u Americi, tako da je riječ o poprilično manjem iznosu.

Pojašnjenja radi, iz SAD uvozimo i proizvode koji su nastali u drugim zemljama, a BiH trenutno razmatra ukidanje carina za američku robu, tj. proizvode koji imaju porijeklo baš iz SAD.

Kako je potvrđeno za “Nezavisne novine” iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, uvoz iz SAD je prošle godine iznosio oko 183,6 miliona KM, a dažbine oko 37 miliona maraka.

“Napominjemo da roba koja se uvozila iz SAD, ne znači da je porijeklom iz SAD, tj. proizvedena u SAD. Može biti iz Kine, Meksika, Kanade i slično. Na primjer, ukoliko je proizvod iz EU, neko ga je kupio u SAD i kasnije je izvezen iz SAD, u BiH na njega neće biti obračunata carina ukoliko posjeduje dokaz o porijeklu, da je proizveden u EU”, pojašnjavaju iz UIO BiH.

Sa druge strane, ukoliko je proizvod proizveden u SAD i izvezen iz SAD u BiH, na njega će biti obračunata dažbina shodno tarifnom razvrstavanju. BiH trenutno nema potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD.

“Zbog toga se na robu porijeklom iz SAD prilikom uvoza u BiH primjenjuju standardne carinske stope predviđene Carinskom tarifom. U praksi to znači da će roba iz SAD, u zavisnosti od svog tarifnog razvrstavanja, biti oporezovana carinskom stopom od nula odsto, pet odsto, 10 odsto ili 15 odsto”, pojašnjavaju iz UIO BiH.

Međutim, institucije u BiH su već pokrenule proceduru za privremenu suspenziju carinskih stopa kod uvoza robe porijeklom iz SAD.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na čijem čelu je Staša Košarac, je, naime, izradilo prijedlog odluke, koji je sada u procesu konsultacija.

“Roba koja će se uvoziti uz korištenje tarifnih suspenzija je roba koja je porijeklom iz SAD, a što se utvrđuje odgovarajućim dokazom o nepreferencijalnom porijeklu robe. Za tu robu će se primjenjivati carinska stopa od nula odsto”, navodi se u prijedlogu odluke.

Planirano je da se ova odluka primjenjuje do 31. decembra 2025. godine ili do zaključivanja sporazuma o slobodnoj trgovini sa SAD.

“Savjet ministara će po isteku ovog roka produžiti važenje ove odluke na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ukoliko je to u interesu privrede u BiH. Bez obzira na rok primjene, Savjet ministara može preispitivati primjenu ove odluke i na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine donijeti Odluku o prestanku primjene ove odluke ako više nije u interesu privrede u BiH ili usljed postojanja izmijenjenih okolnosti na tržištu”, ističe se u prijedlogu odluke.

Košarac je ranije rekao da bi ukidanje carinskih opterećenja na robu iz Sjedinjenih Država bilo u korist realnog sektora Republike Srpske i Federacije BiH.

Košarac je istakao da Republika Srpska prijedlogom o ukidanju carinskih opterećenja na robu iz SAD ponovo dokazuje da brine o svojim privrednicima i traži modele za unapređenje privredne aktivnosti, što se želi i privredi Federacije BiH.

Prethodno je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, istakao da u potpunosti podržava politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, kojem je Amerika na prvom mjestu, te najavio ukidanje carina za robu iz SAD.

“I nama naš interes treba da bude na prvom mjestu. Brinući o interesu Republike Srpske, predlažem da BiH ukine sva carinska opterećenja na robu iz SAD”, istakao je Dodik.

Kako je dodao, na taj način bi se stvorili uslovi za postizanje sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i SAD, što bi značilo nultu stopu carina.

“To bi omogućilo dalji razvoj naše ekonomije”, dodaje Dodik.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” izjavili da BiH nema veliki obim razmjene sa SAD i ona čini oko jedan odsto od ukupne razmjene sa svijetom.

Amerika je, podsjetimo, nedavno uvela BiH carine od 35 odsto, zbog čega su se u poslovnoj zajednici u BiH i zabrinuli, a onda odahnuli, kad je objavljeno da su one pauzirane, i to na 90 dana

Nastavi čitati

Društvo

SRPSKA I BIH U ARBITRAŽNOM PAKLU: Sporovi teški čak 2,2 milijarde KM

Slučaj “Viaduct”, koji je danima tema u BiH, jer se traži rješenje kako da se namiri 110 miliona KM duga slovenačkoj kompaniji, nije jedino što treba da brine nadležne.

Naime, BiH, odnosno Republika Srpska, u ovom trenutku se potencijalno suočavaju sa još tri međunarodna sudska postupka, od kojih su neki već u arbitraži, a koji su “teški”, pored pomenutih 110 miliona, čak 1,7 milijardi KM.

Prema podacima Pravobranilaštva BiH, tokom 2024. godine u radu su bila aktivna dva arbitražna postupka, jedan zahtjev za mirno rješavanje spora i jedan potencijalni postupak.

Prvi arbitražni postupak je pomenuti slučaj “Vijaduct”.

Ovaj predmet vodi se pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID), a u kome su pomenuta firma iz Portoroža, te još dva slovenačka državljanina (Vladimir Zevnik i Boris Goljevšček), tužili BiH radi naknade materijalne i nematerijalne štete u iznosu od 42.600.000 evra ili 83.759.339 KM.

Ovaj slučaj, trenutno najaktuelniji u BiH, a datira još od 2004. godine, kada su Vlada Republike Srpske i HES Vrbas, čiji je vlasnik “Viaduct”, potpisali ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju HE Krupa i HE Banjaluka – Niska vrijedan 165 miliona KM.

Taj ugovor je jednostrano raskinut 2015. godine, zbog čega je “Viaduct” podnio Vladi Srpske odštetni zahtjev vrijedan više od 40 miliona evra. Pošto do dogovora nije došlo, “Viaduct” je 2016. godine podnio zahtjev za arbitražu u Vašingtonu, a presudom iz 2022. godine BiH je obavezna da “Viaductu” isplati odštetu od oko 110 miliona maraka.

Drugi arbitražni postupak opet je vezan za Slovence.

Radi se o tužbi “Elektrogospodarstva” Slovenije protiv BiH zbog neispunjenih obaveza oko prijeratnih ulaganja u Rudnik i Termoelektranu Ugljevik, a sve je vrijedno čak 695.175.000 evra ili 1,3 milijarde KM.

I ovaj slučaj je u Vašingtonu, a nastavak je to sporova RiTE Ugljevik sa Slovencima.

Podsjetimo, slovenačko “Elektrogospodarstvo” i Holding “Slovenske elektrane” 2024. godine potpisali su tri ugovora sa predstavnicima RiTE, prema kojima se ugljevičko preduzeće obavezalo da će Slovencima isplatiti čak 372 miliona KM odštete.

Ipak, nadležni u Srpskoj zastupaju stav da se ovaj arbitražni postupak ne tiče Republike Srpske, već BiH, te da je to usmjereno prema Savjetu ministara BiH i Pravobranilaštvu BiH.

Diko Cvijetinović, direktor RiTE Ugljevik, rekao je ranije “Nezavisnim” da su u toku pregovori o preostalim arbitražnim odlukama za kamate i štetu za 2022. i 2023. godinu, te da, ukoliko to bude riješeno, kao što je dogovoren prvi dio arbitraže u Beogradu, RiTE neće imati razloga za brigu.

Treći postupak koji se nalazi pred Pravobranilaštvom BiH je zahtjev za mirno rješavanje spora “Hrvatske elektroprivrede” (HEP) u vezi sa ulaganjem u RiTE Gacko.

Hrvatska strana traži da im se na ime odštete isplati 100.000.000 evra ili 196 miliona KM, a po osnovu ulaganja u izgradnju gatačke termoelektrane tokom 1980-ih godina.

Prema sporazumu koji je tada potpisan, RiTE Gacko se obavezalo da će Hrvatskoj isporučivati jednu trećinu proizvedene struje, a to je rađeno do 1992. godine, kada je počeo rat u BiH.

Zbog te činjenice HEP je procijenio da im se duguje 400 miliona tadašnjih njemačkih maraka, pa su 2017. godine, poslali zahtjev za mirnim rješavanjem spora Savjetu ministara BiH (mirno poravnanje), tražeći da im se na ime odštete plati 100 miliona evra.

“Od 2017. tri puta smo dobijali zahtjev Pravobranilaštva BiH da se produži rok kako bi se očitovali o zahtjevu, ali ni nakon toga nije došlo do nagodbe. Ovaj postupak je u tijeku”, naveli su 2024. godine iz HEP-a, odgovarajući na upit “Nezavisnih novina”.

Iz Vlade Srpske, tačnije od premijera Radovana Viškovića nakon ovoga je stigla poruka da će, ukoliko HEP krene u arbitražu, Republika Srpska pokrenuti protivtužbu, kojom bi tražila da joj Hidroelektrana (HE) Plat kod Dubrovnika, a koja je dio hidrosistema Trebišnjica, nadoknadi preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od 1994. godine.

Četvrti slučaj koji prijeti Srpskoj, BiH, jeste postupak koji se odnosi na Vjetropark Trusina, a slučaj je potencijalno “težak” 102.053.122 evra ili 200.655.000 KM.

Savjet ministara BiH već je dobio opomenu pred arbitražu za ovaj postupak. Koncesija za izgradnju Vjetroparka Trusina izdata je 2012. godine, ali, kako se pisalo, projekat je obustavljen jer investitor nije dostavio bankarsku garanciju. Vlada RS je 2019. raskinula ovu koncesiju.

Kada se zbroje ova četiri postupka, te onaj koji je već završen u Ugljeviku u korist “Elektrogospodarstva” Slovenije, Republika Srpska i BiH su praktično okovane arbitražnim lancima od skoro 2,2 milijarde KM.

Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH, kaže za “Nezavisne novine” da su ovo igre kojima se pljačka narod, a da je vlast u Republici Srpskoj definitivno imala šansu da ove sporove riješi mnogo ranije. Tvrdi da se to dešava i u slučaju “Viaduct”.

“Slovenačka firma će svoj novac naplatiti i tu dileme nema. Račun je ispostavljen Bosni i Hercegovini, a ujedno Srpska tim postupkom svoja javna dobra daje u ruke BiH”, navodi.

Mandić podsjeća da je “Viaduct” želio nagodbu u ovom slučaju.

“Mislim da je ponuda za nagodbu bila milion evra. Međutim, Petar Đokić mi je rekao da on to ne može da odluči bez odluke Vlade. Vladom je predsjedavala Željka Cvijanović, ona je to iznijela, a Vlada tu odluku nije usvojila. Tužba je sada stupila na pravnu snagu. Mislim da njih i nije bilo briga za to jer nisu učestvovali u dijeljenju tog kolača”, kazao je Mandić.

Nastavi čitati

Društvo

SVILA, PAHULJICA, SULTAN! Ovo su najčudnija imena među Srbima

Statistika kaže da su najčešća muška imena u Srbiji Nikola, Dragan, Milan, Aleksandar, Zoran, a ženska: Milica, Marija, Jelena, Mirjana, Dragana.

Međutim, pored ovih standardnih imena, roditelji sve više ispoljavaju svoju kreativnost tako što djeci daju ne baš standardna srpska imena.

Događa se da nekada možete upoznati Svilu, Pahuljicu, Sultana ili čak i Bekama.
Javljaju se i imena poput Kiša, Narta, Leandra, Ljiljanka, Duga ili Plamen i Mrgud.

Kod nas je poznat običaj da se, zbog nekih aktuelnih serija, djeca nazovu baš po glavnim likovima isti, pa su tako zabilieženi: Sultan, Šeherezada, Hurem i Onur, Kasandra.

U Beogradu je zabilieženo i nekoliko Tarzana, a pojavljuju se i imena poput Zmaj, Perun, Brestolik, Jezdivoj, Krunodrag.

Danas neki roditelji djeci daju imena prema svojim precima, pa su ponovo među nama Mašinke, Lovorke, Čarne, Ikonije, Grlice, Golubovi, Jefimija, Makarije, Nikodim, Pelagija, Oprolećovana i Omiljena.

Postoje i Dinarko, Brus Li, Gricko, Edip, Ruzvelt, Ronaldo, Oblak.

U Srbiji su rođene i Čajka, Bogorodica, Odiseja, Paloma, Bistra, Čarna, Lutka, Olimpijada
Običaju davanja neobičnih imena svojoj djeci nisu odoljele ni neke naše poznate ličnosti.

Zdravko Čolić je svoju ćerku nazvao Una Zvezdana, djeca Isidore Bjelice i Nebojše Pajkića nose imena Vila Evanđelina i Lav Grigorije. Djeca poznatog političara Čedomira Jovanovića, takođe, imaju neobičnija imena: sin Mihajlo Lajf, a ćerke Jana Hart, Zora Fejt i Anđelija Fej.

U Niškom kraju su zabilježena imena poput: Nedelja, Mitra, Roman, pa čak i Bekam.

U posljednje vrijeme zastupljen je i običaj da se djeci daju strana imena, pa tako imamo Kijaru, Zoe, Evelin, Adelinu i Belu, Aleksandra Kristofera, Mariju Magdalenu, Bogorodicu, prenosi Krstarica.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno