Delegacija EU ponovo je upozorila BiH da ako do kraja septembra ne bude isporučen finalizovan program reformi, zemlja bi mogla ostati bez dodatnih sredstava iz Plana rasta.

Podsjećaju da BiH već snosi posljedice neusvajanja Reformske agende, budući da Evropska komisija nije zaprimila konačni i usaglašeni program reformi BiH, te da je donesena odluka o izmjeni iznosa izvorno predviđenog za BiH u Planu rasta za zapadni Balkan.

“Evropska komisija je u julu donijela odluku o umanjenju sredstava za BiH u iznosu od deset odsto, odnosno sa 1,085 milijardi evra na 976,6 miliona evra, što predstavlja umanjenje od 108,5 miliona evra. Vlasti BiH su 17. jula obaviještene da će uslijediti umanjenje od dodatnih deset odsto ako BiH ne dostavi finalizovani program reformi do 30. septembra”, upozorili su, kako prenosi Fena.

Takođe ukazuju na to da finansiranje dostupno u okviru Plana rasta ističe krajem 2027. godine, te da stoga sve reforme u okviru Plana rasta moraju biti sprovedene do navedenog roka, koji je povezan sa istekom važećeg višegodišnjeg finansijskog okvira EU i ne može se mijenjati.

Sudeći prema izjavama različitih političkih aktera s kojima smo razgovarali, izvjesno je da će BiH propustiti i ovaj rok, te će, shodno tome, EU dodatno smanjiti sredstva namijenjena za BiH. Iako se u vezi s ovim svi slažu, ne slažu se u tome ko je za tu situaciju odgovoran.

Radovan Kovačević, delegat SNSD-a u Domu naroda BiH, za “Nezavisne” kaže da je u ovom trenutku za BiH mnogo veći problem to što, kako je rekao, neizabrani stranci uz pomoć domaćih poslušnika kreiraju puno veću krizu od ove koja se odnosi na neisporučivanje Reformske agende u Brisel.

“Mi smo na to upozoravali i da su nas slušali, bavili bismo se ekonomijom, bavili bismo se Planom rasta, do sada bismo otvorili najmanje dva klastera u pregovorima s EU i bili bismo puno bliže drugim zemljama iz regiona kada je u pitanju evropski put”, rekao nam je Kovačević.

Prema njegovom mišljenju, najveći kočničari evropskog puta su oni koji su se odlučili da slušaju strance, umjesto svoje komšije.

“Ono što je sasvim sigurno je da će Republika Srpska ostati snažna, da će ostati stabilna, da će ostati jedinstvena i to je u ovom trenutku najvažnije”, kazao je Kovačević.

“Oni su odabrali da umjesto o evropskom putu, da umjesto o tome kako ćemo da živimo u BiH, slušaju strance koji žele da proganjaju državljane Republike Srpske”, rekao je on.

Igor Crnadak, šef Kluba PDP-a u Narodnoj skupštini RS, kazao je za “Nezavisne” da sadašnja struktura na vlasti ne može ispuniti evropske uslove.

“Ovakva upozorenja uopšte ne djeluju na aktuelnu vlast na nivou BiH, iz dva razloga. Jedan je razlog što oni uopšte ne misle o narodu, niti ih je briga za narod. Drugi razlog je što većina ljudi iz vrha aktuelne vlasti ima toliko para kod kuće sad u ormaru”, kaže Crnadak.

Po njemu, jedino rješenje je promjena državne koalicije, te ističe da poziva partnere u FBiH da to učine.

“Sada je ključno pitanje da li ima spremnosti, mi smo iz opozicije u Republici Srpskoj jasno rekli svoj stav, da li ima spremnosti u FBiH da se formira većina, da se izabere novi saziv Savjeta ministara i da se krene naprijed, da se ispune svi evropski uslovi”, rekao je Crnadak.

Predrag Kojović, predsjednik Naše stranke, za “Nezavisne” kaže da pouzdano zna da su sve reforme spremne i dogovorene, ali da se ne stavljaju na dnevni red zbog politike. Prema njemu, odgovornost je na Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara, da stavi to na dnevni red.

“Kada se stavi na dnevni red, onda će se vidjeti i ko koči”, naglasio je Kojović.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je potpredsjednici SDS-a Aleksandri Pandurević da politika nije posao za jedan dan.

– Polako, Aleksandra! Nije politika posao za jedan dan. Usput, Vašington je predivan, nema smeća, nema beskućnika koji spavaju na kartonima po trotoarima, stopa kriminaliteta drastično opala. A, tek, koliko je sad tamo pristojnih ljudi. Tačno se vidi da je u gradu novi šerif – navela je Cvijanovićeva na Instagramu, reagujući na izjavu Pandurevićeve da je ona u Vašingtonu kako bi “istrgovala uslove povlačenja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika”.

Cvijanovićeva je poručila Pandurevićevoj i da ne sluša ministra spioljnih poslova u Savjetu ministara, jer on, kako je navela, nema pojma.

Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) je odlučio da slovenačka kompanija “Viaduct” ima pravo na odštetu od 39,8 miliona evra (77,61 miliona KM), a na kraju je za taj spor isplaćeno 110.688.333 KM i u pitanju su sredstva građana Republike Srpske.

Klub poslanika PDP-a je nedavno tadašnjem predsjedniku Vlade Radovanu Viškoviću postavio osam pitanja u vezi sa ovim slučajem, a na njih je odgovorio Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, otkrivajući neke od detalja koji do sada široj javnosti nisu bili poznati.

“Ugovor o koncesiji sa ‘HES Vrbas’ Banjaluka u vlasništvu ‘Viaducta’ je zaključen 25. novembra 2004. godine. ‘Viaduct’ Portorož je 29. septembra 2015. godine dostavio dopis kojim Vladi saopštava da jednostrano raskida Ugovor o koncesiji”, tvrdi Đokić.

Prema njegovim riječima, protiv “Viaducta” nisu vođeni sporovi pred sudovima Republike Srpske. Ministarstvo se, tvrdi Đokić, obratilo Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci u vezi sa istragom koju vodi protiv “Viaducta” i tri osobe, ali odgovor nisu dobili.

Klub poslanika PDP-a je, između ostalog, zanimalo i kada je započet arbitražni postupak “Viaducta” iz Slovenije pred ICSID u Vašingtonu, te koliko je Vlada Republike Srpske platila arbitražnu taksu itd.

“Arbitražni postupak je pokrenut 1. juna 2016. godine, kada je podnesen Zahtjev za arbitražu pred ICSID-om. Arbitražna taksa sa troškovima postupka je iznosila 300.000 USD. Pored ovih troškova, troškovi angažovanja advokata su iznosili 400.071 evro, a angažovanja vještaka za potrebe postupka 119.000 evra”, naveo je Đokić.

Sudeći prema Đokićevim riječima, “kesu” je morala da odriješi i BiH.

“Napominjemo da je BiH takođe pokrenula postupak poništaja arbitražne odluke u kojem je obavezana da plati 425.000 USD na ime arbitražne takse i troškova postupka, a da je u ovom postupku trošak advokata bio 409.033,5 evra, dok je iznos ostalih troškova bio 13.214,89 evra”, naveo je Đokić.

Ročište u postupku je, dodaje resorni ministar, održano od 7. do 11. decembra 2020. godine putem online prenosa zbog kovid-19 pandemije. Odluka ICSID-a je 19. aprila 2022. godine, tvrdi Đokić, dostavljena predstavnicima Vlade Republike Srpske, te je razmatrana na njenoj sjednici.

Upitali su iz PDP-a i na osnovu čega, odnosno koje dokumentacije je “Viaduct” dobio spor protiv Republike Srpske, a Đokuć na to odgovara da “nije moguće navesti pojedinačne konkretne dokumente koji su bili osnov zbog koga je spor protiv BiH dobijen, a zbog pravne i činjenične kompleksnosti ovog spora”.

“Tribunal je svoju odluku obrazložio na sljedeći način: Tuženi je prekršio standard poštenog i ravnopravnog postupanja prema investiciji tužilaca. Tuženi je postupio na proizvoljan i diskriminatoran način kad je u pitanju investicija tužilaca i nije poštovao legitimna očekivanja tužilaca. Кao posljedica toga, tužioci imaju pravo na odštetu u iznosu od 39,8 miliona evra (u ovaj iznos je uračunata i kamata obračunata po kamatnoj stopi ponderisanog prosječnog troška kapitala, u periodu do 12. novembra 2021. godine)”, navodi Đokić.

Dakle, po kursu od 1,95, u pitanju je 77,61 milion KM, a, podsjetimo, zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović je prije nekoliko sedmica potpisao naloge za isplatu, te otkrio da je riječ o ukupno 110.688.333 KM. Ubrzo nakon toga, “Viaductu” su legle pare.

Suština je u sljedećem: Sud u Vašingtonu je odlučio da tužioci imaju pravo na kamatu nakon donošenja odluke, koja je, ispostaviće se, i obračunata, pa je od građana Srpske umjesto 77,61 milion KM izvučeno više od 110 miliona maraka.

Tuženi je, dodaje dalje Đokić, podnio zahtjev za poništaj odluke, i to 1. avgusta 2022. godine, a kojim je takođe traženo odlaganje izvršenja do okončanja postupka. Taj zahtjev je odbijen 1. maja 2024. godine.

Komentarišući Đokićev odgovor, Igor Crnadak, predsjednik Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NS RS), kaže da je očigledno da vlast na svaki način pokušava da se izbjegne rasprava o tome ko je odgovoran za “Viaduct”.

“Ne možemo prihvatiti tezu da je trebalo da platimo 70 miliona, a ne 110 ili 120. I tih 70 miliona je previše i u tih 70 miliona se kriju veliki lopovluk i veliki kriminal. S obzirom na to da smo i sa jedne i sa druge strane, i od vlasti i od opozicije, čuli poruke da se radi o korupciji na najvišem mogućem nivou, ponavljam svoj zahtjev i poziv svim klubovima poslanika u NS RS da što prije ovu temu imamo na sjednici NS RS i da što prije zajednički pozovemo pravosuđe kao nezavisnu granu vlasti da oni utvrde ko je odgovoran i ko mora u zatvor”, rekao je Crnadak za “Nezavisne novine”.

Potrebno je da i vlast i opozicija, dodao je, pošalju poruku, da neće nikad prihvatiti da odgovor bude da niko nije kriv.

“Neko mora biti kriv”, naglasio je Crnadak u izjavi za “Nezavisne novine”.