Connect with us

Društvo

Rast temperature utiče na hronične bolesnike, EVO KAKO DA SE ZAŠTITITE!

Proljećno vrijeme ovih dana sve nas je obradovalo, međutim, temperaturne oscilacije od minusa do čak 20 stepeni, koliko je najavljeno za vikend, mnogima ne prijaju, a najviše onima sa hroničnim oboljenjima, meteoropatama i osobama sklonim alergijama.

Ekipa Kurira je razgovarala sa prim. dr Biserkom Obradović, specijalistom opšte medicine, o tome kako se ove grupe pacijenata mogu zaštititi i kako da sačuvamo zdravlje na prelasku godišnjih doba.

– Ovo su nagle vremenske promjene, jer ako je razlika u temperaturi između najniže i najviše u toku dana do pet stepeni to je blaga vremenska promjena, od pet do 10 srednja, a preko 10 to su velike vremenske promjene.

– Mi imamo jutra koja su hladna i temperature u toku dana koje će ići do 20 stepeni. To pogađa prije svega hronične bolesnike, na prvom mjestu kardiovaskularne bolesnike sa povišenim krvnim pritiskom, ali i ljude sa akutnim problemima. Međutim, i te kako pogađa i djecu, ali i ljude u poznim godinama zato što kod njih imamo hormonski disbalans- objašnava doktorka Obradović za Zdravlje Kurir.

Takođe, ne smijemo da zaboravimo i veliku grupu ljudi za koju se smatra da čini čak 30 odsto čovječanstva, a to su meteoropate, ljudi koji pojačano reaguju na ovakve vremenske promjene. U ovom periodu mijenja se temperatura, zatim ništa manje važan klimatski faktor je atmosferski pritisak. Kod meteoropata, promjena vazdušnog pritiska i vlažnosti vazduha deluju na hipofizu, zbog čega se povećava lučenje hormona stresa, ACTH, koji izaziva prije svega anksioznost i pojačanu razdražljivost.

Pacijenti sa kardiovaskularnim problemima moraju prilagoditi terapiju

Ugroženi su i ljudi sa povišenim krvnim pritiskom zato što on reaguje na promjenu temperature. Naš organizam se hladi tako što se šire krvni sudovi, znojimo se i na taj način rashlađujemo organizam. U ovom periodu ljudi se i dalje toplo oblače, pogotovo oni koji idu ujutro rano na posao. Organizam se pregrejava, dolazi prvo do preznojavanja, do pada krvnog pritiska i na kraju može doći i do kolapsa jer se krvni sudovi jako šire da bi se organizam rashladio, pada krvni pritisak, a mozak je najosjetljiviji ljudski organ na nedostatak kiseonika i prvo dolazi do vrtoglavice, malaksalosti i može doći do kolapsa, do besvjesnog stanja – kaže sagovornica.

U ovom periodu kada dođe do pregrijavanja, gubimo veliku količinu tečnosti putem znojenja, i tu smo isto u riziku prije svega od kardiovaskularnih problema. U Srbiji dnevno imamo preko 15 infarkta koji se dešavaju u toku dana. Pacijenti koji su na nekoj terapiji, pogotovo za kardiovaskularne bolesi i za hipertenziju, moraju voditi računa ako su previše obučeni, jer se krvni sudovi se šire. Ti pacijenti moraju sa svojim ljekarom da revidiraju svoju terapiju.

Ovaj period promjena može da utiče i na kvalitet sna kod mnogih. Zbog velike anksioznosti i pojačane razdražljivosti, mnogi imaju loš san, pogotovo meteoropate koji čak 24 do 48 sati prije promjene vremena to osjećaju i dolazi do jako lošeg uspavljivanja, buđenja. A znamo da je adekvatan san dobar preduslov, ne samo za imunitet već i za koncentraciju, normalan rad, i zato su takve osobe napete, nervozne, dekoncentrisane, nemotivisane za rad.

Veliko isparenje i vlažnost vazduha smetaju osobama sa osjetljivim plućima

– Iako je lijepo vrijeme tek počelo, moramo misliti i na alergije. Alergije već polako kreću. Oni koji imaju problem sa plućima, takođe reaguju na ove vremenske promene jer imamo velika isparenja u vazduhu i veliku vlažnost u vazduhu i to izaziva kod njih astmatične napade.

– Prošle godine smo imali rano cvjetanje, pa smo imali jako veliki broj biljaka koje su cvetale istovremeno, što se obično ne dešava. Kada ovako naglo krene toplo vreme, možemo da očekujemo i ove godine veliki broj cvetanja istovremeno, tako da je to veliki atak na one koji imaju imaju alergiju na polen, pa je jedan savet da svi oni koji imaju problem sa alergijom da prate obaveštenja o alergenima u vazduhu.

Oni moraju sedam dana prije pojave tih alergena tj. polena, da uzimaju lijek protiv alergije tj. antihistaminike da bi se taj lijek vezao za za receptore i da ne dozvoli vezivanje alergena. Na taj način će tu reakciju na polen mnogo, mnogo lakše podnijeti – savjetuje dr Obradović.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno