Ukrajina nije dobila nikakvo rano upozorenje od svojih saveznika o ruskom napadu balističkim raketama na Kijev u kojem je pet raketa pogodilo civilnu infrastrukturu, izjavio je danas predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Ukrajinski predsjednik je opisao ruski napad izveden u ponedjeljak kao “posebno gnusan” i naglasio je da transfer obavještajnih podataka od zapadnih saveznika “pomaže u spasavanju života, a to je jedno od najkritičnijih pitanja”, prenosi Gardijan.

“Upravo to pomaže u sprečavanju ljudskih žrtava – kada postoji rano upozorenje o balističkim raketama”, poručio je Zelenski na društvenim mrežama i ocijenio da je u pitanju nesrećni slijed okolnosti.
Trampova administracija prijeti obustavom razmjene podataka sa Kijevom
Američki zvaničnici su tokom vikenda uputili eksplicitne prijetnje svojim ukrajinskim kolegama poručivši da je Trampova administracija na ivici obustave razmjene obavještajnih podataka sa Kijevom.

Međutim, govoreći u Varšavi, ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha naznačio je da se saradnja nastavlja i rekao da je nedostatak upozorenja o napadu u Kijevu posljedica “posebne vrste ruskog naoružanja”.

Tramp optužuje Zelenskog za rast cijena goriva u SAD
Američki predsjednik SAD Donald Tramp je zahtijevao da Ukrajina prestane da napada ruske rafinerije nafte i okrivio je Zelenskog za rast cijena goriva u SAD.

U petak je Tramp objavio je da je postigao sporazum sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom o uvozu dizela iz Rusije, čime su ukinute prethodne američke sankcije.

Takođe je izjavio da su Moskva i Kijev postigli dogovor o “energetskom prekidu vatre”, što je Zelenski opisao kao novost za njega.

Kijev demantuje napade na rafinerije poslije Trampove objave
On je danas rekao da ukrajinska vojska nije napala ruske rafinerije nafte ili energetska postrojenja tokom dva dana nakon Trampove nedjeljne objave.
Prekid isporuke Patriota: Posljedice obustave nabavki

Trampova administracija je zaprijetila da će obustaviti šemu nabavki u okviru koje evropski saveznici Ukrajine kupuju napredne američke sisteme koji se zatim šalju Kijevu, uključujući i preko potrebne PVO sisteme Patriote.

Savremena mjerna oprema i senzori zabilježili su drastično pomeranje terena na granici Njemačke i Austrije, zbog čega stručnjaci najavljuju urušavanje samog vrha planine i hitno apeluju na oprez.

Pukotina na samom vrhu Hohfogela neprestano se širi, a naučnici očekuju odron od nekoliko stotina hiljada kubnih metara stijena, piše Euronews.

Hohfogel, planina visoka 2.592 metra u Algauskim Alpima, nalazi se na granici Njemačke i austrijskog Tirola. U junu se sa planine već odlomilo oko 2.000 kubika stena, ali istraživači sada upozoravaju da je neizbežan novi, znatno veći odron. Prema njihovim procjenama, niz padinu bi moglo da se sruši do 400.000 kubnih metara materijala.

Samom vrhu prijeti urušavanje jer se pukotina, prisutna još od 19. vijeka, neprestano širi. Prema istorijskim zapisima, procjep je nekada bio širok koliko i ljudska ramena, a danas je narastao na nekoliko metara.

Stručnjaci ovu kritičnu tačku prate već dvanaest godina. U početku su to radili terenskim izlascima, a od 2018. koriste trajno postavljene senzore i mjernu opremu.

Na terenu se upotrebljava i dron sa laserskim skenerom. Ovog proleća instrumenti su zabilježili pomake od čak pet milimetara sedmično što je u geološkom smislu izuzetno brzo.

Poređenja radi, Alpi se u prosjeku pomjeraju oko 1,8 milimetara godišnje. Podaci iz sistema za rano upozoravanje naveli su naučnike da izdaju upozorenje. Uspon sa austrijske strane već je neko vrijeme zatvoren za planinare, dok je pristup iz Njemačke i dalje otvoren.

Početkom oktobra tim sa Tehničkog univerziteta u Minhenu (TUM), koji vodi profesor geologije Mihael Krautblatler, ponovo se popeo na vrh radi pregleda terena i mjerne opreme.

Krautblatler je stručnjak za odrone i klizišta, a cilj mu je, kako je u februaru izjavio za Njemački planinarski savez (DAV), “opremiti opasna područja naprednim sistemima za rano upozoravanje kako bismo mogli ispravno da protumačimo znake koje nam planina šalje”.

Podaci sa senzora stižu neprestano
Na Hohfogel je postavljeno više od 30 senzora koji sa milimetarskom preciznošću prate cijeli vrh i bilježe svaki pomak. Stručnjaci sa TUM-a su 2024. godine glavnu pukotinu opisali kao procjep širok do šest metara, dug oko 35 i dubok otprilike 60 metara.

Nova pukotina na jugozapadnom grebenu sada se smatra ključnom slabom tačkom jer su onde zabilježeni najveći pomaci. Naučnici to mjesto nazivaju “Pukotina 6”. Prema Krautblatlerovim riječima, slični sistemi se trenutno koriste na još samo dvije lokacije – u klancima Partnah i Helental.

“Onde detaljno učimo koje signale planina šalje i koliko unaprijed. Često je reč o samo nekoliko dana ili sati. Takvi sistemi biće ključni u visokogorju jer dolaze promjene koje nadilaze sva naša dosadašnja iskustva”, rekao je Krautblatler za DAV.

Istraživači u svoje kancelarije primaju podatke sa instrumenata nekoliko puta na sat. Krautblatler se nada da će tehnologija pomoći da Alpi ostanu dostupni, ali i da će vlasti moći na vreme da zatvore opasna područja pre nego što dođe do katastrofe.

Odron može da se pokrene svakog trenutka
Naučnici smatraju da planina dostiže kritičnu tačku i da bi niz padinu moglo da se sruši između 250.000 i 400.000 kubika kamenja. Kao jedan od uzroka sve bržeg pomjeranja stena navode ekstremne vremenske uslove.

Johanes Lajnauer iz tima sa TUM-a izjavio je za Dojčlandfunk da na Hohfogelu vide “jasan uticaj obilnih padavina, odnosno jakih kiša, grmljavinskih nevremena i topljenja snijega”.

“Takva nevremena su sve češća i intenzivnija zbog klimatskih promjena, a to utiče na brzinu i učestalost ovakvih odrona”, dodao je Lajnauer.

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un predstavio je interkontinentalnu balističku raketu „hvasong-20“, koja je može da dobaci do SAD, prema navodima

Analitičari navode da ova izložba možda ima za cilj jačanje pozicije Pjongjanga uoči potencijalnih pregovora, dok se ujedno ističu Kimova vojna dostignuća.

Sjeverna Koreja je takođe nedavno izvela probnu ispaljivanje taktičke balističke rakete, što je njeno četvrto lansiranje u mjesec dana.

Globalni nuklearni kontekst

Rastući raketni kapaciteti Sjeverne Koreje deo su mnogo šireg globalnog pejzaža u kojem nacije održavaju nuklearne arsenale kao dio svojih odbrambenih strategija.

Sa globalnom nuklearnom zalihom od preko 12.000 bojevih glava, zabrinjavajuće je pomisliti da su mnoge od njih daleko moćnije od bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki, prenosi Stars Insajder.