Društvo
UZROCI TRUDNOĆA, TUMORI, POVREDE… U Srpskoj godišnje 18.000 ljudi na bolovanju

Radnici u Republici Srpskoj tokom protekle godine bili su češće na bolovanju nego godinu ranije, a to potvrđuju podaci Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, koji pokazuju da je u prosjeku svakog mjeseca bilo 17.830 slučajeva bolovanja.
Za razliku od prošle godine, u 2023. je taj broj bio nešto manji, pa je mjesečno bilo 17.616 slučajeva bolovanja.
Oni napominju da slučaj ne predstavlja broj radnika na bolovanju, jer jedan radnik može više puta u toku mjeseca ili godine da bude na bolovanju i svaki put se to evidentira kao jedan slučaj bolovanja.
“Najčešći uzroci bolovanja su bolesti ili komplikacije u trudnoći, povrede, tumori, bolesti mišićno-koštanog sistema, bolesti nervnog sistema, bolesti sistema krvotoka, duševni poremećaji i tako dalje”, navode iz FZO RS za “Nezavisne novine”.
Tako je ova institucija u prošloj godini za naknadu plata za vrijeme bolovanja dužih od 30 dana izdvojila 37,2 miliona maraka.
“Poređenja radi, trošak FZO za bolovanja u 2022. godini iznosio je 17,3 miliona KM, a u 2023. godini 33,2 miliona KM upravo zbog većih prava koja su zakonom predviđena kada je riječ o bolovanjima”, navode oni.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske podsjećaju da se od prošle godine primjenjuje novi Pravilnik o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, čijim donošenjem su nastojali da dodatno unaprijede ovu oblast.
“Pravilnik je pripreman zajedno sa doktorima porodične medicine koji propisuju ovo pravo, kao i specijalistima medicine rada Zavoda za medicinu rada i sporta, kako bismo integrisali najbolja rješenja iz prakse i uvažili mišljenja struke”, navode oni.
Takođe, dodaju da su proteklih godina znatno proširena prava iz zdravstvenog osiguranja kada je u pitanju ova oblast.
“Primjera radi, Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju, koji je počeo da se primjenjuje krajem septembra 2022. godine, predviđeno je da se trudnicama koje su na bolovanju zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće za vrijeme bolovanja isplaćuje plata u punom iznosu, te je to doprinijelo znatnom povećanju troškova bolovanja”, navode oni i dodaju da je trošak Fonda za refundaciju neto plate za vrijeme trudničkog bolovanja za 2024. godinu u odnosu na 2023. godinu bio veći za 4,8 miliona maraka i iznosio je 14,6 miliona KM.
Kako navode, iako je isplata plata u punom iznosu trudnicama značajan iskorak kada je riječ o pronatalitetnoj politici u Srpskoj, iz Fonda napominju da bi se to pravo trebalo koristiti racionalno, jer svako povećanje troškova na stavci bolovanja reflektuje se na neka druga prava iz zdravstvenog osiguranja, odnosno na mogućnosti uvođenja novih prava, novih terapija, medicinskih sredstava i slično.
“Takođe, puna plata se nadoknađuje i za lica koja boluju od malignih bolesti, kao i za roditelje čija djeca boluju od malignih bolesti. Tako je trošak Fonda po osnovu refundacije neto plate za vrijeme bolovanja zbog malignih bolesti u 2024. godini iznosio 7,8 miliona KM i veći je za 4,7 miliona KM u odnosu na 2023. godinu”, kažu oni za “Nezavisne novine”.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Ujutro svježe, preko dana toplo

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i toplo vrijeme, uz temperaturu vazduha do 33 stepena Celzijusova.
Jutro će biti svježe, a u višim predjelima hladno, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena do jaka bura.
Dnevna temperatura vazduha od 27 do 33, u višim predjelima od 22, a jutarnja od devet do 13, na jugu do 18, u višim predjelima od četiri stepena Celzijusova.
Društvo
Dr BLAGOJEVIĆ: Srpski film koji nikada neće biti snimljen

Čitam jedan tekst o tome kako je u petak 19. juna ove 2025. godine objavljeno da su direktor Audio-vizuelnog centra Republike Srpske i direktor jedne privatne produkcijske kuće potpisali ugovor o sufinansiranju igranog filma koji, kaže se u tom tekstu, “tematizuje stradanje Srba u banjalučkom naselju Drakulić u februaru 1942. godine”.
To je, za one koji ne znaju, zločinački poduhvat u kojem su hrvatske ustaše samo u toku 7. februara 1942. godine pobile preko 2.300 srpskih civila, među kojima 551 dijete, u banjalučkim naseljima Drakulić, Šargovac i Motike.
Nažalost, tek nakon više od 80 godina, i pošto je vrijeme nepopravljivo na štetu Srba već učinilo svoje, Srbi se dosjetiše da snime film o tom zločinu i svom stradanju.
Međutim, ima nešto o čemu sasvim izvjesno neće biti snimljen film ne samo ni nakon narednih 80 godina, već nikada, iako bi i on, poput filma čije snimanje se najavljuje, trebao da tematizuje stradanje Srba i Republike Srpske koja je, za razliku od zločina u Drakuliću, stradala ponajviše srpskom rukom.
Brojni su primjeri koji su pravo obilje za pisanje filmskog scenarija, a zatim i snimanje cjelovečernjeg igranog filma o tome.
Iz tog mnoštva izdvojiću samo jedan istiniti slučaj, za koji bi na samom početku tog filma moglo, kao u američkim filmovima, biti napisano: “Based on a true events – Zasnovano na istinitim događajima”.
Recimo, presudnu ulogu u legitimizaciji nasilja OHR-a (ohaerizma) u dejtonskoj BiH odigrale su srpske sudije.
One su, zarad ličnih interesa, poslušno prihvatale i u svojim presudama slijepo provodile nasilje ohaerizma, čiju suštinu je predstavljalo to da jedan stranac, suprotno Ustavu BiH i Povelji UN, nametne svoju volju kao ustav i zakon, a onda srpske sudije sve to provedu u svojim presudama, umjesto da se suprotstave tom nasilju i tako onemoguće njegovu realizaciju, što bi bila odbrana Ustava BiH i Republike Srpske.
U toj postavci ima i takvog ponašanja u formi tako pogodnoj za filmski scenario, u kojem jedna akterka, koja je kasnije dogurala i do sudije jednog od ovdašnjih najviših sudova, ulazi u ljubavnu sagu sa jednim od ovdje uticajnih stranaca, sagu koja prolazi kroz različite periode uz završni brodolom, što će joj omogućiti da od efemernog lika u srpskoj pravosudnoj zajednici dogura do najviših pravosudnih visina.
Za to je, osim ljubavne, cijena bila i njena bespogovorna primjena u presudama svega protivpravnog što je na štetu Republike Srpske nametao OHR.
Ovakva, inače istinita ljubavna priča ne bi bila samo to, kao što ni Šolohovljev roman “Tihi Don” nije samo roman o ljubavi Aksinje Astahove i Grigorija Melehova, nego bi ona, što je mnogo važnije, bila u stvari filmska naracija o tome kako smo svojom glupošću i pohlepom nepopravljivo razorili Republiku Srpsku.
Društvo
STVARI KOJE ĆEMO USKORO ZABORAVITI: Tehnologija briše svakodnevne navike

Tehnologija napreduje svakog dana, a s njom se mijenjaju i naše svakodnevne navike. Pametni uređaji, digitalna rješenja i umjetna inteligencija postupno zamjenjuju alate i predmete koje smo decenijama uzimali zdravo za gotovo. Donosimo pregled stvari koje bi uskoro mogle postati stvar prošlosti.
1. Ključevi
Tradicionalni metalni ključevi sve češće ustupaju mjesto pametnim bravama i biometrijskim sustavima. Prepoznavanje otiska prsta, lica ili korištenje beskontaktnih kartica postaje standard u novim zgradama i vozilima. Sigurnije, brže i jednostavnije – a ključevi polako odlaze u zaborav.
2. Papirnati računi
Digitalni računi postaju sve češći u trgovinama, a uz prednosti poput lakšeg pohranjivanja i pretraživanja, sve manje ima potrebe za tiskanim potvrdama. Osim praktičnosti, prelazak na digitalno doprinosi i zaštiti okoliša.
3. Gotovina i bankovne kartice
Pametni telefoni i satovi s digitalnim novčanicima omogućuju beskontaktno plaćanje gotovo svugdje. Sve više tvrtki prelazi na bezgotovinsko poslovanje, a fizički novac i plastične kartice gube na važnosti.
4. Daljinski upravljači
Pametni televizori danas se mogu kontrolirati mobitelima ili glasom. Potraga za izgubljenim daljinskim postaje nepotrebna jer se uređaji sve više oslanjaju na aplikacije i glasovne asistente.
5. Šifre
Kombinacije slova, brojeva i simbola koje teško pamtimo uskoro će zamijeniti biometrijski sustavi. Otisak prsta, prepoznavanje lica ili čak skeniranje oka nude veću sigurnost i jednostavniju upotrebu.
6. Redovi na aerodromima
Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i biometriji, procesi identifikacije na aerodromima postaju znatno brži. Primjer je zračna luka u Dubaiju, gdje pametni tuneli omogućuju prolazak granične kontrole u samo 15 sekundi – bez vađenja dokumenata.
7. Fiksni telefoni
Još uvijek prisutni u ponekim domovima i uredima, fiksni telefoni gube utrku s mobilnim uređajima. Kako starije generacije nestaju, s njima bi mogao otići i klasični telefonski aparat.
8. Faks uređaji
Iako su već odavno tehnološki zastarjeli, faks uređaji još se povremeno koriste u administraciji. No zahvaljujući e-mailu i digitalnom potpisivanju dokumenata, sve su rjeđi i vjerojatno će uskoro potpuno nestati.
9. Veliki tvrdi diskovi
Pohrana podataka seli se u oblak. Umjesto gigabajta na fizičkim uređajima, sve više korisnika bira cloud usluge koje nude brz, siguran i dostupan pristup s više uređaja – od Netflixa i Spotifya do iClouda i Google Drivea.
-
Kuhinjica21 sat ago
SAVRŠEN DORUČAK Recept za najbolji tost sa sirom koji ćete ikad probati
-
Banjaluka20 sati ago
HOROR U BANJALUCI: Žena se mjesecima raspadala u stanu, STANARI STRAHUJU OD ZARAZE
-
Svijet2 dana ago
PUTIN I SI PORUČILI IZRAELU “Nezavisna Palestina i kraj dvostrukih standarda”
-
Banjaluka3 dana ago
OTKRIVENI GNUSNI DETALJI SLUČAJA NA UKC-a! Bebu pljuvala, govoreći “hoćeš da te bacim sa balkona”
-
Svijet19 sati ago
DRAMA U POVRATKU IZ PAKLA! Srbi evakuisani iz Izraela sletjeli u Beograd: Trudnica među 38 spasenih!
-
Politika3 dana ago
STANIVUKOVIĆ, NAJIZVJESNIJI budući lider Srpske, na svojim plećima moraće da ponese teret OPUSTOŠENE REPUBLIKE!
-
Region2 dana ago
SLOVENCI “NAPLJUVALI” HRVATSKU! Četiri kugle sladoleda platili 21 evro
-
Svijet2 dana ago
MAĐARI STAVILI “TARABU”! Zabranjena “Parada ponosa” u Budimpešti