Sukob Kristijana Šmita i Milorada Dodika doveo je do suđenja Dodiku, a od tada, sve ide na štetu građana koji se svakodnevno dovode u opasnost slanjem gotovo prijetećih poruka i donošenjem štetnih odluka. Posljednje u nizu su zakoni kojima se neustavno zabranjuje djelovanje pravosudnih i istražnih institucije BiH u Republici Srpskoj.

Tad se pokrenula lavina reakcija ali i unošenja nemira među građane.

Čim je Narodna skupština Republike Srpske usvojila sporne zakone, Milorad Dodik je još brže potpisao ukaze kojima zakoni stupaju na snagu.

A šta to u prevodu znači?

To znači da, stupanjem na snagu zakona kojim se zabranjuje rad Suda i Tužilaštva BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA na teritoriji Republike Srpske, dovodi se u problem nastavak suđenja za ratne zločine, ali i drugih predmeta u kojima su optuženi građani sa područja Republike Srpske.

Upravo zato su advokati u nedoumici šta savjetovati svojim klijentima da li da idu na suđenja ili ne. Ono što je činjenica je da bi nedolazak na suđenja mogao dovesti do sankcija.

“Koje su to sankcije koje može Sud preduzeti? Prvo da traži privođenje. Ko može to izvršiti? Policijske agencije koje može sud BiH koristiti, a to su prije svega resursi SIPE i sudske policije hoće li se oni pojaviti u RS u Bijeljini, na Sokocu, Rogatici, Zvorniku da privode, prema onom što čujemo neće se pojaviti ili ako se pojave mogu biti uhapšeni, sukob dva prava. Nakon toga sud BiH ima mogućnost da raspiše potjernicu, a šta bi se tad desilo, Republika Srpska neće provoditi tu potjernicu jer je data od suda kojeg ne priznaje, ali ta potjernica će egzistirati na granicama BiH sutra ako krene taj optuženi u Tuzlu ili u Bihać može biti uhapšen”, kaže advokat Miodrag Stojanović.

Iako savjetnici i saradnici predsjednika Srpske uvjeravaju da ima načina da se zaštite građani koji su trenutno pred državnim sudom, advokati ipak ne dijele to mišljenje. Ako se tome doda odluka Ustavnog suda BiH koji je stavio van snage zakone i akte usvojene u Patramentu Srpske
i zabranio da se postupa po ovim zakonima, dolazimo do zaključka da je razmjena snaga između Dodika i Šmita rezultovala političkom krizom koja nije trebala da se sruči i na građane ali i na ionako krhko pravosuđe.

“Sad smo došli u situaciju gdje su stavljeni van snage i zabranjena primjena zakona koji se tiču vrlo bitnih institucija BiH na teritoriji RS koje je po mom mišljenju skoro nemoguće sprovesti, sad su i zaposleni u tim instiucijama izloženi pritisku da im je neizvjesna egzistencija. Šta ćemo sa državnim zatvorom takozvanim u kome su i ljudi koji su pravosnažno osuđeni i ljudi koji su u pritvoru ili kojih je u toku postupak ili istraga šta
treba da radi bilo ko ko je u toj ustanovi ili šta ja kao advokat da savjetujem”, smatra advokatica Tatjana Savić.

“Ti ljudi su u ozbiljnim dilemama i mislim da nama advokatima nije dato za pravo da im kažemo uzmi ovako ili onakvu alternativu jer ni mi ne znamo šta će iz ovog izaći samo se nadamo da će se razumom prevazići ova situacija”, kaže advokat Stojanović.

“Mislim da je nužno da se ova kriza koja je politička vrati tamo gdje joj je mjesto, a da svim građanima BiH vrati mir jer ova situacija je takva da su svi prilično uznemireni govori se o potencijalnim sukobima i treba da se zaštite osobe koje rade u tim intstitucijama”, zaključuje advokatica Savić.

I ovi zakoni su potvrda da vlast u Srpskoj ne radi ništa planski i da se zakonska rješenja donose “ad hoc” u interesu ili zaštitu pojedinaca ili moćnika.

BN