Connect with us

Politika

RUTE “Neću ući u dijalog sa Dodikom, BiH MORA OSTATI STABILNA”

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute govorio je o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, ulozi međunarodne zajednice i bezbjednosnim izazovima s kojima se BiH suočava.

Rute je istakao da NATO i cijela međunarodna zajednica u potpunosti podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i instituciju visokog predstavnika, naglašavajući da su to ključni temelji stabilnosti Bosne i Hercegovine.

„Za NATO, kao i za cijelu međunarodnu zajednicu, Dejtonski mirovni sporazum je neupitan. Visokog predstavnika u potpunosti podržavamo i smatramo ga važnim dijelom postdejtonske strukture BiH“, rekao je Rute.

Osvrnuo se i na kritike koje pojedini politički lideri u BiH upućuju na račun visokog predstavnika Kristijana Šmita, posebno nakon najnovijih političkih dešavanja.

„Ako imate prigovore na visokog predstavnika, ako imate primjedbe na Dejton, onda preuzmite stvari u svoje ruke. Počnite da upravljate zemljom, bavite se ključnim pitanjima i ne prebacujte odgovornost na nekog drugog“, poručio je Rute.

Jedna od glavnih tema razgovora bila je politička kriza u Bosni i Hercegovini, uključujući pravosudni proces protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Rute je naglasio da NATO pažljivo prati razvoj situacije, ali da je ključna odgovornost na institucijama Bosne i Hercegovine.

„Naravno da znamo da postoje različita mišljenja o visokim predstavniku, o Dodikovom sudskom procesu i o budućnosti zemlje. Ali osnovni principi su jasni – poštovanje sudskih odluka je temelj svake funkcionalne države“, rekao je Rute.

Na optužbu da dijaloga s Dodikom nema godinama i pitanje „da li bi on u ovom trenutku razgovarao s Dodikom“, Rute je odgovorio: „Ne, ne, ne. Ja ne. Ali, jednostavno rečeno, ne možete se žaliti na činjenicu da NATO da ili ne, EUFOR da ili ne“.

Govoreći o mogućem scenariju u kojem bi NATO intervenisao u slučaju eskalacije krize, generalni sekretar je bio jasan:

„NATO neće dozvoliti stvaranje bezbjednosnog vakuuma. Naša misija ovdje je da doprinesemo stabilnosti Bosne i Hercegovine, da pomognemo u jačanju vaših oružanih snaga i bezbjednosnih institucija. Ali, odgovornost je prije svega na domaćim liderima da osiguraju mir i stabilnost.“

Rute je odbio da spekuliše o potencijalnim mjerama NATO-a u slučaju da se Dodik ne povinuje sudskim presudama.

„Ne želim ulaziti u hipoteze i nagađanja. Trenutno postoji pravosudni proces, postoji mogućnost žalbi na presude, i to je nešto što se treba odvijati kroz institucije BiH. Moja poruka je jednostavna – poštujte sudske odluke i vladavinu prava“, istakao je Rute.

Jedno od ključnih pitanja koje brine građane Bosne i Hercegovine jeste da li postoji realna prijetnja novog sukoba u zemlji.

„Ne, ne vjerujem da se BiH vraća u rat. Niko s kim sam danas razgovarao, iz bilo koje političke opcije ili etničke grupe, ne želi sukobe. Naprotiv, svi žele mir i stabilnost“, rekao je Rute, naglašavajući da postoji snažna međunarodna podrška očuvanju teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Podsjetio je i na nedavne izjave američkog Stejt departmenta, Evropske unije i Ujedinjenih nacija, koje su jasno stavile do znanja da će međunarodna zajednica ostati angažovana u BiH kako bi se spriječile bilo kakve destabilizacije.

„Međunarodna zajednica je jednostruka po ovom pitanju. NATO, EU, UN i Sjedinjene Američke Države dijele isti stav – podrška stabilnosti Bosne i Hercegovine je prioritet“, poručio je Rute.

Jedna od tema razgovora bila je i finansiranje odbrambenih snaga Bosne i Hercegovine. Rute je naglasio da BiH izdaje svega 0,8 posto BDP-a za odbranu, što je, kako je rekao, „izuzetno nizak nivo, čak i u poređenju s Luksemburgom“.

„Moj apel građanima BiH je da pozovu svoje političare i kažu im da je potrebno ulagati više u bezbjednost i odbranu zemlje“, rekao je Rute.

Naglasio je da NATO nije prisutan u BiH samo zbog trenutnih političkih tenzija, već i kako bi pomogao u izgradnji modernih i efikasnih oružanih snaga koje mogu osigurati stabilnost na duži rok.

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ ČESTITAO SLAVU BORS-U! Ovaj Mitrovdan dočekujemo sa izgrađenim Centralnim spomen-obilježjem u srcu Banjaluke

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković čestitao je svim pripadnicima Boračke organizacije Republike Srpske upućujem iskrene čestitke povodom krsne slave, Svetog velikomučenika Dimitrija – Mitrovdana.

-Ovaj Mitrovdan dočekujemo sa izgrađenim Centralnim spomen-obilježjem u srcu Banjaluke, koje je naš zavjet i trajna obaveza prema svima onima koji su svoje živote ugradili u temelje Republike Srpske. Naša je obaveza da nikada ne zaboravimo one koji su nam omogućili da danas živimo u miru i slobodi, ali i da poštovanje prema njima pokazujemo djelima, a ne samo riječima – naveo je gradonačelnik.

Istakao je i to da ovaj veliki dan sve nas treba da podsjeti na vrijednosti koje su nas sačuvale i na zavjet da Republiku Srpsku čuvamo i gradimo.

-Neka je srećno i svim domaćinima koji danas proslavljaju krsnu slavu – poručio je gradonačelnik

Nastavi čitati

Politika

„VODI GA SEBI AKO TI JE TOLIKO BITAN!“ Bodiroga očitao bukvicu Vukanoviću: Glasaj za koga hoćeš, ali narod će vidjeti ko radi za Dodika!

Poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga uputio je oštru poruku lideru Pokreta Za pravdu i red Nebojši Vukanoviću povodom aktuelnih političkih previranja i glasanja za mehanizme u okviru delegatskih mjesta.

Bodiroga je u svojoj objavi na društvenoj mreži Iks (X) poručio Vukanoviću da prihvati da su neke političke teme završene.

​„Ovaj čovjek nikako da prihvati činjenicu da je priča oko Ljubiše završena, vodi ga sebi ako ti je toliko bitan“, napisao je Bodiroga.

​Poslanik SDS-a se u nastavku osvrnuo i na predstojeće glasanje za mehanizme izbora delegata, upozorivši na moguće posljedice takve odluke.

​„Što se delegata tiče, glasaj za koga hoćeš, a ako SNSD bude imao četiri delegata, svi će znati ko mu je poklonio četvrtog delegata“, zaključio je Bodiroga.

(BN) Foto: Screenshot

Nastavi čitati

Politika

GDJE CURI NOVAC? „HE na Drini“ u minusu preko 3 miliona maraka, a građanima spremaju paprene račune!

 Dok građani Republike Srpske strepe od najavljenog poskupljenja struje, zavisna preduzeća Elektroprivrede Republike Srpske tonu u višemilionske minuse. „Hidroelektrane na Drini“ iz Višegrada za devet mjeseci ove godine napravile su minus veći od 3,18 miliona maraka. Kako se nekada profitabilno preduzeće pretvorilo u gubitaša i gdje curi novac?

Najnoviji finansijski izvještaj za treći kvartal 2026. godine, koji obuhvata „Hidroelektrane na Drini“, „HE Bistrica” i hotel “Komsar” u Rudom, bilježi pad broja radnika, ali i potpuno poražavajuće finansijske brojke.

Prema zvaničnim podacima, ukupni gubitak „Hidroelektrana na Drini“ premašio je 3.180.000 KM, što predstavlja rast gubitka za 700 hiljada maraka u odnosu na prošlu godinu. Apsurd poslovanja vidi se u tome da su ukupni prihodi preduzeća iznosili 29,1 milion maraka, dok su ukupni rashodi eksplodirali na 32,3 miliona.

Najveći paradoks u čitavom izvještaju jeste činjenica da ovo preduzeće, koje ima apsolutni monopol na tržištu, bilježi troškove reklame od oko milion maraka.

Ceh političkih odluka

Ekonomista Milenko Stanić za BN TV ističe da minusi nisu slučajnost, već rezultat političkih odluka kojima je višegradsko preduzeće oštećeno. Odlukom Vlade, prvo su izbačeni iz projekta „Buk Bijela“ uz otpis 14 miliona maraka sopstvenih ulaganja, a zatim su natjerani da za 20 miliona kupe „HE Bistrica“.

„U suštini, kad pogledamo sve ove odluke u slučaju Buk Bijele i Bistrice, vidimo jedan uhodani obrazac ponašanja i upravljanja Elektroprivredom Republike Srpske, gdje se imovina i ulaganja javnih preduzeća obezvrjeđuju, a na drugoj strani koristi i dobiti izvlače privatni koncesionari i privatni ulagači“, jasan je Stanić.

Gubitke će platiti građani kroz veće račune

Poslovanje HE na Drini direktno se tiče svih građana u Republici Srpskoj, jer minusi na kraju moraju da se pokriju. Ekonomisti upozoravaju da je scenario već poznat – kroz poskupljenje električne energije.

„Ono što je najznačajnije je da će uvijek to na kraju platiti građani, kako i onih osam miliona maraka koji su prikazani kao uloženi, a nisu investirani na pravi način, tako i ove gubitke“, naglašava ekonomista Bojan Kresojević.

S njim je saglasan i Milenko Stanić, koji upozorava na lančanu reakciju lošeg rukovođenja.

„Sada smo prinuđeni da u nedostatku električne energije domaće proizvodnje uvozimo struju i plaćamo je po višestruko većim cijenama. I naravno, sada se traži od domaće privrede od prvog januara da plati te više cijene, a od građana, naravno, do prvog marta. Sve to kako bi se pokrili ovi gubici koji su nastali na bazi političkih odluka, netransparentnog upravljanja i lošeg rukovođenja Elektroprivredom Republčike Srpske“, zaključuje Stanić.

Odgovore o poslovanju „Hidroelektrana na Drini“ tražili smo i od direktora ovog preduzeća Nedeljka Perišića. U telefonskom razgovoru za BN TV kratko nam je poručio da je ove sedmice na službenom putu, te je razgovor i pojašnjenje finansijskog izvještaja obećao za iduću sedmicu.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno