Connect with us

Društvo

VLADA SRPSKE TRAŽI NOVAC OD GRAĐANA! Da li su narodne obveznice siguran ulog ili rizičan potez?

Na narednoj sjednici Vlade Republike Srpske trebalo bi da bude donesena odluka i utvrđen datum kada će se krenuti sa emisijom štednih (narodnih) obveznica. Ovo je najavila Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, koja je rekla da će biti ostavljeno malo duže vremena da se fizička lica mogu prijaviti.

“Nakon sjednice Vlade RS, putem medija će biti oglašeno koji je rok za obveznicu, kolika je kamata, kako se može isplatiti, prije ili poslije roka. Proces upisivanja će biti jednostavan i obavljaće se u pošti, što će ići na teret republičkog budžeta. Jedini trošak za građane koji budu htjeli da upišu obveznice je to što će platiti proviziju platnog prometa. Važno je za građane i Republiku Srpsku da se sredstva i depoziti koji postoje ovdje iskoriste na pravilan način. Ovo je početna faza i sigurno da prva emisija obveznica neće biti nešto velika, ali se nadam da će biti dobar izvor finansiranja. Važno je da građani dobiju solidnu kamatu. Na ovome se dugo radilo i to nije jednostavan posao, te je važno da svaki put emisija bude veća i da se uključi više fizičkih lica”, objasnila je Vidovićeva.

Pitali smo stručnjake šta donose narodne obveznice, da li je to dobra stvar, kako za punjenje budžeta, tako i za građane, te da li će obveznice postati na neki način konkurencija komercijalnim bankama.

Ekonomista Saša Stevanović kaže da je pravo pitanje da li su obveznice dobra stvar za ekonomiju.

“To što nešto nazivamo narodna štednja je više marketinške prirode. Obveznica je dobra stvar za ekonomiju kao što je dug dobra stvar za ekonomiju, ako dugom stvarate više ekonomije nego što se zadužujete. Iskustvo Republike je 1:7 do 8. Na jednu marku duga stvori se osam maraka ekonomije. To je značajan resurs, kada imate takvu poziciju. Uvijek treba praviti diverzifikaciju izvora finansiranja da ih imate što više. Na kraju, bankama je omiljen depozit stanovništva i mnogo različitih izvora finansiranja. Konkretno, ovo je projekat, prema mom mišljenju, gdje u prvoj fazi ne treba očekivati mnogo. Kraći rokovi, manji iznosi. Na primjer, Republika se samo ove godine zadužila oko sto miliona KM, to su kupile uglavnom banke. Banke su tradicionalni kupci ovih obveznica. Ako posmatramo našu Centralnu banku, ona je tradicionalni kupac obveznica, samo tuđih država. Npr. naših 100 KM trenutno je investirano 58% u obveznice stranih država, ako posmatramo naše devizne rezerve. Ovim projektom je omogućeno da tih 100 KM investirate direktno u obveznicu Republike. To se neće loše odraziti na banke. Kako i bi kad one kupuju obveznice već dugi niz godina, kad je njihov ukupni prihod samo od kamata oko 400 miliona KM, a ako posmatramo da će emisija biti u toku ove godine npr. ukupno 100 miliona putem narodnih obveznica uz kamatu od 5%, to je konkurencija bankama 5 miliona, što na ukupan prihod čini manje od 1%. Da sam vlasnik ili menadžer banke, pozdravio bih ovakvu konkurenciju. Ovo je dobar mehanizam i kvazi monetarne politike u budućnosti i jedan interesantan potez. Na kraju, trenutno obveznicu države ima kroz obveznice ratne štete, budžetskog deficita ili stare devizne štednje preko 6.000 fizičkih lica”, objašnjava Stevanović.

Slaviša Raković, ekonomski analitičar, smatra da je ideja dobra i da će emisija uspjeti ukoliko bude dobra infrastruktura i organizacija prodaje.

“Na banke ovo neće imati uticaja, jer se radi o malom obimu novca koji bi možda došao u banke kao depozit ili o malom odlivu depozita, koji će, na kraju krajeva, biti, nakon uplate, depozitni kod banaka”, kazao je Raković za “Nezavisne novine”.

Kako je ranije rečeno iz Vlade RS, građani će dobijati godišnju kamatu od oko pet odsto, što je mnogo isplativije od naknada na oročenu štednju koju nude banke.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se vreli talas, ali moguće nepogode

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti pretežno sunčano i veoma toplo, dok se od sredine dana na istoku i jugu očekuje promjenljiva oblačnost, povremeno uz slabu kišu ili lokalne pljuskove.

Tokom poslijepodneva kratkotrajni pljuskovi mogući su ponegdje i na jugozapadu, dok će u većini krajeva ostati suvo.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, u Hercegovini umjerena do jaka bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Jutarnja temperatura iznosiće od 16 do 23, a maksimalna dnevna od 28 do 33, na jugu do 37 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINJAVAJUĆI PODACI: Zbog mentalnih poremećaja liječeno i dijete od dvije godine

Tokom prošle godine u Republici Srpskoj zbog poremećaja mentalnog zdravlja hospitalizovana su 332 maloljetnika, a najmlađi pacijent imao je samo dvije godine, pokazuju podaci Instituta za javno zdravstvo RS.

Više od 300 hospitalizovanih maloljetnika
Od ukupnog broja hospitalizovanih, 108 djece bilo je uzrasta do šest godina, dok su 224 pacijenta bila starosti od sedam do 18 godina.

“Najmlađe dijete koje je tokom prošle godine bolnički liječeno zbog poremećaja mentalnog zdravlja imalo je svega dvije godine”, navode iz Instituta.

Kada je riječ o vanbolničkom liječenju u javnim zdravstvenim ustanovama, tokom prošle godine registrovana su 1.353 slučaja poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta, odnosno od rođenja do šeste godine života, te 1.891 slučaj kod djece i mladih školskog uzrasta od sedam do 19 godina.

Istovremeno, u privatnim zdravstvenim ustanovama evidentirano je 375 slučajeva poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta i 197 slučajeva kod djece i mladih školskog uzrasta.

Najčešće dijagnoze kod djece i mladih
“Među najčešćim dijagnozama zbog kojih su djeca i mladi tokom 2025. godine hospitalizovani nalaze se mješoviti poremećaji ponašanja i emocija (F92), reakcije na teški stres i poremećaji prilagođavanja (F43), kao i laka i umjerena intelektualna ometenost (F70 i F71)”, navode oni.

Naime, u javnim zdravstvenim ustanovama kod djece predškolskog uzrasta najviše su registrovani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, kojih je bilo 1.315, dok je evidentirano i 36 slučajeva intelektualne ometenosti.

Kod djece školskog uzrasta najzastupljeniji su takođe bili drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja sa 910 slučajeva, zatim neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji sa 543 slučaja, te intelektualna ometenost sa 268 slučajeva.

Slični trendovi zabilježeni su i u privatnom zdravstvenom sektoru. Kod djece do šest godina registrovano je 279 slučajeva drugih duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, 43 neurotska, stresogena i somatoformna poremećaja, te 27 slučajeva intelektualne ometenosti.

Među djecom i mladima uzrasta od sedam do 19 godina u privatnim zdravstvenim ustanovama najčešće su evidentirani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, ukupno 78 slučajeva, te neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji, kojih je bilo 49.

Stručnjaci upozoravaju na značaj pravovremene pomoći
Prema riječima psihologa Aleksandra Milića, podatak o rastu broja djece i maloljetnika koji se liječe zbog mentalnih poremećaja jeste zabrinjavajući, ali istovremeno ukazuje na potrebu za pravovremenim prepoznavanjem problema i adekvatnim tretmanom.

“Takva stanja nastaju usljed više faktora. Najčešće se radi o urođenim poremećajima ili smetnjama u razvoju koje zahtijevaju intenzivan psihijatrijski, psihološki i pedagoški rad. Pored genetskih faktora, značajnu ulogu imaju i faktori sredine, na koje možemo pozitivno uticati”, rekao je Milić za “Nezavisne novine”

On ističe da je veoma važno da se nakon postavljanja dijagnoze djetetu prilagode metode rada, kako u porodici, tako i u obrazovnom sistemu.

“Više zabrinjava situacija kada se ne primjenjuju adekvatne mjere podrške. Takva djeca često imaju poteškoće da se aktivno uključe u svakodnevne aktivnosti, mogu biti demotivisana ili nedovoljno osposobljena za određene obaveze, zbog čega zahtijevaju intenzivniji i individualizovan pristup”, naveo je Milić.

Najteži slučajevi završavaju na bolničkom liječenju
Prema njegovim riječima, iako broj oboljelih zabrinjava, dio problema može biti ublažen ukoliko se poteškoće na vrijeme prepoznaju i ako se djeci pruži odgovarajuća stručna pomoć.

Komentarišući podatke da su prošle godine 332 maloljetne osobe bile hospitalizovane, od čega 108 djece do šest godina i 224 uzrasta do 18 godina, Milić kaže da se u bolničkim uslovima uglavnom liječe najteži slučajevi.

“Riječ je o djeci i mladima koji često odbijaju pomoć koja bi mogla da se pruža kroz porodični ili ambulantni tretman. Teži slučajevi uglavnom ne prihvataju terapiju niti smatraju da im je potrebna pomoć, zbog čega je nekada neophodna hospitalizacija. Kod starijih maloljetnika ponekad je potrebna i asistencija policije kako bi bili upućeni na liječenje”, rekao je on.

Govoreći o najčešćim dijagnozama, Milić navodi da su među vodećima mješoviti poremećaji ponašanja i emocija, kao i reakcije na teški stres.

“Kod djece sa razvojnim poteškoćama moguće je mnogo uraditi kroz jačanje njihovih kapaciteta i osposobljavanje za svakodnevni život. Kada je riječ o poremećajima koji nastaju kao posljedica stresa i trauma, potrebna je dugotrajnija i intenzivnija psihoterapijska podrška. Boravak na psihijatriji, koji najčešće traje 15 do 21 dan, nije dovoljan sam po sebi, već se liječenje mora nastaviti kroz rad sa porodicom i stručnjacima nakon otpusta iz bolnice”, zaključio je Milić.

Nastavi čitati

Društvo

GUSTI DIM SE ŠIRI GRADOM: Veliki požar na mostarskoj deponiji; “Ne otvarajte prozore i izbjegavajte boravak napolju”

Na deponiji čvrstog otpada “Uborak” u Mostaru izbio je veliki požar, koji gasi i “er traktor”.

Gust dim širi se gradom zbog čega su građanima izdate preporuke da izbjegavaju boravak na otvorenom, ne otvaraju prozore i da ne koriste vodu iz bunara i izvora u blizini deponije.

Nakon dojave o požaru sve raspoložive snage Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar poslate na teren, a u gašenje su uključeni i pripadnici Oružanih snaga BiH sa cisternama, saopšteno je iz gradske Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo.

Zbog gorenja specifičnih materijala u dubljim slojevima deponije, na širem području grada širi se gust dim i neugodan miris paljevine, što direktno utiče na kvalitet vazduha.

Iz Gradske uprave Mostar i Službe za civilnu zaštitu građanima je preporučeno da izbjegavaju bilo kakve aktivnosti na otvorenom u široj okolini odlagališta.

Upućen im je poziv da zatvore sve prozore i vrata u domaćinstvima, posebno u noćnim i jutarnjim časovima kada atmosferske prilike spuštaju dim u najniže slojeve vazduha.

Hronični bolesnici sa respiratornim i kardiovaskularnim poteškoćama, djeca, trudnice, te starije osobe trebaju potpuno da izbjegavaju boravak na otvorenom do stabilizacije situacije.

Osim toga, zabranjuje se korištenje vode iz otvorenih bunara i izvora u blizini deponije do potvrde o ispravnosti koju izdaju nadležne sanitarne i higijensko-epidemiološke službe.

Građanima je upućen poziv da prate službene kanale komunikacije Civilne zaštite, vatrogasne službe i lokalnih medija.

Dodaje se da su sve nadležne gradske službe, komunalna preduzeća i interventne jedinice na terenu kako bi se požar lokalizovao što prije.

Nastavi čitati

Aktuelno