Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da ne vjeruje da je rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana “u potpunosti završen”, uprkos sporazumu koji je prethodnog dana potpisan u Versaju.

Sporazum donosi nadu za stabilizaciju regiona
Makron je u intervjuu za televiziju France 2 u četvrtak, 18.juna, ocijenio da je “uvijek bolje imati sporazum nego rat”, ali je upozorio da i dalje postoji rizik od eskalacije, navodeći da svijet ulazi u “novu fazu saradnje i dijaloga”, koja bi mogla doprinijeti stabilizaciji regiona i omogućiti bezbjedniji protok naftnih tankera kroz Ormuski moreuz.

Takođe je izrazio očekivanje da bi to moglo dovesti do postepenog pada cijena goriva.

Poruka Netanjahuu: Potrebna odgovornost i racionalnost
Govoreći o Bliskom istoku, francuski predsjednik je pozvao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da pokaže “odgovornost i racionalnost”, ocjenjujući da dugotrajna vojna operacija protiv Hezbolaha na jugu Libana nije u interesu Izraela.

“Hezbolah je opasnost za Izrael, to je apsolutno tačno, ali bezbjednost jevrejske države ne može biti garantovana osvajanjem susjedne teritorije”, rekao je istakao je Makron i dodao da će ponovo nastojati da mobiliše međunarodnu zajednicu kako bi “pomogla libanskoj vojsci da povrati kontrolu nad svojom teritorijom”, prenosi Tanjug.

Prema njegovim riječima, Netanjahu svojim potezima u Gazi, na Zapadnoj obali i u Libanu “pojačava osjećaj ogorčenosti i nasilja u regionu”.

Francuska želi jačanje uloge libanske vojske
Makron je najavio i da će Francuska nastaviti da mobilizuje međunarodnu zajednicu kako bi se ojačala uloga libanske vojske i povratila kontrola nad teritorijom.

Govoreći o situaciji u Ukrajini, Makron je pohvalio “izuzetnu hrabrost” ukrajinskih snaga, navodeći da njihova sposobnost proizvodnje i upotrebe dronova pokazuje visok nivo inovacije u ratu protiv Rusije.

“Ukrajina se opire hrabrošću, inovativnim kapacitetom i vojnom proizvodnom sposobnošću koja je zadivila sve od prvog dana”, dodao je.

Razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji su bili planirani za danas, u planinskom odmaralištu Burgenštok u Švajcarskoj, neće biti održani, saopštilo je švajcarsko ministarstvo spoljnih poslova.

Prethodno je portparol Bijele kuće rekao da je američki potpredsjednik Džej Di Vens odustao od planiranog putovanja na sastanak sa iranskim pregovaračima u Švajcarskoj, koji je bio planiran za danas, kako bi započeo razgovore o sprovođenju sporazuma postignutog između Teherana i Vašingtona o okončanju rata.

Kako je preneo Akisos, prema navodima administracije, razlog za promenu planova su logistički izazovi, a Vens je na konferenciji za novinare rekao da pregovori još nisu konačno potvrđeni i da bi iranski zvaničnici mogli da imaju poteškoće sa putnim aranžmanima.

“Američka delegacija je bila spremna da ode čim se ukaže prva prilika. Ali logistika ovih pregovora nikada nije bila jednostavna ili predvidljiva”, navela je Bijela kuća i dodala da se očekuje skori početak tehničkih razgovora.

Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei ovlastio je iranske pregovarače da vode direktne razgovore sa SAD, uz poruku da to ne predstavlja prihvatanje stavova Vašingtona.

Predsjednik Amerike Donald Tramp izjavio je da Vašington ostaje posvećen miru i pozvao sve strane na Bliskom istoku da nastave da podržavaju pregovore, navodeći da očekuje potpuni prekid vatre na svim frontovima, uključujući Liban, libanski militantni pokret Hezbolah i Izrael.

“Sjedinjene Američke Države su posvećene miru i ohrabrujemo sve u regionu Bliskog istoka da zadrže svoju posvećenost kako bismo omogućili da se naši pregovori uspješno nastave. Očekujemo potpuni prekid vatre na svim frontovima, uključujući Liban, Hezbolah i Izrael”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži.

Američki predsjednik u tome vidi brži način za jačanje saveznika, s obzirom na to da su američke zalihe značajno iscrpljene tokom rata sa Iranom.

Administracija američkog predsjednika, Donalda Trampa, razmotriće mogućnost da se američkim odbrambenim kompanijama dozvoli licenciranje proizvodnje oružja u Evropi i Ukrajini.

Cilj je da se riješi nedostatak presretačkih raketa za sisteme protivvazdušne odbrane koji su Kijevu potrebni za odbranu od ruskih balističkih projektila, piše Blumberg, pozivajući se na nekoliko zvaničnika upoznatih sa situacijom.

Kako se navodi, Tramp namjerava da zatraži od američkih proizvođača vojne opreme da evropskim i ukrajinskim kompanijama dodjele licence za proizvodnju.

Američki predsjednik u tome vidi brži način za jačanje saveznika, s obzirom na to da su američke zalihe značajno iscrpljene tokom rata sa Iranom, a za proširenje domaće proizvodnje biće potrebno dosta vremena.

“Oni bi to željeli, a mi ćemo razmotriti”, rekao je Tramp novinarima.

Njemački kancelar, Fridrih Merc, izjavio je da će se “o konkretnim licencama o kojima je riječ detaljno razgovarati među zemljama učesnicama”. Naveo je da bi to uključivalo dodelu širokih licenci kompanijama koje posjeduju potrebne tehničke sposobnosti.

“Svi se suočavamo sa problemom da trenutno proizvodimo premalo, a to se može nadoknaditi dodjelom licenci kompanijama koje imaju potrebne proizvodne kapacitete. To uključuje i evropske i ukrajinske kompanije”, rekao je Merc.

I francuski predsjednik, Emanuel Makron, potvrdio je da je Tramp “insistirao na mobilizaciji američke odbrambene industrije i njenoj sposobnosti da obezbjedi takvu opremu”.

Sjedinjene Američke Države su tradicionalno veoma zaštitnički nastrojene prema svojoj tehnologiji naoružanja. Ipak, pojedine vrste naoružanja, uključujući rakete “patriot”, već se proizvode u Njemačkoj.

Na samitu grupe G7 u Francuskoj lideri su se složili da će povećati isporuke sistema protivvazdušne odbrane i presretačkih raketa Ukrajini. Tada su takođe izjavili da su spremni da razmotre dodjelu licenci za njihovu proizvodnju direktno u Ukrajini.