Predsjednik PDP-a Draško Stanivuković je dao izjavu uoči sastanka opozicije iz Republike Srpske s predstavnicima HDZ-a, koji dolazi usred političke i sigurnosne krize koju je prouzrokovao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

– Za sve narode u Bosni i Hercegovini bi najbolje bilo da ustabilimo, da uravnotežimo, da napravimo mir i stabilnost i da se konačno političke tenzije spuste i da ova zemlja i svi narodi idu prema naprijed – rekao je Stanivuković.

Ističe da izolacija nije rješenje i da se sa svima mora razgovarati.

-Znate kako kažu ‘Svi srećni ljudi gledaju u budućnost. Valjda trebamo biti srećni ljudi i ići u budućnost, raditi sa Evropom, svijetom, istokom, zapadom, s prijateljima, s onima koji nas vole i onima koji nas manje vole, ali se mora razgovarati. Izolacija nije rješenje, mora se razgovarati – poručio je predsjednik PDP-a.

U tom smislu ističe da mu je drago što su počeli razgovarati.

– Ne želimo da budemo zarobljeni, na način da smo u neizvjesnosti šta će sutra biti, ko će na koga krenuti, ko će kome šta reći. Mislim da to nije opcija. Imam veliku odgovornost da to kažem kao mlad čovjek koji gleda u budućnost – rekao je on.

Na Kupres su, osim PDP-ovih predstavnika Draška Stanivukovića i Branislava Borenovića, stigli i predstavnici SDS-a Milan Miličević, Želimir Nešković i Darko Babalj, kao i Nebojša Vukanović, Nenad Grković i Zagorka Grahovac u ime stranke Za pravdu i red.

Stanivuković je rekao da ima ogromna očekivanja od sastanka, a kao svoje prijedloge za razgovore na sastancima navodi smanjivanje PDV-a, zaustavljanje privatizacije države, ukidanje rijaliti programa.

Razgovori o tome podrazumijevaju da opozicija prvo mora ući u vlast kako bi predlagala i postavljala zahtjeve, tako da će preračunavanje mogućnosti za ulazak opozicije iz RS-a u vlast s HDZ-om i Trojkom očigledno biti jedna od tema, prenosi Klix.

Mnogi privrednici odazvali su se na naš poziv i željeli da omoguće našim najstarijim sugrađanima da kupuju po povoljnijim cijenama putem „Kartica prijateljstva“, ali politički pritisci su bili neizdrživi i odustali su.

Istakao je to šef Kluba odbornika PDP-a u Skupštini grada i potpredsjednik Gradskog odbora PDP-a Banjaluka Nebojša Drinić komentarišući što „Kartice prijateljstva“ koje su trebale da služe služe za kupovinu po povoljnijim cijenama i koje su bile dio politike subvencija nisu funkcionisale kako je planirano.

-„Karticama prijateljstva“ pokazali smo brigu o penzionerima kao najzaslužnijim slojevima društva, ali nažalost, politički pritisci su spriječili da ovaj projekat zaživi u onoj mjeri u kojoj smo planirali – naglasio je Drinić.

Smatra da je svaki vid podrške penzionerima neophodan, jer su oni ti koji su gradili našu zajednicu i koji zaslužuju dostojanstven život.

Dodao je da će PDP nastaviti da se zalaže za poboljšanje uslova života najstarijih sugrađana i da će istrajati u borbi za sprovođenje socijalnih politika koje imaju za cilj zaštitu njihovih interesa.

Romanija i Gornje Podrinje i danas pamte krvave Mladence 1942. godine, kada su ustaše u Starom Brodu i Miloševićima za samo nekoliko dana ubile šest hiljada Srba. Srpski seljaci iz Romanije, Pala, Prače, Rogatice, Goražda i Višegrada, koji u proljeće 1942. godine nisu uspjeli preći nabujalu Drinu i spas pronaći u Srbiji, stradali su u genocidu zločinačke Nezavisne Države Hrvatske, potpomognute domaćim muslimanskim formacijama.

Izjavio je ovo predsjednik PDP-a i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković.

– Kanjon Drine postao je Plava grobnica, a Stari Brod mjesto genocida nad srpskim narodom – ističe Draško Stanivuković, podsjećajući na zločine koje su počinile ustaške snage pod komandom Jure Francetića.

– Zlikovci su u hladnu Drinu gurali i majke sa novorođenčadima, starce i žene. Ovaj zločin nikada ne smije biti zaboravljen, a naša je dužnost da čuvamo sjećanje na nevine žrtve – naglašava on.

Stanivuković je izrazio poštovanje plemenitim ljudima koji su na mjestu stradanja izgradili spomen-muzej i kapelu u znak sjećanja na žrtve.

– Dvadeset sedam skulptura koje se nadziru iz vode svjedoči o tragičnim sudbinama mučenika iz Starog Broda i genocidu nad srpskim stanovništvom Romanije i Gornjeg Podrinja – zaključuje Stanivuković.