Connect with us

Društvo

“NEKI ĆE ZBOG TOGA SKAKATI!” Dodik poručio da će 2026. biti KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA SRPSKE!

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, poručio je da je njegova kandidatura za predsjednika Srpske na idućim izborima već potvrđena i da će zloupotreba procesa na nivou BiH završiti tako što će u maju ove godine krenuti u izbor nove republičke izborne komisije i izbore na nivou Srpske provesti u skladu sa svojim izbornim zakonom.

“Neki će zbog toga skakati po Evropi, ali nije važno šta oni o tome misle. Pravo naroda je da bira”, poručio je Dodik.

Naveo je da je CIK BiH uzurpirala nadležnosti, te upitao šta oni imaju sa izborima u Srpskoj.

“Uzimajući na sebe previše obaveza, zagušili su se. Previše su preuzeli i ne mogu to da iznesu”, rekao je predsjednik Republike Srpske.

U intervjuu za “Politiku”, Dodik se dotakao brojnih aktuelnih tema, prije svega situacije u BiH, koju je nazvao nakaradnom, te je dodao da je Republika Srpska zbog toga u poziciji ili da bira da brani svoju ustavnu poziciju ili da prihvati nametanja.

“Ovdje je sada igra moći. Ili će oni putem hibridnih institucija nametnuti svoju volju ili ćemo mi istrajati i dokazati da oni ne mogu ovdje da djeluju. Republika Srpska ne može da odlučuje šta će oni da rade u Federaciji BiH, ali ako dođu u Srpsku suočiće se sa optužbama da napadaju njen ustavni poredak. U toj igri moći, ubijeđen sam da smo mi ti koji će da pobijede”, istakao je Dodik.

Ponovio je da su Sud BiH i Tužilaštvo BiH neustavni, te da su po svim ocjenama pod upravom kriminalnih klanova, a da su tužioci takvih institucija nedodirljivi.

“Bošnjaci ne žele da čuju nijedan argument, zatvoreni su u svoje iluzije u kojima je sve što je kreirano njima u prilog, a kada se iznesu suprotni argumenti onda prijete pritvorom”, rekao je Dodik, te dodao:

“Ali vidjećemo šta će biti sa pritvorom. Pa se zabavljaju pričom kako smo mi neki bjegunci, što je zaista ‘simpatična’ kvalifikacija kada dolaze od neustavne institucije”.

Istakao je da se protiv Srpske vodi se organizovana hibridna akacija sa ciljem da se ona politički obezglavi, a sve što rade ide u pravcu toga da Srpsku ostave bez političkog vođstva i tako omoguće njeno slabljenje i centralizaciju.

Naglasio da su Bošnjaci sramno i podlo prihvatili Šmitovu odluku kako bi se on obračunao sa Srbima u uvjerenju da će na taj način da eliminiše svaki budući otpor.

“Onda su planirali da donesu odluku da je imovina nadležnost BiH i tome niko više ne bi imao volje ili smjelosti da se suprotstavi. Naivno mislite da je to slučajno”, tvrdi Dodik.

On je ukazao da su nastojanja za preknjiženje imovine počela prije više od godinu dana, ali da su vidjeli da je narod u Srpskoj spreman da se homogenizuuje u odbranu.

“Ozbiljno su shvatili naša upozorenja da ćemo proglasiti nezavisnost ako nam dirnu imovinu. Pa su onda odlučili da sruše najveće političke i moralne autoritete, a onda da nastave dalje, a stvarnost u BiH niko od njih ne želi da vidi”, rekao je Dodik.

On je naveo da se sa dvije strane entitetske granice odvija potpuno zaseban život, a da je minulih 30 godina otišlo u bezdan koji nikome nije ništa donio.

“Da smo živjeli jedni pored drugih, bez zidova, vratilo bi se i povjerenje. A pogledajte gdje smo sada”, rekao je Dodik, te dodao da vjeruje da Srpska zaslužuje nezavisnost.

U osvrtu na to što je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić predložio arbitražu i nudi da Republika Srpska povuče svoje zakone ako Šmit poništi svoje odredbe, Dodik je rekao da treba razgovarati o svemu, ali da je to posao za pravnike.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno