Connect with us

Društvo

USKORO REGISTAR ZAPOSLENIH U INSTITUCIJAMA I NJIHOVIH PLATA! Godinama skrivali podatke, sada moraju da ih objave!

Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine propisano je uspostavljanje registra zaposlenih najkasnije do 2026. godine, potvrdio je “Nezavisnim” Darko Kasap, koordinator za reformu javne uprave BiH.

Prema njegovim riječima, u pogledu javne dostupnosti podataka, najveći iskorak je napravljen na nivou Brčko distrikta BiH, gdje je registar zaposlenih i imenovanih lica javno dostupan uključujući i informacije o platama, međutim on ističe da će biti potrebna dalja nadogradnja registara, u skladu s Revidiranim akcionim planom.

Podsjećanja radi, Kancelarija koordinatora je i u prijašnjim sazivima radila na bržem uspostavljanju ovih registara, ali otpor najviše postoji u samim organima vlasti, pa je, iako je nekoliko puta bilo najavljivano objavljivanje registra, dolazilo do pomjeranja rokova.

Prema informacijama kojima Kasap raspolaže, Agencija za državnu službu je pokrenula postupak javne nabavke softvera za uspostavljanje registra.

“Što se tiče registara na drugim nivoima vlasti, u periodu 2018-2019. kroz projekat ‘Unapređenje informacionog sistema u Agenciji za državnu službu FBiH, Agenciji za državnu upravu RS i Pododjeljenju za ljudske resurse BD BiH’ koji je finansiran iz Fonda za RJU, uspostavljeni su informacioni sistemi za upravljanje ljudskim potencijalima na nivou FBiH i BD BiH koji uključuju i registre državnih službenika na nivou ovih administracija, te je nadograđen centralni registar kadrova na nivou RS. Ovo je znatno doprinijelo boljoj raspoloživosti podataka potrebnih za adekvatno praćenje i planiranje ULJP”, ističe on.

Dodaje da Agencija za državnu službu FBiH kontinuirano objavljuje statistički prikaz o stanju kadrova u državnoj službi na osnovu unosa organa uprave u registar, dok Agencija za državnu upravu RS objavljuje zbirne podatke iz centralnog registra kadrova o ukupnom broju i polnoj strukturi zaposlenih.

Kasap je podsjetio da je prošle srijede organizovan osmi sastanak Radne grupe za reformu javne uprave između BiH i EU, te da je, kako kaže, konstatovan određen napredak. Podsjetio je da su u proteklih godinu dana usvojeni akti o primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama i izmjena Zakona o državnoj službi za uspostavu registra državnih službenika, čime se, kako ističe, jača transparentnost i dostupnost informacija.

“Donesen je Zakon o sprečavanju sukoba interesa, čime se unapređuje integritet javne uprave. Izrađen je Nacrt zakona o upravnom postupku, kojim se stvaraju preduvjeti za digitalizaciju i modernizaciju upravnih procedura. Uspostavljena je interresorna Radna skupina za usklađivanje i izradu zakona o državnoj službi te je zaključen Kolektivni ugovor koji je potpisan 26. 2. 2025. godine, a što omogućuje profesionalizaciju i depolitizaciju javne uprave. Između ostalog, ojačana je koordinacije na provedbi reformi javne uprave, uz aktiviranje uloge Koordinacijskog odbora za reformu javne uprave i rad mehanizma za praćenje i izvješćivanje o reformama”, naglasio je on.

On kaže da je i finalizovan Revidirani akcioni plan za reformu javne uprave, koji bi sljedećeg mjeseca trebalo da se nađe na dnevnom redu Savjeta ministara BiH, entitetskih vlada i BD.

“Očekujemo nove preporuke Evropske komisije koje će ići u pravcu hitnog usvajanja Revidiranog akcionog plana i provedbe planiranih i dogovorenih mjera i aktivnosti, poboljšanja funkcionisanja struktura za koordinaciju, izmjena zakona o državnoj službi kako bi bili u skladu sa principom zasluga i međusobno za profesionalnu i depolitizovanu državnu službu i popunjavanje otvorenih radna mjesta pomoćnika ministara na državnom i federalnom nivou. Očekujemo preporuke i za usvajanje propisa o strateškom planiranju politika u cijeloj zemlji, te da ćemo morati poboljšati sveobuhvatnu Strategiju upravljanja javnim finansijama”, istakao je on.

Nezavisne novine

Društvo

PLJAČKA VIJEKA POD MASKOM TURIZMA! Ski centar “Klekovača” Dodikov paravan za otimanje šume i vode?

Radnici Šumskog gazdinstva “Oštrelj” Drinić najavili su štrajk. Plate im kasne, priča se o masovnim otkazima. Uz probleme koji more i druge dijelove “Šuma RS”, ova šumarija ima i jedan dodatni – to je fantomski Turistički centar “Klekovača”, koji im je, iako ne postoji, oteo najbolju šumu.

mega projektu zvanom TC “Klekovača” priča se već 15 godina. Bajku o blistavim ski centrima, luksuznim hotelima i sličnim čudesima elitnog turizma, Milorad Dodik i SNSD su upotrijebili u nekoliko predizbornih kampanja.

Da li se ovoj bajci bliži kraj?

Kako je za Srpskainfo potvrđeno iz Ministarstva trgovine i turizma RS, “razmatraju se načini za raskid koncesionog ugovora, ukoliko ne dođe do dogovora oko daljih aktivnosti.”

Kako navode u Ministarstvu, ugovor o koncesiji za korištenje zemljišta radi izgradnje i korištenja Turističkog centra „Klekovača“ potpisan je još 2013. sa preduzećem „GB IMMO“ iz Banjaluke. Nakon toga, koncesionar je, kako navode, “pokrenuo pripremne aktivnosti.”

– Nažalost, do danas nije došlo do realizacije ovog projekta u većem obimu iz različitih razloga, među kojima je i smrt jednog od investitora u privrednom društvu koje je nosilac koncesije. Trenutno su u toku pregovori sa koncesionarom o eventualnim aneksima ugovora, odnosno načinima za raskid ovog ugovora ukoliko ne dođe do dogovora – poručuju iz Ministarstva trgovine i turizma RS.

Da li zbog smrtnog slučaja u “porodici”, ili iz nekog drugog razloga, tek i sami smo se uvjerili da firma, koja je koncesionar jednog od najhvaljenijih projekata u Srpskoj, nije baš u formi.

Na telefone “GB IMMO” se danima niko ne javlja, a na adresi preduzeća, u Vidovdanskoj 2 u Banjaluci, zatekli smo zaključana vrata i gomilu neplaćenih računa za struju i vodu.

A u početku je sve djelovalo – glamurozno, bar na riječima.

Balkanski sent Moris sa 10 hotela

Priča o Turističkom centru, koji će Klekovaču pretvoriti u balkanski Sent Moris, počela je pred izbore 2010. godine. Tada je Dodik obznanio da postoje investitori, koji su spremni da u  TC “Klekovača” ulože 338 miliona evra.

Tada je rečeno da će centar imati deset hotela, staze dužine 80 kilometra, 13 žičara i ski – liftova i kapacitet prevoza 10.000 skijaša istovremeno.

Sve to je trebalo da izvedu tri firme, jedna austrijska i dvije domaće: GB IMMO Banjaluka i LOM Petrovac.  Najavljeno je da će izgradnja ovog Turističkog centra trajati 12 godina.

Taj je rok odavno prošao, a na Klekovači nije udaren ni temelj za ski – atrakciju.

Sve je ostalo na papirima, a i ti papri su prilično kontroverzni.

Kako su ranije pisali mediji, studiju izvodivosti, na osnovu koje je GB IMMO iz Banjaluke dobio koncesiju nad Klekovačom, izradila je austrijska firma Alpine Alians. Nakon toga Austrijanci su se povukli, jer su priocijenili da je Klekovača – neisplativ poduhvat.  Nikakvo čudo, jer svi koji žive na ovoj planini i podno planine zanju da na Klekovači nema dovoljno snega za ski centar.

Austrijanci su zadržali su autorsko pravo nad projektom, ali je banjalučka firma ipak kao koncesionar koristila taj dokument.

Paravan za pljačku šume i vode

Uprkos svemu,  Republika Srpska je investitoru dala koncesiju za istraživanje i eksploataciju vode, a smatra se da je Klekovača bogata podzemnim vodama.

Ta koncesija, kao i činjenica da je koncesionar TC “Klekovača” dobio najbolju šumu kojom raspolaže šumarija u Driniću, kod mnogih je izazvalo sumnje: da je Turistički centar bio samo paravan za bezočnu pljačku prirodnih bogatstava.

Posebnu pobunu je izazvao zoning plan, kojim je predviđeno da će, u slučaju nestašice vode, prednost imati turistički centar u odnosnu na lokalno stanovništvo.

Bajka o milionskom investicionom poduhvatu, koja je po svemu sudeći privodi kraju, počela je da se ozbiljno urušava još prošle godine. Tada je Okružni sud u Banjaluci  poništio rješenje Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS kojim je bila odobrena Studija uticaja na životnu sredinu za ovaj  projekat. Rješenje je poništeno po tužbi Centra za životnu sredinu Banjaluka.

 

Nastavi čitati

Društvo

HRANA POSTAJE LUKSUZ! Prosječna plata pokriva tek pola korpe – SKUPLJE NEGO U EVROPI!

Prema analizi Istraživačkog centra Dojče banke, Banja Luka se našla među evropskim gradovima sa najskupljom korpom osnovnih životnih namirnica. Posebno iznenađuje da je litar mlijeka u ovom gradu skuplji nego u Madridu i Berlinu, i to od dva do 12 feninga. U Parizu, Londonu i Rimu cijena mlijeka se kreće između 1,35 i 1,50 evra.

Cijene hrane u svijetu dostigle su najviši nivo u posljednje dvije godine, a meso prednjači sa rekordnim vrijednostima otkako Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) objavljuje podatke.

Prema analizi Istraživačkog centra Dojče banke, Banja Luka se našla među evropskim gradovima sa najskupljom korpom osnovnih životnih namirnica. Posebno iznenađuje da je litar mlijeka u ovom gradu skuplji nego u Madridu i Berlinu, i to od dva do 12 feninga. U Parizu, Londonu i Rimu cijena mlijeka se kreće između 1,35 i 1,50 evra.

Slična situacija je i s mesom, posebno junetinom, koja u Banjaluci košta oko 12,5 evra po kilogramu, dok je u Londonu 11,88 evra. U Parizu, Berlinu i Rimu cijena varira od 14 do 17 evra. Pileći file najjeftiniji je u Madridu (7,66 evra), a najskuplji u Parizu.

Najveća cjenovna nelogičnost primjećena je kod riže, koja je u Banjoj Luci skuplja za 90 feninga nego u Madridu i za 20 feninga nego u Londonu, dok je po cijeni gotovo izjednačena s Italijom.

Jedina stavka kojom se Banja Luka može pohvaliti jesu cijene krompira, koje su u prosjeku niže od pola do marku i po po kilogramu u odnosu na evropske metropole. Najskuplji krompir prodaje se u Parizu (2,27 evra).

Hrana postaje luksuz

Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da su u posljednjih 12 mjeseci cijene hrane nastavile da rastu. Junetina je poskupjela za 20 posto, isto kao i suncokretovo ulje, dok je hljeb skuplji za oko šest posto – uz napomenu da je smanjena gramaža pekarskih proizvoda.

Murisа Marić, izvršni direktor prijedorskog udruženja za zaštitu potrošača “Don”, ocjenjuje da hrana postaje luksuz jer rast cijena ne prati rast plata.

“Gotovo da nemamo domaću proizvodnju, posebno kada je riječ o mesu koje uvozimo u velikim količinama iz raznih destinacija. Prosječna plata od oko 1.500 KM pokriva tek polovinu potrošačke korpe, a o stvarima poput ljetovanja, restorana ili pozorišta ljudi gotovo i ne razmišljaju”, rekla je Marićeva.

Razlike u evropskim metropolama

Među glavnim gradovima pet najvećih evropskih ekonomija, Pariz je najskuplji, a Madrid najjeftiniji po pitanju cijena namirnica. Korpa osnovnih namirnica košta 71 evro u Parizu, dok je u Madridu 46 evra – što francusku prestonicu čini 54 posto skupljom.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTA SE DEŠAVA SA UNOM? Voda promijenila boju, kupačima STROGO UPOZORENJE!

Direktor Vodovoda i kanalizacije Novi Grad Igor Rakić istakao je za naš Јutarnji program da su informacije o promjeni boje rijeke Une i dalje aktivne, te pozvao stanovništvo da se pridržava mjera opreza.

On je istakao da je uzrok promjene rijeke u Federaciji BiH.

“Nemamo nove informacije šta je izazvalo ovo. Informacije od juče su aktivne, mjere se i dalje aktivne, stanovništvo se poziva na oprez”, istakao je Rakić.

Dodao je da će analize biti gotove u narednih nekoliko dana.

“Do tada savjetuje se kupačima da se ne kupaju, iako je moguće da ne postoje nikakve posljedice po njih. Dok se ne utvrdi uzrok promjene rijeke Une najbolje je da se niko ne kupa”, istakao je on, prenosi RTRS.

Podsjećamo, u Novom Gradu, zabrinutost je juče izazvala promijenjena boja rijeke Une, odmah je izdato i upozorenje za zbjegavanje kupanja. Nadležne službe su, odmah po dojavi građana, izašle na teren, utvrdile da je voda u koritu Une promijenila zaista boju, a preporuka je da se, dok ne stignu rezultati, izbjegava kupanje u ovoj rijeci.

Nastavi čitati

Aktuelno