Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov upozorio je danas da se “sat sudnjeg dana”, koji predstavlja koliko je svijet hipotetički blizu nuklearnoj katastrofi, sve više približava ponoći, istakavši da Rusija pokušava da to spriječi.
– Globalna bezbjednost je najvažnija stvar, posebno u sadašnjoj fazi, kada ozloglašeni „sat sudnjeg dana“ otkucava, kazaljka se pomjera sve bliže i bliže ponoći. Važno je to sprečiti. Aktivno radimo na tome da se ne dogodi katastrofa – rekao je Lavrov tokom posjete Turkmenistanu.

On je dodao da je razgovor o mogućnosti trećeg svjetskog rata postao “uobičajen”, prenosi RIA Novosti.

– Situacija je posebno tužna kada se revanšističke snage i militantna raspoloženja ponovo javljaju punom snagom u Evropi – naglasio je ruski diplomata.

Prvi put “sat sudnjeg dana” se pojavio na naslovnoj strani časopisa “Bilten atomskih naučnika” 1947. godine, a vrijeme koje je preostalo do ponoći simbolizuje napetost međunarodne situacije, dok ponoć označava trenutak nuklearne kataklizme.

Jedini put kada je sat vraćen unazad, za sedam sekundi, bio je 1991. godine kada su američki predsjednik Džordž Buš i sovjetski lider Mihail Gorbačov potpisali Ugovor o smanjenju strateškog naoružanja (START) kako bi smanjili broj nuklearnog oružja i balističkih projektila tih zemalja.

Najdalje što je sat bio udaljen od ponoći bilo je 17 minuta, a posljednjih godina kazaljka se pomjerala samo unaprijed.

U januaru ove godine, naučnici su pomjerili metaforički sat unaprijed za jednu sekundu i do ponoći je preostalo 89 sekundi, što je najkraći period do sada.

Ruski ratni brod prošao je “prerušen” kroz La Manš tokom vikenda, navodi više izvora za britanski “The Telegraph”.

Korveta Boikij, opremljena vođenim projektilima i mašinama, navodno je u subotu emitovala lažni identifikacijski signal dok je plovila kroz kanal. Nije joj to prvi put ove godine da ulazi u britanske vode – već je u martu praćena dok je prolazila kroz La Manš i Sjeverno more.

Ovog je puta, kako se tvrdi, putovala uz dva tankera, Sieru i Naksos, koji su dio ruske takozvane “flote iz sjenke”, mreže brodova koja prevozi rusku naftu pod sankcijama. Korištenje ratnih brodova kao zaštite smatra se pokušajem Moskve da odvrati Ujedinjeno Kraljevstvo i druge članice NATO-a od zaplijene brodova iz “flote iz sjenke”.

Prošlog je mjeseca podmornica Krasnodar otkrivena u La Manšu, zbog čega je britanska mornarica angažovala brod “HMS Tyne” da je prati. Dvije nedjelje ranije, britanski brodovi HMS St Albans i HMS Mersej pratili su ruske brodove u drugom incidentu u kanalu. U isto vrijeme, broj ruskih naftnih tankera koji prolaze kroz La Manš gotovo se udvostručio otkako je London uveo sankcije Moskvi nakon sukoba sa Ukrajinom, prema analizi koju je sproveo “The Telegraph”.

Dmitrij Gorenburg, viši naučni saradnik u Centru za pomorsku analizu, rekao je za BBC: “Ovakav potez očito je osmišljen kako bi odvratio Ujedinjeno Kraljevstvo i druge članice NATO-a od pokušaja ukrcavanja na ove brodove ili njihove zaplijene, jer prisutnost vojne pratnje povećava rizik od sukoba i dalje eskalacije.”

BBC Verify, sektor za provjeru činjenica britanskog javnog servisa, izvjestio je da Boikij nije aktivirao sisteme za praćenje kada je ranije ovog mjeseca isplovio iz Konakrija, glavnog grada Gvineje u zapadnoj Africi. Brod navodno nije uključio svoj automatski identifikacijski sistem (AIS), koji ostalim brodovima i obalnim vlastima javlja lokaciju, rutu i druge sigurnosne podatke koji omogućuju sigurnu plovidbu, prenosi “b92”.

Ako su tačni nalazi američke obavještajne procjene, čiji su dijelovi procurili u američke medije, tada bi mogli uslijediti novi ozbiljni potezi iz Teherana, piše BBC-jev dopisnik Ugo Bačega

On upozorava da bi umjesto značajnog usporavanja iranskog nuklearnog programa, izraelski i američki vazdušni udari mogli izazvati suprotan učinak – dodatno ubrzanje programa, čim se popravi šteta i pronađu zamjene za ubijene naučnike.

Kako javlja Bačega, iranski zvaničnici već su najavili nastavak nuklearnog programa, dok predsjednik SAD Donald Tramp i dalje insistira na tome da Iran “nikada više neće imati nuklearni program

Prema riječima BBC-jevog novinara, iranski lideri sada znaju da je prijeđena granica, i sve više vjeruju da bi upravo posjedovanje nuklearnog oružja moglo biti njihova jedina stvarna zaštita od budućih napada.

Bačega podsjeća na primjer Sjeverne Koreje, koja posjeduje nuklearno oružje uprkos međunarodnim pritiscima – i koju niko nikada nije vojno napao.

U svom izvještaju Bačega navodi i da je iranski parlament danas izglasao obustavu saradnje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), uz poruke da se nastavlja razvoj programa. Neki iranski zvaničnici, piše on, čak su počeli otvoreno govoriti o mogućem izlasku iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT).

Još uvijek se ne zna ni šta je s oko 400 kilograma urana obogaćenog na 60 odsto – korak ispod nivoa potrebnog za izradu oružja.

“To ostaje otvoreno pitanje”, piše Bačega.

Ako se prekid vatre održi – a obje strane za sada imaju razloga da ga poštuju – međunarodni posrednici mogli bi pokušati obnoviti pregovore o novom nuklearnom sporazumu. Ali ti razgovori, prema ocjeni BBC-jevog dopisnika, neće biti nimalo jednostavni.

Jedan od osnovnih američkih zahtjeva je da Iran uopšte ne obogaćuje uran na svoj teritoriji – što Teheran, kako podsjeća Bačega, do sada uvijek javno odbijao.

Trampov izaslanik Stiv Vitkof izjavio je za Fox News da je “vrijeme za sveobuhvatan mirovni sporazum s Iranom”, ali prema Bačegi, stvarni prostor za kompromis još uvijek je vrlo neizvjestan. Za sada, piše, Iran daje do znanja samo jedno – ne odustaje.