Connect with us

Politika

KREĆU PRVE UPLATE: Hoće li bh. političari pustiti niz vodu milijardu evra?

Nakon vijesti da bi Srbija do kraja iduće sedmice trebalo da dobije prve uplate sredstava Evropske unije (EU) u okviru pretfinansiranja iz Plana rasta za zapadni Balkan, BiH je ostala jedina država u regionu koja još nije usvojila tu reformsku agendu.

Na taj način, nadležni u BiH nadalje su doveli u pitanje dobijanje više od milijardu evra sredstava iz tog programa, a koje bi trebalo da iskoriste za infrastrukturne, energetske i digitalizacijske projekte, poput izgradnje tunela Prenj, dijelova auto-puta na koridoru 5c, revitalizacije nekoliko hidroelektrana, interkonekcije s Hrvatskom.

Neusvojena reformska agenda u BiH, rezultat je, bez ikakve dileme, ogromne političke krize na nivou BiH, a svaka naredna blokada još više će udaljiti BiH od EU i razvojnih planova.

Tome u prilog govori činjenica da je iz Evropske komisije nedavno ponovo upozoreno da, ako BiH uskoro ne pošalje svoj plan i on ne bude odobren od strane Evropske komisije, postoji realna šansa da se sredstva iz tranše namijenjene za BiH preraspodijele ostalim državama iz regiona.

Međutim, kako su “Nezavisne novine” nedavno pisale, iako je BiH propustila brojne rokove i oglušila se na apele EU, čini se da Brisel i dalje ne odustaje od toga da je uključi u program.

Tada smo naveli da je EU spremna čak i da suspenduje neke od planiranih projekata koji bi trebalo da se provode u Republici Srpskoj, te da smatraju da je moguće da se do juna dogovore reforme i riješi trenutna krizna situacija.

U to vjeruje i Ranko Markuš, doktor ekonomskih nauka.

“Još nije kasno za usvajanje mjera iz Plana rasta, ali je način na koji se sada diskutuje o toj temi pomalo iscrpljujući. Konstantno se otvaraju stare teme koje su već ranije dogovorene”, ističe Markuš.

Suština je, dodaje on za “Nezavisne novine”, da se Plan rasta dogovori što je prije moguće i da ide na Savjet ministara BiH na usvajanje.

“Ono što mislim da je pozitivno vezano za Plan rasta jeste da je BiH pokazala kapacitet da ipak može da dogovori 99 odsto stvari. Zaista, stvari koje su nedogovorene su sitnice u ukupnom zbiru stvari koje su dogovorene”, poručio je Markuš.

Na tragu njegovog mišljenja, možemo podsjetiti da smo nedavno napisali da je tokom posjete Gerta Jana Kopmana, direktora za proširenje i istočno susjedstvo u Evropskoj komisiji, rečeno da je koalicija na državnom nivou postigla dogovor o konačnom tekstu reformi, a da je EU očekivala da će taj tekst biti usvojen na sjednici Savjeta ministara BiH, kako bi bio spreman za samit koji je trebalo da bude održan u Skoplju 17. i 18. marta.

Međutim, samit je u međuvremenu otkazan zbog tragedije u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji, a ubrzo je konstatovano da je i dogovor o Planu rasta propao, za šta je HDZ BiH optužio SDA da je u kantonima u FBiH, gdje imaju vlast, uložio veto.

Onda su, naravno, stigle i optužbe stranaka “trojke” da je HDZ sve namjerno blokirao, a usput je došlo praktično i do raspada saradnje između SNSD-a i “trojke”.

Situaciju je dodatno zakomplikovala i presuda Miloradu Dodiku, kao i usvojeni zakoni u parlamentu Srpske.

Ako se samo gledaju ovi politički odnosi, malo je onih koji će reći da je trenutno moguć dogovor SNSD – HDZ – “trojka”, pa dio njih priželjkuje ulazak opozicije iz Srpske u vlast umjesto SNSD-a.

Komentarišući navedeno, Draško Aćimović, ekonomista i bivši diplomata, poručuje da BiH na ovaj način ne može napredovati na evropskom putu i da se više ne mogu zatvarati oči pred problemima.

“Problem je da je sistem koji je trenutno na snazi nefunkcionalan. Da bi BiH krenula dalje, da bi se pridružila regionu, pod hitno treba napraviti jednu međunarodnu konferenciju na kojoj bi učestvovali svi i iz FBiH i Republike Srpske, i vlast i opozicija, uz pomoć naravno međunarodne zajednice. I da se napravi jedna funkcionalna država. Sve ostalo je u potpunosti nekonstruktivno. Mi sada možemo analizirati ovo, možemo nalaziti neke razloge, ali vidimo da je duboka kriza, koja traje godinama, eskalirala”, kaže Aćimović.

Uvjeren je da bi međunarodna konferencija riješila mnogo stvari u BiH.

“I kada se tražilo da se ispuni 14 prioriteta, iz Republike Srpske je bilo predloženo da se to usvoji sve u cjelini, ali nije naišlo ni na kakav odjek unutar drugih političkih faktora u BiH. To je bio put i velika šansa da se BiH transformiše i ujedno bi automatski već bila daleko na svom evropskom putu. Mislim da je ovo posljednji momenat kada treba da uradimo nešto na taj način”, kazao je Aćimović za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, iz Evropske komisije je poručeno da će države regije, uključujući BiH, morati implementirati sve reformske mjere Plana rasta do 2027. godine.

Related Topics:

Politika

Za povrat PDV-a na prvi stan prijavile se 1.074 osobe, ali novac još niko nije dobio: EVO GDJE JE ZAPELO

U regionalne centre Uprave za indirektno oporezivanje BiH do sada su stigla 1.074 zahtjeva za povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine, ali nijedan podnosilac još nije dobio novac. Početak isplate zavisi od povezivanja UIO sa drugim nadležnim institucijama i razmjene podataka putem elektronskih baza.

Broj zahtjeva iz dana u dan blago raste kako građani prikupljaju potrebnu dokumentaciju, ali u UIO upozoravaju da je značajan dio pristiglih zahtjeva nepotpun.

Najviše problema, kako navode, ima sa dokumentacijom članova porodičnog domaćinstva za koje se traži povrat PDV-a za dodatnih 15 kvadratnih metara, neovjerenim kopijama dokumenata, ali i nedostatkom potrebnih potvrda poreskih i institucija nadležnih za imovinsko-pravne odnose.

Građani čekaju, a ključni problem je razmjena podataka

U UIO ističu da je rok za rješavanje zahtjeva šest mjeseci i da će se taj rok striktno primjenjivati, a ne opšti rokovi predviđeni Zakonom o upravnom postupku BiH.

Međutim, prije donošenja prvih rješenja potrebno je završiti niz administrativnih i tehničkih provjera.

Glavna prepreka za početak isplate novca trenutno je povezivanje UIO sa elektronskim bazama drugih institucija.

„U narednim danima očekujemo potpisivanje memoranduma o saradnji i razmjeni podataka sa poreskim upravama i institucijama nadležnim za imovinsko-pravne odnose, što će omogućiti bržu službenu provjeru podataka, brži ispitni postupak, provjeru dokaza i utvrđivanje činjenica, što sve prethodi donošenju rješenja o povratu“, poručili su iz UIO.

Tek nakon sprovedenih provjera i utvrđivanja da su ispunjeni svi uslovi mogu uslijediti rješenja o povratu PDV-a.

Sve više pitanja građana

U UIO, osim rasta broja zahtjeva, bilježe i veliki broj telefonskih poziva, upita putem elektronske pošte, ali i dolazaka građana u regionalne centre.

Zbog toga iz ove institucije apeluju na građane da prije podnošenja zahtjeva provjere sve uslove i potrebnu dokumentaciju sa službenicima UIO ili putem zvanične internet stranice.

Cilj je da se zahtjev odmah preda sa kompletnom dokumentacijom, kako bi se izbjeglo naknadno dopunjavanje i dodatno produžavanje postupka.

Ko ima pravo na povrat PDV-a?

Pravo na povrat odnosi se isključivo na kupovinu novoizgrađenog stana ili kuće na koje je plaćen PDV, pod uslovom da je nekretnina uknjižena na ime kupca nakon 12. aprila 2025. godine, kada su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona.

Povrat nije moguće ostvariti za nekretnine koje nisu bile predmet oporezivanja PDV-om, odnosno za takozvanu starogradnju.

Takođe, u povrat ne ulaze kuće koje su još u izgradnji.

Zahtjev se podnosi na obrascu ZKPS – Zahtjev kupca prvog stana za povrat PDV-a, a građanima se preporučuje da u zahtjevu navedu kontakt telefon kako bi ih službenici mogli brzo kontaktirati ukoliko bude potrebno dopuniti dokumentaciju.

Koja dokumentacija je potrebna?

Dokumentacija, osim kupoprodajnog ugovora, poreske fakture i potvrde banke o transakcijskom računu, ne smije biti starija od šest mjeseci.

Uz zahtjev je potrebno priložiti:

  • izvod iz matične knjige rođenih i, ako brak nije evidentiran, izvod iz matične knjige vjenčanih;
  • uvjerenje o državljanstvu i potvrdu o prebivalištu;
  • notarski obrađen ili sudski ovjeren kupoprodajni ugovor;
  • poresku fakturu prodavca sa iskazanim PDV-om;
  • dokaz da je kupoprodajna cijena sa PDV-om u cijelosti plaćena;
  • uvjerenje poreskih uprava ili Brčko distrikta da kupac u posljednjih sedam godina nije bio poreski obveznik za nekretnine;
  • uvjerenje nadležnog organa za imovinsko-pravne poslove da kupac nema druge nekretnine u posjedu ili vlasništvu;
  • dokaz da je kupljeni stan evidentiran u službenim evidencijama;
  • ovjerenu izjavu kupca na obrascu IKPS;
  • ovjerenu izjavu, odnosno listu članova porodičnog domaćinstva;
  • potvrdu banke ili ugovor o važećem transakcijskom računu na koji će biti izvršen povrat;
  • uvjerenje za supružnika radi utvrđivanja imovine stečene u braku.

Posebno je važno da građani obezbijede kompletnu dokumentaciju za članove domaćinstva ukoliko žele ostvariti pravo na dodatne kvadrate za koje se takođe traži povrat PDV-a.

Iako je do sada podneseno više od hiljadu zahtjeva, ključni trenutak tek predstoji – kada UIO i druge nadležne institucije uspostave elektronsku razmjenu podataka i budu stvoreni uslovi za donošenje prvih rješenja i početak isplata.

Nastavi čitati

Politika

SNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci

U Prijedoru je sinoć održana svečana dodjela 300 novih članskih kartica Pokreta Sigurna Srpska (PSS). Ovim događajem nastavljen je trend ubrzanog širenja organizacije u ovom gradu, čime je PSS u Prijedoru za svega nekoliko mjeseci okupio više od 500 novih članova.

Predsjednik Gradskog odbora PSS Prijedor Svetozar Vučkovac istakao je da je ovo drugi put u kratkom periodu da organizuju masovnu podjelu članskih karata, nakon što je prije par mjeseci podijeljeno prvih 200.

“Ovo je samo jedan pokazatelj da naša gradska organizacija raste, da smo atraktivna politička opcija i da nam se pridružuje sve više sugrađana. Pokret Sigurna Srpska unio je novu dinamiku na političku scenu. Svaka nova članska karta za nas predstavlja odgovornost više da radimo još bolje i efektivnije. Siguran sam da ćemo nakon izbora biti nezaobilazan faktor”, poručio je Vučkovac.

Zamjenik predsjednika PSS-a Igor Radojičić naglasio je da se pokret intenzivno širi u Potkozarju i čitavoj Republici Srpskoj, te da Prijedor zauzima važno mjesto u tom procesu.

“Jak pokret potreban je Prijedoru, a jak Prijedor potreban je pokretu. Ovaj grad treba probuditi i pokrenuti, a velika nova politička snaga poput Pokreta Sigurna Srpska je upravo ono što mu je bilo potrebno”, izjavio je Radojičić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska najavljuju nastavak aktivnosti na terenu i dalju izgradnju stranačke infrastrukture širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI ZAŠTITU DOMAĆE PROIZVODNJE: „Moramo uvesti carinu na male pošiljke sa Temua“

Narodni poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević pokrenuo je inicijativu prema Savjetu ministara BiH kojom traži uvođenje fiksne carine od šest KM na svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM, po uzoru na novu mjeru Evropske unije.

Kresojević smatra da je zaštita domaće proizvodnje danas važnija nego ikada, posebno zbog sve većeg uvoza i ekspanzije velikih internet platformi poput Temua.

„Prije 10 godina u diplomskom radu pisao sam o zaštiti domaće proizvodnje. Ova tema nikada nije bila aktuelnija nego danas. Domaća proizvodnja pada, a uvoz cvjeta“, naveo je Kresojević.

Po uzoru na novu mjeru Evropske unije

Prema njegovoj inicijativi, za svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM bila bi uvedena fiksna carina od šest KM.

Kresojević se pri tome poziva na novu mjeru Evropske unije koja je stupila na snagu 1. jula 2026. godine. EU je uvela privremenu fiksnu carinu od tri evra na robu male vrijednosti koja se uvozi iz trećih zemalja, za pošiljke do 150 evra.

Cilj evropske mjere je, između ostalog, da se smanji prednost koju prodavci izvan EU imaju zbog ranijeg oslobađanja malih pošiljki od carine i da se obezbijedi ravnopravnija konkurencija domaćim kompanijama.

„Platforme zloupotrebljavaju carinski sistem“

Kresojević navodi da su pošiljke manje vrijednosti ranije bile oslobođene carine prvenstveno iz praktičnih razloga, kako bi se smanjili administrativni troškovi carinskih procedura.

Međutim, prema njegovom mišljenju, upravo je takav sistem otvorio prostor velikim internet platformama da svoje poslovanje zasnivaju na ogromnom broju pojedinačnih malih pošiljki.

„Naime, pošiljke do 300 KM su iz praktičnih razloga oslobođene carine da bi se smanjili administrativni troškovi, a ove platforme su se fokusirale samo na male pošiljke oslobođene carine“, naveo je Kresojević.

On smatra da takva praksa ugrožava domaće proizvođače i trgovce.

„Temu i slične platforme zloupotrebljavaju carinski sistem i guše domaću proizvodnju“, poručio je Kresojević.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“

Kresojević očekuje da se Savjet ministara izjasni o njegovoj inicijativi, a pitanje zaštite domaće proizvodnje postavlja i kao političko pitanje.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“, upitao je Kresojević.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH na svojoj stranici navodi važeće propise iz oblasti carinske politike, uključujući Zakon o carinskoj politici BiH i Zakon o carinskoj tarifi.

Kresojevićev prijedlog tako otvara širu raspravu o tome da li bi BiH trebalo da slijedi primjer Evropske unije i uvede dodatno opterećenje za male uvozne pošiljke kako bi se, prema njegovim riječima, pružila veća zaštita domaćoj proizvodnji.

Nastavi čitati

Aktuelno