Connect with us

Politika

KREĆU PRVE UPLATE: Hoće li bh. političari pustiti niz vodu milijardu evra?

Nakon vijesti da bi Srbija do kraja iduće sedmice trebalo da dobije prve uplate sredstava Evropske unije (EU) u okviru pretfinansiranja iz Plana rasta za zapadni Balkan, BiH je ostala jedina država u regionu koja još nije usvojila tu reformsku agendu.

Na taj način, nadležni u BiH nadalje su doveli u pitanje dobijanje više od milijardu evra sredstava iz tog programa, a koje bi trebalo da iskoriste za infrastrukturne, energetske i digitalizacijske projekte, poput izgradnje tunela Prenj, dijelova auto-puta na koridoru 5c, revitalizacije nekoliko hidroelektrana, interkonekcije s Hrvatskom.

Neusvojena reformska agenda u BiH, rezultat je, bez ikakve dileme, ogromne političke krize na nivou BiH, a svaka naredna blokada još više će udaljiti BiH od EU i razvojnih planova.

Tome u prilog govori činjenica da je iz Evropske komisije nedavno ponovo upozoreno da, ako BiH uskoro ne pošalje svoj plan i on ne bude odobren od strane Evropske komisije, postoji realna šansa da se sredstva iz tranše namijenjene za BiH preraspodijele ostalim državama iz regiona.

Međutim, kako su “Nezavisne novine” nedavno pisale, iako je BiH propustila brojne rokove i oglušila se na apele EU, čini se da Brisel i dalje ne odustaje od toga da je uključi u program.

Tada smo naveli da je EU spremna čak i da suspenduje neke od planiranih projekata koji bi trebalo da se provode u Republici Srpskoj, te da smatraju da je moguće da se do juna dogovore reforme i riješi trenutna krizna situacija.

U to vjeruje i Ranko Markuš, doktor ekonomskih nauka.

“Još nije kasno za usvajanje mjera iz Plana rasta, ali je način na koji se sada diskutuje o toj temi pomalo iscrpljujući. Konstantno se otvaraju stare teme koje su već ranije dogovorene”, ističe Markuš.

Suština je, dodaje on za “Nezavisne novine”, da se Plan rasta dogovori što je prije moguće i da ide na Savjet ministara BiH na usvajanje.

“Ono što mislim da je pozitivno vezano za Plan rasta jeste da je BiH pokazala kapacitet da ipak može da dogovori 99 odsto stvari. Zaista, stvari koje su nedogovorene su sitnice u ukupnom zbiru stvari koje su dogovorene”, poručio je Markuš.

Na tragu njegovog mišljenja, možemo podsjetiti da smo nedavno napisali da je tokom posjete Gerta Jana Kopmana, direktora za proširenje i istočno susjedstvo u Evropskoj komisiji, rečeno da je koalicija na državnom nivou postigla dogovor o konačnom tekstu reformi, a da je EU očekivala da će taj tekst biti usvojen na sjednici Savjeta ministara BiH, kako bi bio spreman za samit koji je trebalo da bude održan u Skoplju 17. i 18. marta.

Međutim, samit je u međuvremenu otkazan zbog tragedije u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji, a ubrzo je konstatovano da je i dogovor o Planu rasta propao, za šta je HDZ BiH optužio SDA da je u kantonima u FBiH, gdje imaju vlast, uložio veto.

Onda su, naravno, stigle i optužbe stranaka “trojke” da je HDZ sve namjerno blokirao, a usput je došlo praktično i do raspada saradnje između SNSD-a i “trojke”.

Situaciju je dodatno zakomplikovala i presuda Miloradu Dodiku, kao i usvojeni zakoni u parlamentu Srpske.

Ako se samo gledaju ovi politički odnosi, malo je onih koji će reći da je trenutno moguć dogovor SNSD – HDZ – “trojka”, pa dio njih priželjkuje ulazak opozicije iz Srpske u vlast umjesto SNSD-a.

Komentarišući navedeno, Draško Aćimović, ekonomista i bivši diplomata, poručuje da BiH na ovaj način ne može napredovati na evropskom putu i da se više ne mogu zatvarati oči pred problemima.

“Problem je da je sistem koji je trenutno na snazi nefunkcionalan. Da bi BiH krenula dalje, da bi se pridružila regionu, pod hitno treba napraviti jednu međunarodnu konferenciju na kojoj bi učestvovali svi i iz FBiH i Republike Srpske, i vlast i opozicija, uz pomoć naravno međunarodne zajednice. I da se napravi jedna funkcionalna država. Sve ostalo je u potpunosti nekonstruktivno. Mi sada možemo analizirati ovo, možemo nalaziti neke razloge, ali vidimo da je duboka kriza, koja traje godinama, eskalirala”, kaže Aćimović.

Uvjeren je da bi međunarodna konferencija riješila mnogo stvari u BiH.

“I kada se tražilo da se ispuni 14 prioriteta, iz Republike Srpske je bilo predloženo da se to usvoji sve u cjelini, ali nije naišlo ni na kakav odjek unutar drugih političkih faktora u BiH. To je bio put i velika šansa da se BiH transformiše i ujedno bi automatski već bila daleko na svom evropskom putu. Mislim da je ovo posljednji momenat kada treba da uradimo nešto na taj način”, kazao je Aćimović za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, iz Evropske komisije je poručeno da će države regije, uključujući BiH, morati implementirati sve reformske mjere Plana rasta do 2027. godine.

Politika

DODIK IMA NOVU IDEJU! ” U studentskom kampusu izgraditi vrtić i crkvu?!”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da će 3,5 miliona KM iz budžeta Kabineta predsjednika biti izdvojeno za izgradnju vrtića u okviru kampusa banjalučkog Univerziteta.

“To nije limit sredstava, jer ovaj vrtić mora biti vrtić budućnosti sa najsavremenijom opremom i neophodnom logistikom u smislu digitalizacije i ostalog”, rekao je Dodik novinarima na Fakultetu političkih nauka, gdje je prisustvovao predstavljanju ključnih informacija o aktuelnom upisu na prvu godinu prvog ciklusa srtudija i o investicijama.

On je naveo da insistira na tome da u okviru kampusa bude izgrađena i crkva kao spomenik poginulim studentima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

“Uredićemo i saobraćajnice ovdje, izgradićemo tehnološki centar. Uložićemo više od 150 miliona KM u novi Medicinski fakultet, Medicinsku školu, centar za istraživanja i to će biti savremeni kompleks na Paprikovcu koji će povezati srednje i visoko medicinsko obrazovanje sa Univerzitetskim-kliničkim centrom Srpske”, istakao je Dodik.

On je rekao da se pokazalo da u oblasti zdravstva privatni sektor pokriva samo ono što je profitabilno, ali da javni sektor mora imati sve pokriveno.

Dodik je ukazao da je ovogodišnji veći upis studenata na banjalučki Univerzitet rezultat ne samo aktuelnih trendova, već i besplatnog školovanja i boravka u studentskim domovima sa cijenom od tri KM za tri obroka.

“Studenti trebaju da redovno studiraju i da polažu godine redovno da bi koristili ove benefite”, poručio je Dodik.

On je dodao da je ranijih godina nedostajalo kadra na fakultetima, a da se danas Univerzitet u Banjaluci može ponositi kadrom koji može biti konkurentan i u regionu.

“Uradićemo sve da pojačamo standard naših profesora i studenata. Prije mjesec dana povećali smo plate profesorima i vjerujem da ćemo početkom iduće godine biti u prilici da povećamo plate prosvjetnim i radnicima u javnom sektoru”, istakao je Dodik i izrazio uvjerenje da će to omogućiti nastavak rasta domaćeg proizvoda.

On je ukazao da su univerziteti najisturenija institucija prema okruženju i da ga raduje svako pomjeranje rejtinga visokoškolskih ustanova u Srpskoj.

“Za studente koji u pauzi studiranja se opredijele da negdje rade po ugovoru o djelu na mjesec ili dva, odlučio sam da preuzmemo plaćanje 14 odsto poreza i 18 odsto za penzioni fond”, rekao je Dodik.

On je dodao da Srpska ima pad poljoprivredne proizvodnje koju su desetkovali vremenski uslovi, ali vjeruje da će imati dovoljne količine pšenice, dok je voćarska proizvodnja gotovo uništena.

“I dalje ćemo biti sa poljoprivrednicima i očuvaćemo stočarsku i svaku drugu proizvodnju koju možemo”, naveo je Dodik.
Provjereno.info

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ U REKAVICAMA “Građani žele razvoj, ali skupštinska većina sve blokira”

Generalni sekretar Partije demokratskog progresa (PDP) Nebojša Drinić boravio je danas u popodnevnim časovima u mjesnoj zajednici Rekavice 2, gdje je sa mještanima razgovarao o svakodnevnim problemima, razvojnim potencijalima, ali i blokadama koje, kako tvrdi, sprovodi skupštinska većina u Banjaluci.

– Danas sam poslijepodne proveo u MZ Rekavice 2. Sa dobrim mještanima ovog banjalučkog naselja razgovarao sam o njihovoj viziji razvoja, ali i o izazovima i problemima sa kojim se susrećemo u gradu. Mnogo je projekata, većih i manjih, koji su zbog neodgovornih pojedinaca iz skupštinske većine na čekanju. Opstruišu razvoj, ulaganja i održavanje postojeće infrastrukture. Takođe, namjerno guraju gradska preduzeća u ambis. Za to nemaju utemeljenje, osim u bezobrazluku i neodgovornosti prema povjerenju naroda – poručio je Drinić.


Ipak, kako naglašava, PDP u saradnji sa mještanima nastavlja da djeluje odgovorno i predano:

– Zajedničkim snagama sa neformalnom grupom mještana Rekavica 2 obnovićemo krov na školi, kako bi se zaustavilo dalje propadanje objekta. Pokrenućemo inicijativu na lokalnom nivou za izgradnju mostića preko rječice Rekavice, kako bi djeca bezbjedno stizala do škole. Pokrenućemo i inicijativu prema „Putevima Republike Srpske“ za postavljanje zaštitne mreže na stijenama pored puta, zbog čestih odrona u zimskom periodu – naveo je Drinić.

Dodaje da dobrobit građana mora biti prioritet svih nivoa vlasti, te da PDP ostaje uz građane i njihove potrebe, uprkos političkim opstrukcijama koje dolaze od onih koji, kako kaže, „misle samo na svoje džepove“.

Nastavi čitati

Politika

NIJE JOJ DOSTA! Ponovo se kandidovala! Obrenka Slijepčević hoće još jedan mandat!

Svi aktuelni članovi Komisije za utvrđivanje sukoba interesa RS i članovi Komisije za žalbe RS žele da zadrže ta pristojno plaćena mjesta i ponovo su se prijavili na konkurs za te pozicije.

Pred Komisijom za izbor i imenovanje Narodne skupštine RS juče su održani intervjui sa kandidatima. Na konkurs za člana Komisije za utvrđivanje sukoba interesa RS prijavili su se i aktuelna predsjednica Obrenka Slijepčević, kao i svi njeni članovi Granedina Dragojević, Sandra Vuković, Vojislav Marković, Gordan Jovanović, Slaviša Mrkaja i Munib Karić.

Pored njih, novi kandidati su Igor Vidović, Jelena Toromanović i Marijana Nešković, pri čemu treba napomenuti da su se Slaviša Mrkaja i Munib Karić prijavili i na konkurs za članove Komisije za žalbe koja je drugostepeni organ za odlučivanje po rješenjima Komisije za utvrđivanje sukoba interesa. ored njih dvojice na oba konkursa su se prijavili i Jelena Milanović Milekić, Branko Mudrinić, Budimir Petković, Rade Gojković i Mladena Mutić, te aktuelni članovi Komisije za žalbe Oliver Blagojević i Biljana Vasić, piše Capital.

Pored Blagojevića i Vasićeve za člana Komisije za žalbe prijavili su se njen aktuelni predsjednik Ranko Karapetrović i član Goran Raković. Treba napomenuti da je u ovoj komisiji bilo izmjena u odnosu na petočlani sastav izabran u maju 2021. godine. Naime, Marina Kremenović je 2022. godine postala notarka i podnijela je ostavku na članstvo u Komisiji, pa je umjesto nje izabrana Armi Buro. Međutim, ona je u međuvremenu preminula i komisija od tada radi u nepotpunom sastavu sa četiri člana.

Nastavi čitati

Aktuelno