Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić i član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović saglasili su se u Banjaluci da višak sredstava u budžetu treba iskoristiti za jednokratnu pomoć zaposlenima u zajedničkim institucijama, u iznosu od 1.000 KM neto, dok se ta naknada neće odnositi na funkcionere.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić izjavio je danas u Banjaluci da još postoje neslaganja oko strukture rashoda u prijedlogu budžeta institucija BiH.

– Članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić u proteklom periodu nisu imali želju da BiH dobije budžet, jer su ga dva puta obarali, a potom u proceduru uputili nezakonit, nesprovodiv i neustavan prijedlog – rekao je Amidžić nakon sastanka sa članom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović, prenosi Srna.

On je istakao da višak sredstava koji postoji treba da bude usmjeren prema zaposlenima u zajedničkim institucijama.

Cvijanović je navela je da je sa ministrom Amidžićem razgovarala o načinima da se budžet vrati u ustavne i zakonske okvire, ali i da se radnici u zajedničkim institucijama barem djelimično obeštete za izostanak povećanja plata.

– Naš stav je da, s obzirom na raspoloživa sredstva, svaki radnik treba da dobije jednokratnu naknadu u visini od 1.000 KM neto, a da nakon usvajanja budžeta nastave primati zakonski uvećanu platu – izjavila je Cvijanović.

Dodala je da se prijedlog o jednokratnoj pomoći ne bi odnosio na funkcionere.

Srna

U predmetu tužiteljice Maje Hadžihalilović protiv Elmedina Konakovića, Opštinski sud u Sarajevu (sudija Aleksandra Kolašinac) donio je Zaključak o provođenju izvršenja na novčanim potraživanjima izvršenika – platom, radi naplate iznosa od 3.000,00 KM dosuđenih po presudi zbog klevete, sa zateznom kamatom od 11. oktobra 2018. do isplate, kao i ranije dosuđenih parničnih troškova (1.060,80 KM).

Upućen zaključak

Zaključak je upućen Ministarstvu vanjskih poslova BiH (ul. Musala 2, Sarajevo), kao poslodavcu izvršenika, uz nalog da bez odlaganja postupi po Rješenju o izvršenju koje je pravomoćno i izvršno od 25. septembra 2025. i da o provedenom izvršenju odmah obavijesti sud.

Kako će se provoditi naplata

Sud nalaže da se, u skladu s članom 138. ZIP-a, izvršenje provede:

– pljenidbom 1/2 plate izvršenika;

– na dijelu primanja koji prelazi 1.000 KM mjesečno, izvršenje se može provoditi do 2/3 tog dijela;

– prenosom zaplijenjenih iznosa na transakcijski račun određen rješenjem o izvršenju, sve do konačnog namirenja.

Sud obavezuje poslodavca da postupi po nalogu i u slučaju promjene radnog statusa izvršenika (smetnje, prestanak radnog odnosa i sl.) odmah obavijesti sud.

Protiv ovog zaključka nije dozvoljen pravni lijek.

Podsjetnik na presudu

Podsjećamo, Opštinski sud u Sarajevu (sudija Vesna Merdanović) je 6. decembra 2019. presudio da je Konaković počinio klevetu na štetu Maje Selak-Hadžihalilović (danas Maja Hadžihalilović) zbog izjava od 20. septembra 2018. koje su je dovodile u vezu s navodnim neregularnostima u izbornom procesu. Sud je dosudio 3.000 KM nematerijalne štete sa zateznom kamatom od dana tužbe (11. oktobar 2018.) i troškove postupka 1.060,80 KM.

Provođenjem ovog zaključka započeće naredna faza prisilne naplate – redovnim skidanjem dijela primanja, sve dok se ne izmiri glavnica, zatezna kamata i troškovi. Ministarstvo kao poslodavac dužno je odmah postupiti po sudskom nalogu i mjesečno transferisati zaplijenjene iznose do potpunog namirenja.

Sud je utvrdio da je Konaković 20. septembra 2018. u sjedištu stranke Narod i pravda, obraćajući se novinarima, iznio tvrdnje koje Selak-Hadžihalilović dovode u vezu s neregularnostima u izbornom procesu (navodi o “kradi”, “Bugarskom vozu”, “nestanku vreće” na Soukbunaru i “umiješanosti” njenog supruga). Te su izjave prenijeli brojni portali i TV stanice (među njima i Face TV, gdje je dio navoda ponovljen u emisiji od 6. oktobra 2018. i 21. marta 2019.).

Nakon glavne rasprave (6. novembra 2019.), Sud je zaključio da su Konakovićeve tvrdnje o tužiteljici činjenice, a ne vrijednosni sudovi – te da nisu dokazane istinitim.

Sud je posebno utvrdio:

– Selak-Hadžihalilović nije bila predsjednica OIK Centar, već član (rješenja CIK-a i odluke OIK).

– Nije dokazano da je “nestala vreća” s glasačkim listićima niti da je njen suprug bio “umiješan” u aferu; vreće su bile zapečaćene i prebrojane te uz policijsku pratnju dostavljene nadležnima. Kantonalno tužilaštvo nije utvrdilo neregularnosti.

– Navodi o “famoznom zapošljavanju u jednom danu” nisu potkrijepljeni – Upravna inspekcija je konstatovala da je preuzimanje i kasniji angažman tužiteljice izvršen skladno propisima.

Šta dalje?

Sprovođenjem ovog zaključka započeće naredna faza prisilne naplate – redovnim skidanjem dijela primanja, sve dok se ne izmiri glavnica, zatezna kamata i troškovi.

Ministarstvo kao poslodavac dužno je odmah postupiti po sudskom nalogu i mjesečno transferisati zaplijenjene iznose do potpunog namirenja, prenosi “Avaz“.

Predsjednik Milorad Dodik istakao je da pravosuđe u Republici Srpskoj ne postoji, da joj je ono oduzeto i da je novi ministar pravde Goran Selak dobio zadatak da ga vrati ili da povuče radikalne mjere.

– Radikalna mjera je da se ukinu sud i tužilaštvo u Srpskoj i da za sedam dana donesemo nove zakone. Imali bismo problem oko mjesec dana, ali oni tamo ionako ništa ne rade, osim koruptivnog rada – rekao je Dodik za RTRS.

Dodik je napomenuo da je to sada sarajevsko pravosuđe koje će, kada treba, uraditi sve protiv Republike Srpske.

Kao primjer kako se ne radi, Dodik je naveo obnovu kuće Milanovića u Banjaluci, istakavši da je tu prevarena republička vlast, koja je htjela da sarađuje.

– Dali smo novac za obnovu, ali sada izgleda da tu nisu riješeni imovinsko – pravni odnosi, jer postoji ostavinska rasprava – rekao je Dodik.