Connect with us

Društvo

OVO ĆE VAS OSTAVITI BEZ TEKSTA! Evo koliko su porodice u BiH trošile na hranu u bivšoj Jugoslaviji

Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.

Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.

Prema posljednjim statističkim podacima (januar) prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.508 maraka, broj zaposlenih je 860.041, i preko 50 odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, januaru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 3.149,80 KM i od prosječne plate je veća za 1641.8 KM.

Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 44,49 odsto!

Poređenja radi prije 15 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do januara ove godine plata porasla za 718 KM, a potrošačka korpa za čak 1753.8 KM!

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.

Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.

Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.

Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Linker
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a podaci za Bosnu i Hercegovu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 odsto.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a domaćinstvo u BiH 42,04 odsto.

Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.

Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.

Related Topics:

Društvo

KILOGRAM KULENA 45 KM! Mnogi prođu i samo omirišu, gastarbajteri bi kupili, PLAŠE SE GRANICE

Gužva pred prvomajske praznike na Gradskoj tržnici u Sarajevu, zadovoljni i Slovenci.

Gužve, užurbana kupovina i domaći proizvodi dočekali su danas kupce na Gradskoj tržnici “Markale” koja se nalazi u centru Sarajeva.

Tamo se ne opskrbljuju samo građani, već i turisti koji, kako su nam rekli, ipak imaju probleme pri prelasku granica s ovim proizvodima. Kilogram telećeg kulena košta oko 45 KM, što znači da mušterije plaćaju devet KM oko 200 grama proizvoda. Kilogram stelje (ovčija pršuta) se plaća nešto jeftinije, tačnije 40 KM, dok mesarova peka košta 65 KM. Kada je riječ o mliječnim proizvodima, sjeničke paprike koštaju 25 KM, dok se sjenički kajmak može nabaviti po dvije vrste cijena od 20 i 40 KM…

Trgovci su većinom zadovoljni, posebno pred prvomajske praznike jer brojni građani dolaze na tržnicu kako bi se opskrbili za prvomajski ručak, ali i neradne dane.

– Jeste sada malo manje, umanjilo je, ali i skupoća je velika – rekla je jedna od prodavačica. Kako kaže, ima mušterije koji kupuju i manje količine, ali dolaze redovno jer ovo mjesto smatraju provjerenim.

Svi kupuju prema tome, kako kažu, kakav je čiji džep. Domaći proizvodi uz prihvatljive cijene, privlače i turiste pa smo tako sreli Slovenca koji je došao na tržnicu zbog suhog mesa.

– Nije skupo, ali ni prejeftino – rekao je on uz konstataciju da su proizvodi skuplji u njegovoj zemlji.

Jedna od trgovkinja koja prodaje upravo suhomesnate proizvode je rekla kako se cijene nisu mijenjale osam mjeseci, piše Klix.
– Dolaze i turisti, ali rijetki kupuju. Probaju, svidi im se, ali postoje zabrane nošenja, iz određenih zemalja nose, ali ostali ništa – rekla je ona.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Jutranje temperature padaju i ispod nule!

U Bosna i Hercegovina u petak, 1. maja 2026. godine, očekuje se pretežno sunčano vrijeme u prijepodnevnim časovima, dok će u drugom dijelu dana doći do umjerenog razvoja oblačnosti, posebno u Bosni.

U Hercegovina će tokom cijelog dana dominirati sunčano vrijeme, bez značajnijih promjena.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjevernog i sjeveroistočnog smjera, dok će na području Hercegovine i jugozapadu Bosne povremeno duvati umjereno jaka bura, što će dodatno pojačati osjećaj svježine.

Jutarnje temperature biće neuobičajeno niske za ovo doba godine i kretaće se većinom između -1 i 3 stepena, dok će na jugu zemlje dosezati do 8 stepeni. Tokom dana, maksimalne temperature uglavnom će se kretati između 12 i 17 stepeni, dok će na jugu zemlje dostići i do 20 stepeni Celzijusovih.

Iako nas očekuje sunčan dan, građanima se savjetuje oprez zbog hladnih jutarnjih temperatura, naročito u višim predjelima gdje je moguć i slab mraz.

Nastavi čitati

Društvo

INVESTICIJA NIJE USPJELA: Vlada Srpske gura u stečaj preduzeće koje je kupila 2009. godine

Nakon što je godinama bezuspješno pokušavala da proda preduzeće „Novi Autodijelovi“ iz Rudog, Vlada Republike Srpske je odlučila da ga gurne u stečaj.

Okružni privredni sud u Istočnom Sarajevu je pokrenuo prethodni postupak kako bi se utvrdilo postoje li uslovi za stečaj, a Zdravka Mastilovića sa Pala imenovao za privremenog stečajnog upravnika.

„Privremeni upravnik je dužan da izvrši pregled dužnikovih poslovnih prostorija i izvrši uvid u poslovne knjige i dokumentaciju, ispita da li imovina stečajnog dužnika može pokriti troškove stečajnog postupka te da li se poslovanje stečajnog dužnika može u cjelini ili djelimično nastaviti“, navodi se u rješenju suda.

Za početak juna je zakazano ročište na kojem će se odlučivati o sudbini ovog društva, piše Capital.

U sudu navode da je zahtjev podnijelo Pravobranilaštvo Republike Srpske koje je uplatilo 5.000 maraka predujma na ime troškova pokretanja prethodnog postupka.

Podsjećamo, IRB je godinama bezuspješno pokušavala da proda ovo preduzeće, koje je Vlada RS kupila 2009. godine za 1,2 miliona KM.

Njegova nominalna vrijednost je bila 2,8 miliona maraka, ali zainteresovanih nije bilo.

„Novi Autodijelovi“ su prije rata bili radna jedinica u sklopu „Fabrike automobila Priboj (FAP)“, a nakon rata su postali zasebno preduzeće.

Prije četiri godine tadašnji premijer Radovan Višković je najavio mogućnost da se fabrika preorijentiše na proizvodnju visokokvalitetnih alata za brizganje plastike i obojenih metala i dolazak investitora iz Srbije, ali od toga nije bilo ništa.

Nastavi čitati

Aktuelno