Društvo
UZGAJIVAČI OBESHRABRENI! Nova sjetva, stari strah

Uzgajivači duvana u Srpskoj potpuno su obeshrabreni na pragu novog proizvodnog ciklusa zbog problema koji se ponavljaju iz sezone u sezonu, prije svega konstantnog poskupljenja sirovina i energenata, te nedostatka radne snage.
Prošla godina je, kažu uzgajivači, bila puna izazova. Nepovoljni vremenski uslovi sa sušom i ekstremnim temperaturama lani su im stvorili značajne poteškoće u proizvodnji i zbog čega ove godine sa zebnjom ulaze u novu sjetvu, jer mnoge porodice, prvenstveno u Posavini i Semberiji, na ovaj način prehranjuju porodice ili dopunjavaju kućni budžet.
Direktor bijeljinskog preduzeća “Duvan”, koje se bavi organizovanjem proizvodnje, otkupom i preradom, Čedo Gotovčević istakao je za “Glas” da se proizvodnja duvana smanjuje iz godine u godinu.
– Visoki troškovi i nedostatak radne snage trenutno su naši najveći problemi. U Posavini ima oko 50 proizvođača koji angažuju radnu snagu isključivo iz FBiH – kazao je Gotovčević, dodajući da od kooperanata godišnje u prosjeku otkupljuju oko 200 tona duvana, od kojeg se prave cigarete u zemljama okruženja i Evropi.
Ove godine su, kaže, u Bugarsku uspjeli izvesti 30 odsto prošlogodišnjeg duvana.
– Nadamo se da ćemo i ostatak uskoro prodati kako bismo što prije oslobodili skladišta za novu robu, jer smo i ove godine ugovorili proizvodnju sa stotinjak kooperanata iz Semberije i Posavine na površini od dvije stotine hektara – rekao je Gotovčević.
Dodao je da potražnja za duvanom u inostranstvu ove godine opala u odnosu na prethodne dvije kada je bila dosta povoljnija cijena.
– Svake godine smo išli sa povećanjem otkupnih cijena. I ove godine ćemo, uprkos teškoj situaciji, otkupnu cijenu povećati za nekih deset odsto u odnosu na lani – kazao je Gotovčević.
Prema njegovoj računici, od kilograma duvana, čija će otkupna cijena za proizvođače koji se nalaze u sistemu PDV-a iznositi oko osam KM, može se napraviti oko 1.200 cigareta.
Jedan od proizvođača je i Dragan Jović iz Srednje Čađavice koji uzgaja duvan od 1976. godine. On naglašava da je ovo težak i mukotrpan posao i da su okolnosti pod kojim to rade sve nepovoljnije.
– Ove godine, kao i prethodne, zasijaću četiri hektara duvana, dok je to ranije bilo duplo više. Međutim, premije su manje, sada dobijamo nešto simbolično. Nadležni su nam lani obećali nešto više novca, međutim to još nismo dobili, a sada, u proljeće, subvencije su nam najpotrebnije – kazao je Jović, ističući da je sve ukućane uposlio koji zajedno sa njim rade u polju.
Luka Pavlović iz Obudovca, koji se proizvodnjom duvana bavi već dvije decenije, kaže da je ovih dana počeo sa postavljanjem plastenika za rasadu.
– U sezonu ulazimo sa puno neizvjesnosti. Dovoljno je reći da sa novom sjetvom krećemo, a preduzeće koje otkupljuje duvan od nas još nije prodalo ni robu od prošle godine – rekao je Pavlović.
Dodao je da će još ove godine zasijati dva i po hektara, dok će o proizvodnji duvana iduće godine dobro razmisliti.
– Problem je i radna snaga koju ne možemo naći ni kad bi nam trebalo za lijeka. Meni svaki dan treba deset radnika, a oni što bi radili traže nerealnu dnevnicu – istakao je on.
Firme
Luka Pavlović kazao je da uzgajivači proizvedeni duvan mogu predati jednom preduzeću.
– Ranije su bili i otkupljivači iz Orašja i Gradačca. Međutim, sve te firme su propale, tako da nam je ostao samo bijeljinski “Duvan” – rekao je Pavlović.
Glas
Društvo
“JOŠ JEDAN PROPALI PROJEKAT VLASTI”: Hotel u Rudom postao simbol propalih investicija i NEBRIGE ZA JAVNI NOVAC

Većina privatizovanih firmi koje je kupila Vlada Republike Srpske trošeći milione maraka pod izgovorom da će ih podići i dobro prodati, i uglavnom završe ili u gubicima ili sa neznatnom dobiti.
Tako su npr. milioni uloženi u kupovinu propalog hotela Comsar Rudo propali kao i sam hotel, a umjesto profita, sabiraće se gubici i povećati spisak preduzeća gubitaša u vlasništvu Srpske.
Saga oko hotela u Rudom počela je 2014. godine kada je zvanično otvoren po ideji investitora Rašida Serdarova i trebao je da služi za smještaj radnika na projektu gradnje hidrocentrale Mrsovo na rijeci Lim.
Međutim, taj projekat nikad nije završen pa je Serdarov prodao i projekat Mrsovo i hotel Elektroprivredi Srpske za 67 miliona KM. Međutim, koliko god je Rudo manja lokalna zajednica, da je postojala jaka volja, sa tim hotelom se mogla napraviti ekonomska opravdanost. Ovako, hotel ničemu ne služi, smatra Zoran Pavlović.
– Taj hotel je najbolje ovog trena zatvoriti konzervirati jer niti ima turističke ponude niti osnova da se plaćaju ljudi koji tamo rade, a koji u stvari ništa ne doprinose to je investicija koja je imala neku jasnu viziju kako će se razvijati u odnosu na neke aktivnosti planirane ali kako toga nema hotel je postao samo balast teret i trošak – kaže Zoran Pavlović, ekonomista.
S obzirom da je hotel od samog početka bio na klimavim nogama, mnoge je iznenadila odluka Uprave Hidroelektrane na Drini iz 2022.godine o kupovini hotela Comsar u Rudom za 2,25 miliona KM. Niko ne zna koji je pravi razlog kupovine, ali je ovde očigledno postalo normalno da se novac građana Srpske rasipa kako kome padne na pamet, smatra pravnik Milko Grmuša.
– Evidentno je bilo da to nema nikakve ekonomske logike da se pravi takav hotel, očigledno je plan invesitora bio da to uvali na budžet Republike Srpske što se i desilo, još jedan pokazatelj da se bilo koja investicija u Srpskoj ne radi kako bi trebalo, nikakvih analiza nema. Meni je nejasno da se do te mjere nesavjesno ide kad je u pitanju Vlada koja pretpostavljam daje finalne saglasnosti na takve projekte -kaže Milko Grmuša, pravnik.
Hotel je čak u nekom periodu imao i prihode preko 800 000 KM i 27 zaposlenih radnika ali je naravno uspjeh izostao i danas je taj hotel sablasno prazan. To govori da je i ovaj projekat još jedan dokaz da je Vlada Srpske rekorder po propalim projektima, što ostavlja utisak kao da se takmiče po broju neuspjelih projekata, smatraju u opoziciji.
– Propali projekti Vlade su propali sa aspekta ekonomske i investicione opravdanosti građana i privrede, ali sa aspekta vlasti to nisu propali projekti već vrlo uspješni projekti i unosni za njih jer niko nas ne može ubijediti da niko iz vlasti nema ruke duboko uvučene u te projekte i prodaju tih projekata – ističe Mirjana Orašanin, poslanik SDS-a u NS RS.
U Republici Srpskoj više zanimljive vijesti nisu gubici, propala preduzeća, odlazak stanovništva, nova zaduženja. Nova i neobična vijest bi bila kada bi vlast uspjela nešto dobro i pozitivno da uradi za svoje građane. Do tad, ostaju nam novi milionski gubici iz budžeta Srpske i krpljenje rupa u našim novčanicima koji su produbljeni nebrigom vlasti za interese građana jer su oni očigledno zaslijepljeni svojim ličnim, prenosi BN.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.
Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.
Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.
Društvo
POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.
U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:
Poštovani,
Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.
U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.
Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.
U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.
Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.
Kako pomoći Jeleni:
Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:
Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)
-
Politika3 dana ago
ČOVIĆ SE OKOMIO NA BOŠNJAKE “Neće oni birati dva člana Predsjedništva”
-
Politika2 dana ago
RTRS UGOSTIO ĐAJIĆEVOG AĐUTANTA! MILENKO LETIĆ – reketaš, lažni inspektor i NEPRIJATELJ SPC!
-
Banjaluka2 dana ago
STANIVUKOVIĆ ODGOVORIO NA PITANJE O TV DUELU: Nisam za to, bolje da radimo, nego da se svađamo
-
Politika3 dana ago
STANIVUKOVIĆ “Dodik širi laži da bi prikrio strah! Srpska nikada neće biti SABIRNI CENTAR ZA MIGRANTE!”
-
Banjaluka1 dan ago
STANIVUKOVIĆ PORUČIO SNSD-u: Ne možete me pobijediti na izborima, zato pokušavate preko MUP-a!
-
Banjaluka3 dana ago
ROJ ZA ROJEM: Pčele zaposjele Banjaluku, pčelari zatrpani pozivima
-
Svijet3 dana ago
SCENE STRAVE I UŽASA: Otac godinama maltretirao i silovao 3 kćerke, one ga UBILE NA SPAVANJU
-
Društvo3 dana ago
TRAGEDIJE KOJE SU PRIJEDOR ZAVILE U CRNO! Dva dječaka sebi oduzela život – GDJE SMO ZAKAZALI?