Connect with us

Politika

PANDUREVIĆEVA UPOZORAVA: “Vijadukt” samo početak finansijske katastrofe za Srpsku

Član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević kaže da izvještaj Pravobranilaštva BiH koji će se sutra naći pred poslanicima govori da je afera ”Vijadukt” tek predvorje finansijskog pakla u koji ulazi Republika Srpska jer je ukupna vrijednost arbitražnih sporova i zahtjeva preko 2,2 milijarde KM.

– Preko dvije milijarde i dvjesto miliona KM iznose četiri arbitražna postupka i jedan zahtjev za mirno rješavanje spora (”Elektroprivreda Hrvatske” u slučaju RiTE Gacko). Od ta četiri arbitražna postupka dva su okončana (”Vijadukt” i tužba Slovenije zbog RiTE Ugljevik u Beogradu), dok je treći u toku (arbitraža u Vašingtonu po tužbi Slovenije u slučaju RiTE Ugljevik), a četvrti pred pokretanjem (”Trusina”) – navodi Pandurević.

Tašna-mašna firma, bez zaposlenih, dodaje ona, dobila je arbitražni spor težak 100 miliona KM plus dnevne kamate 18.000 KM.

– Pikanterija je da je Vlada Republike Srpske odbila nagodbu u iznosu od milion evra. Kada se obratimo guglu, on nam otkrije da ”Vijadukt” nema zaposlenih i da su mu računi često u blokadi. Ako probate guglati nešto o vlasnicima, ponovo misterija. Njihova imena se pominju samo u kontekstu arbitraže. Ni slike ni tona, a očekivalo bi se da posla imamo sa ‘krupnim ribama’.

Zanimljivo je da niko iz vlasti u Republici Srpskoj nije demantovao da su odbili nagodbu od milion evra, pa se postavlja logično pitanje – da li je nagodba odbijena zbog većeg kolača!? – pita Pandurević.

No, sudeći prema šturom izvještaju o radu Pravobranilaštva BiH, pred Republikom Srpskom i BiH je još jedna identična arbitraža – vjetropark ”Trusina”. Ovaj put riječ je o 102 miliona evra.

”Advokatska kancelarija ”Baroš”, koja je inače zastupala i ”Vijadukt”, obratila se Savjetu ministara opomenom pred pokretanje arbitraže sa zahtjevom za vraćanje koncesije ili isplatu 102 miliona evra. O čemu se ovdje radi?

– Kermas energija” iz Zagreba” je većinski vlasnik ”Eol Prvi” iz Nevesinja kojem je Vlada Republike Srpske dodijelila 2012. godine koncesiju za izgradnju i korištenje vjetroparka Trusina. Projekat nikada nije započet jer ”Kermas energija” nikada nije dostavila bankarsku garanciju, pravdajući to činjenicom da su u međuvremenu ukinuti podsticaji za proizvodnju struje. Kako garancije nije bilo, Vlada je 2019. godine raskinula ugovor o koncesiji. ”Kermasov” pravni zastupnik tvrdi da je garancija izostala jer je Regulatorna komisija za energetiku RS odbijala njihove zahtjeve za podsticaj bez pravnog osnova – napominje Aleksandra Pandurević.

Ovaj put Republika Srpska bije bitku sa jednim od najbogatijih Hrvata Dankom Končarom koji stoji iza ”Kermas energije” koja je osnovana upravo 2012. godine. I računi ove firme su često u blokadi, nema zaposlenih, a 2023. godine zatraženo je i otvaranje predstecajnog postupka što je sud odbio. ”Elektrogospodarstvo Slovenije” pokrenulo je dva arbitražna spora zbog svojih predratnih ulaganja u RiTE Ugljevik.

– Prvu arbitražu su dobili u Beogradu, protiv Republike Srpske koja Slovencima treba da isplati 372 miliona KM (245 miliona plus 127 miliona za neisporučenu struju). U izvještaju Pravobranilaštva BiH stoji tek jedna rečenica, a to je da se u Vašingtonu vodi drugi arbitražni postupak protiv BiH u kojem Slovenci traže 695.175.000 evra!

Po ugledu na Slovence, ”Hrvatska elektroprivreda” uputila je zahtjev za mirno rješenje spora u vezi sa ulaganjem u RiTE Gacko u kojem traže da im se isplati 100 miliona evra s pripadajućim kamatama! – nabraja Pandurević i ocjenjuje da su ove arbitraže pravi razlog za strah za budućnost Republike Srpske i da najveća opasnost dolazi od onih koji 20 godina nisu bili u stanju da riješe ove sporove prije arbitraže.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno