Društvo
JEDNA OD NAJVAŽNIJIH VOJNIH OPERACIJA: Šta sve može EUFOR?
Vojna misija EU u BiH EUFOR “Althea” jedna je od najvažnijih vojnih operacija koje EU sprovodi u svijetu, a iako je u BiH prisutna još od 2004. godine, i dalje o njenoj misiji, ulozi i značaju, većina običnih građana BiH malo zna.
Osnovni mandat misije dijeli se na tri aspekta, od kojih se prvi odnosi na podršku Oružanim snagama BiH u postizanju NATO standarda.
Drugi aspekt odnosi se na odvraćanje od destabilišućih aktivnosti i obezbjeđivanje primjene dijelova Dejtonskog sporazuma koji se odnose na vojne aspekte i pitanje međuentitetske linije razgraničenja.
Treći aspekt odnosi se na pomaganje sprovođenju misije OHR-a, ali i na implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU, što je prvi sporazum koji je otvorio put ka kretanju BiH ka učlanjenju.
Već iz ovog dijela se vidi da je mandat svjesno usmjeren od implementacije Dejtona ka integraciji zemlje u EU.
EUFOR-ova ovlaštenja imaju dva dijela – izvršni, koji se kreće u okviru mandata Savjeta bezbjednosti UN, a koji sprovodi Savjet za spoljne poslove EU, i neizvršni koji se odnosi na pomaganje u treniranju Oružanih snaga BiH.
Za dio mandata EUFOR-a o kojem se ovih dana u svjetlu procesa koji je pokrenut protiv rukovodstva Republike Srpske u medijima mnogo govori nadležan je Multinacionalni bataljon čiji je zadatak da u slučaju zahtjeva od strane vlasti BiH pomogne u održavanju stabilnog i bezbjednog okruženja.
Na stranici EUFOR-a, u tekstu datiranom na 24. novembar prošle godine, naglašeno je da vlasti BiH do sada nisu tražile od EUFOR-a da djeluje u tom kapacitetu.
Mnogo je bilo rasprava o tome ima li EUFOR kao misija pravo na upotrebu oružane sile mimo krajnje nužde, odnosno samoodbrane.
Ako pogledamo tekst posljednje rezolucije Savjeta bezbjednosti UN o produženju mandata misije od 1. novembra prošle godine, vidljivo je da EUFOR nema ovlaštenja da koristi silu mimo implementacije vojnog aneksa i aneksa koji se odnosi na međuentitetsko razgraničenje, osim u slučaju da su njihovi pripadnici i resursi direktno ugroženi ili ako je ugroženo stabilno i mirno okruženje u zemlji.
Suština mandata EUFOR-a od početka do danas je minimizirati prisustvo vojnika i trupa u lokalnim zajednicama, za razliku od prethodnih NATO misija, prethodne misije IFOR I SFOR, koje su imale eksplicitni zadatak da demonstriraju prisustvo na terenu.
Filozofija misije EUFOR je manji dio vojnika imati na terenu u BiH, a ostatak kao rezervu koja se brzo može prebaciti na teren u slučaju potrebe.
Ipak, to ne znači da EUFOR ne bi bio u stanju odgovoriti u slučaju da dođe do opasne eskalacije ili prijetnje za održavanje njihovog mandata.
Ukoliko bi pokazao da to ne bi mogao sprovesti, postavilo bi se ozbiljno pitanje sposobnosti EU da djeluje kao bezbjednosni faktor u Evropi.
U svojoj strukturi upravljanja i komandovanja EUFOR ima dvije osovine.
U smislu vojnog ispunjavanja svog posla, EUFOR se oslanja na NATO strukture, uspostavljene NATO procedure i NATO filozofiju.
Za komandovanje koristi NATO resurse, poput vojnih komandnih centara Alijanse. Druga osovina se, praktično, odnosi na civilno upravljanje i komandovanje misijom, a ova uloga pripada Savjetu EU, odnosno tijelu koje čine resorna ministarstva zemalja članica.
O misiji EUFOR-a najčešće se odlučuje u konfiguraciji ministara odbrane, ministara bezbjednosti ili ministara spoljnih poslova, u zavisnosti od teme.
U osnovi funkcionisanja evropskih demokratija je da civilna kontrola mora biti iznad vojne kontrole, odnosno oružane snage moraju biti pod kontrolom civilnih organa koji legitimitet crpe iz demokratskih izbora. Tako je i misija EUFOR “Althea” podređena resornim ministarstvima zemalja članica u okviru Savjeta EU.
Politički cilj misije je jasan: pomoći da BiH što prije postane članica EU, čime će se trajno obezbijediti mir i stabilnost u BiH, pa i u Evropi u širem smislu.
Ostvarenjem tog cilja ispunio bi se i mandat misije EUFOR-a, čime bi njegova uloga u BiH bila završena.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz kišu, u višim predjelima snijeg
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti oblačno vrijeme sa povremenom kišom koja će u višim predjelima prelaziti u susnježicu i snijeg.
Poslije podne će doći do novog naoblačenja sa padavinama koje će se sa istoka tokom večeri širiti ka zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena, na udare pojačana bura. Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do pet, na jugu do osam, u višim predjelima od nula stepeni, a dnevna od šest do 10, na jugu do 15, u višim predjelima od četiri stepena Celzijusova.
Društvo
ŠTA KAŽU GRAĐANI? U potrazi za zlatom u Jezeru buše tokom noći i pod reflektorima
U tišini i pod okriljem noći, ponovo su ovih dana počela geološka istraživanja, odnosno bušenja na području opštine Jezero, koja sprovodi kompanija “Yugo Metals Limited” koja je u potrazi za zlatom na lokalitetu Sinjakovo.
Istakli su ovo za “Nezavisne novine” mještani Jezera, koji su prethodnih dana primijetili bušilicu, te vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke. U neposrednoj blizini naselja, svega 100 metara odatle, navode, sprovode se istražne radnje za buduće rudnike.
Mašine su stigle
I iz “Yugo Metals Limiteda” su na društvenim mrežama najavili da su mašine stigle, te da su završili pripreme za bušenja na lokalitetu Sinjakovo u potrazi za zlatom. Navode da će bušenje trajati do kraja ove godine, kao i da će početni rezultati biti objavljeni 2026. godine.
Šta kažu građani?
Suzana Rajković iz Udruženja građana “Dolina Plive” za “Nezavisne novine” ističe da su oni svakodnevno na terenu i prate sve što se dešava od samog početka, tj. otkad je počelo prokopavanje puta do platoa na kojem se vrši geološko istraživanje.
“Nama, mještanima, nije ni javljeno šta se dešava. Kao i ranije, i ovaj put su to pokušali uraditi sa što manje pompe, no primijetili smo da se put prokopava, proširuje i da se pravi plato. U posljednje vrijeme smo primijetili i vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke za rashlađivanje te bušilice”, kaže Rajkovićeva te dodaje da su tako i primijetili da je bušenje počelo.
“S druge strane, bušenja se vrše i tokom noći, pod reflektorima, jer je veoma blizu domaćinstava, svega stotinak metara. Sve to je veoma bučno, uznemirava mještane. A, što se tiče lokalnog rukovodstava, oni su od početka bili zagovornici otvaranje rudnika, jer im to predstavlja mogućnost za razvoj opštine Jezero”, tvrdi ona.
Kopanje zlata
Sada se, kako kaže, radi o kopanju zlata, ali je prema ranijim rješenjima Ministarstva energetike i rudarstva bila riječ o drugim materijalima koji se istražuju.
“No, mi nismo ni imali uvid u to šta oni traže. Ovo je posljednja etapa geoloških istraživanja, jer su oni prethodno već završili 75 odsto planiranih istraživanja. Samo im je to preostalo, a znate da završetak istraživanja vodi ka izdavanju koncesije za otvaranje rudnika, što mi nećemo dozvoliti”, naglašava ona.
Dodaje da su već jedanput uspjeli zaustaviti treću etapu geoloških istraživanja, te da su dobili tužbu protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS.
“Određeni period je to bilo stopirano, i evo sad je opet počelo. Odmah ću zatražiti izlazak inspekcije na teren kako bismo provjerili da li se sve radi u skladu sa zakonom”, navela je.
Nataša Mazalica sa programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu navodi da je BiH izuzetno bogata vodnim resursima te se nalazi na četvrtom mjestu u Evropi po količini pitke vode po glavi stanovnika u Evropi.
“Taj resurs ne bi nikako smio da se ugrozi otvaranjem rudnika, a pogotovo u dolini Plive, jer bi bušenjem i eventualnom eksploatacijom okolnih brda došlo do teškog zagađenja vodotoka spiranjem atmosferskim padavinama i neadekvatnim ispuštanjem otpadnih voda. Da bude jasno, ne postoje zeleni i ekološki rudnici i to je terminologija koja se koristi u propagandne svrhe”, ističe Mazalica za “Nezavisne”.
Kako kaže, time se stanovništvo neke regije pokušava ubijediti da rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju krčenje velikih površina šume, kopanje jama iz kojih se izbacuje jalovina te ekstrakcija ruda uz korištenje teških hemikalija nisu štetne po životnu sredinu.
“To je prosto netačno. CZZS stoji uz sve lokalne zajednice koje se bore protiv geoloških istraživanja i otvaranja rudnika iz nekoliko razloga. Ne postoji transparentost u procesima dodjeljivanja koncesija, svjedoci smo da se rudnici otvaraju nekad i bez potrebnih dozvola, a u posao se ide sa potpunom nebrigom o prirodi i ljudima nekog kraja. CZZS je već četiri puta upućivao tužbu nadležnom ministarstvu, jer kompanija koja vrši geološka istraživanja nije bila voljna da javnosti pokaže dokumente od važnosti”, kazala je ona.
Šta kaže načelnica?
Snežana Ružičić, načelnica opštine Jezero, za “Nezavisne” kaže da su obaviješteni da je resorno ministarstvo odobrilo geološka istraživanja koja se vrše na području opština Jezero, Šipovo, Mrkonjić Grad.
“Ja sam od početka organizovala okrugle stolove na temu geoloških istraživanja, a sve s ciljem da dobijemo kompletne informacije od nadležnog ministarstva i kompanije koja vrši ta istraživanja. Više puta smo tražili izlazak inspektora na lice mjesta, koji su ustanovili da nema kršenja pravila po pitanju ekologije. Ja živim ovdje i važno mi je da porodice koje su tu budu zaštićene”, rekla je Ružičićeva.
Podsjetimo, u maju ove godine su Centar za životnu sredinu i Udruženje građana “Dolina Plive” iz Jezera osporili rješenje Ministarstva energetike i rudarstva RS kojim se investitoru “SNK Metali” d.o.o. Bijeljina (sada “Yugo Metals Limited”) odobrava produženje istražnog roka za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala na istražnom prostoru “Jezero”.
Ponovo poništena ekološka dozvola za MHE Jovići na rijeci Plivi
Nova ekološka dozvola koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS odobrilo investitoru “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo poništena je odlukom Okružnog suda u Banjaluci na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu.
“Podsjećamo da smo i prvu ekološku dozvolu osporili, te očekujemo od nadležnog ministarstva da proces zaključi odbijanjem izdavanja novog rješenja iz svih razloga koje je i Sud prepoznao”, navode iz Centra.
Dodaju da je Sud uvažio primjedbe Centra kada je u pitanju nepostojanje plana remedijacije i rekultivacije za projekat izgradnje elektrane na rijeci Plivi, kao i činjenicu da nije dokazan javni interes za ovaj projekat.
Društvo
STEVANDIĆ: Naredne godine planirano testiranje srednjoškolaca na narkotike
Nadležni u Republici Srpskoj planiraju da 2026. godine realizuju nacionalni projekat kojim bi srednjoškolci u drugom i trećem razredu bili, uz saglasnost roditelja, testirani na narkotike.
Najavio je ovo, Nenad Stevandić predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.
“To bi bio sjajan čin prevencije korištenja narkotika, i omogućilo bi Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske da stekne uvid o tome u kojim školama ili dijelovima Srpske postoji trgovina narkoticima. Niko sam ne može da riješi ovaj problem. Narko-karteli koji žive od prodaje droge i uništavnja naše djece imaju budžete veće od mnogih država”, rekao je Stevandić.
Podaci bi se, kako je dodao, dobijali putem Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, Ministarstva unutrašnjih poslova i resora prosvjete.
Stevandić, koji je učestvovao na Simpozijumu “Sistemski odgovor na bolesti zavisnosti”, koji se održava u okviru obilježavanja Mjeseca borbe protiv bolesti zavisnosti, a koji organizuje Komisija za suzbijanje zloupotrebe droge Vlade Republike Srpske uz podršku Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Srpske, kazao je da Republika Srpska već duži period radi na borbi sa problemom bolesti zavisnosti.
“Primjena planiranog testiranja srednjoškolaca bila bi revolucionarno rješenje”, istakao je on, prenosi RTRS.
-
Svijet2 dana agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet2 dana agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka2 dana agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka2 dana agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Zanimljivosti2 dana agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Svijet2 dana agoNEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
-
Svijet1 dan agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
-
Svijet1 dan agoBILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora
