Connect with us

Društvo

JEDNA OD NAJVAŽNIJIH VOJNIH OPERACIJA: Šta sve može EUFOR?

Vojna misija EU u BiH EUFOR “Althea” jedna je od najvažnijih vojnih operacija koje EU sprovodi u svijetu, a iako je u BiH prisutna još od 2004. godine, i dalje o njenoj misiji, ulozi i značaju, većina običnih građana BiH malo zna.

Osnovni mandat misije dijeli se na tri aspekta, od kojih se prvi odnosi na podršku Oružanim snagama BiH u postizanju NATO standarda.

Drugi aspekt odnosi se na odvraćanje od destabilišućih aktivnosti i obezbjeđivanje primjene dijelova Dejtonskog sporazuma koji se odnose na vojne aspekte i pitanje međuentitetske linije razgraničenja.

Treći aspekt odnosi se na pomaganje sprovođenju misije OHR-a, ali i na implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU, što je prvi sporazum koji je otvorio put ka kretanju BiH ka učlanjenju.

Već iz ovog dijela se vidi da je mandat svjesno usmjeren od implementacije Dejtona ka integraciji zemlje u EU.

EUFOR-ova ovlaštenja imaju dva dijela – izvršni, koji se kreće u okviru mandata Savjeta bezbjednosti UN, a koji sprovodi Savjet za spoljne poslove EU, i neizvršni koji se odnosi na pomaganje u treniranju Oružanih snaga BiH.

Za dio mandata EUFOR-a o kojem se ovih dana u svjetlu procesa koji je pokrenut protiv rukovodstva Republike Srpske u medijima mnogo govori nadležan je Multinacionalni bataljon čiji je zadatak da u slučaju zahtjeva od strane vlasti BiH pomogne u održavanju stabilnog i bezbjednog okruženja.

Na stranici EUFOR-a, u tekstu datiranom na 24. novembar prošle godine, naglašeno je da vlasti BiH do sada nisu tražile od EUFOR-a da djeluje u tom kapacitetu.

Mnogo je bilo rasprava o tome ima li EUFOR kao misija pravo na upotrebu oružane sile mimo krajnje nužde, odnosno samoodbrane.

Ako pogledamo tekst posljednje rezolucije Savjeta bezbjednosti UN o produženju mandata misije od 1. novembra prošle godine, vidljivo je da EUFOR nema ovlaštenja da koristi silu mimo implementacije vojnog aneksa i aneksa koji se odnosi na međuentitetsko razgraničenje, osim u slučaju da su njihovi pripadnici i resursi direktno ugroženi ili ako je ugroženo stabilno i mirno okruženje u zemlji.

Suština mandata EUFOR-a od početka do danas je minimizirati prisustvo vojnika i trupa u lokalnim zajednicama, za razliku od prethodnih NATO misija, prethodne misije IFOR I SFOR, koje su imale eksplicitni zadatak da demonstriraju prisustvo na terenu.

Filozofija misije EUFOR je manji dio vojnika imati na terenu u BiH, a ostatak kao rezervu koja se brzo može prebaciti na teren u slučaju potrebe.

Ipak, to ne znači da EUFOR ne bi bio u stanju odgovoriti u slučaju da dođe do opasne eskalacije ili prijetnje za održavanje njihovog mandata.

Ukoliko bi pokazao da to ne bi mogao sprovesti, postavilo bi se ozbiljno pitanje sposobnosti EU da djeluje kao bezbjednosni faktor u Evropi.

U svojoj strukturi upravljanja i komandovanja EUFOR ima dvije osovine.

U smislu vojnog ispunjavanja svog posla, EUFOR se oslanja na NATO strukture, uspostavljene NATO procedure i NATO filozofiju.

Za komandovanje koristi NATO resurse, poput vojnih komandnih centara Alijanse. Druga osovina se, praktično, odnosi na civilno upravljanje i komandovanje misijom, a ova uloga pripada Savjetu EU, odnosno tijelu koje čine resorna ministarstva zemalja članica.

O misiji EUFOR-a najčešće se odlučuje u konfiguraciji ministara odbrane, ministara bezbjednosti ili ministara spoljnih poslova, u zavisnosti od teme.

U osnovi funkcionisanja evropskih demokratija je da civilna kontrola mora biti iznad vojne kontrole, odnosno oružane snage moraju biti pod kontrolom civilnih organa koji legitimitet crpe iz demokratskih izbora. Tako je i misija EUFOR “Althea” podređena resornim ministarstvima zemalja članica u okviru Savjeta EU.

Politički cilj misije je jasan: pomoći da BiH što prije postane članica EU, čime će se trajno obezbijediti mir i stabilnost u BiH, pa i u Evropi u širem smislu.

Ostvarenjem tog cilja ispunio bi se i mandat misije EUFOR-a, čime bi njegova uloga u BiH bila završena.

Related Topics:

Društvo

DOK JE BANJALUKA JOŠ SPAVALA, ON JE VEĆ MISLIO NA PACIJENTE! Kako je izgledao radni dan i životni put dr Gorana Talića!

Dok je Banjaluka još spavala, doktor Goran Talić već je razmišljao o obavezama koje ga čekaju.

Ustajao je oko ponoći ili jedan čas, u mislima vodio razgovore sa saradnicima, a na posao dolazio već u pola šest ujutro.

Bio je to neobičan životni ritam čovjeka koji je decenijama vodio Institut „Dr Miroslav Zotović“, a koji je, daleko od javnosti, imao i jednu mnogo ličniju priču.

Nakon njegove iznenadne smrti 13. oktobra, u 67. godini života, Banjaluka se oprašta od istaknutog ljekara i dugogodišnjeg direktora.

Ipak, iza profesionalnih uspjeha ostali su i detalji o čovjeku kojeg mnogi nisu imali priliku upoznati na takav način.

Radni dan počinjao dok je grad još spavao

U jednom intervjuu iz septembra 2024. godine, Goran Talić je otkrio kako izgleda njegova svakodnevica.

Na spavanje je odlazio oko 20 časova, a samo nekoliko sati kasnije već je bio budan. Vrijeme do odlaska na posao koristio je da analizira predstojeće obaveze i unaprijed razmišlja o razgovorima koje će tog dana voditi.

U 5.30 počinjali su kratki sastanci sa najbližim saradnicima, ljudima kojima je, kako je govorio, neograničeno vjerovao. Do devet časova zadaci su već bili raspoređeni i svako je znao šta treba da radi.

Tako je opisivao ritam u kojem su mu prolazile godine na čelu ustanove. A u tom istom razgovoru otkrio je još jednu zanimljivost.

Iako je rukovodio velikom zdravstvenom ustanovom koja je uvodila savremenu medicinsku opremu, priznao je da se gotovo uopšte ne razumije u tehnologiju. Koristio je jednostavan mobilni telefon, većinu telefonskih brojeva znao napamet, a nije znao ni poslati mejl, prenosi BL portal.

– Ali imam mnogo ideja – govorio je Talić.

Upravo su te ideje obilježile njegov profesionalni put, ali njegova povezanost sa „Zotovićem“ bila je mnogo starija od direktorske funkcije.

Od dječačkih uspomena do životnog poziva

Njegova majka je čitavu radnu karijeru, od početka do odlaska u penziju, provela upravo u „Zotoviću“. Kada je ona završila svoj radni vijek, kako je Talić svojevremeno ispričao, on je došao u istu ustanovu.

U razgovoru za Večernje novosti u maju ove godine prisjetio se i vremena kada je kao dječak dolazio u „Zotović“. Tamo se igrao sa djecom majčinih koleginica, a u sjećanju su mu ostali bazen, odbojkaško igralište, pa čak i srne i paunovi koji su nekada bili dio tog prostora.

Mjesto koje je poznavao još kao dijete kasnije je postalo ustanova kojoj će posvetiti najveći dio svog profesionalnog života.

– Sva moja sjećanja su vezana za Institut – rekao je u intervjuu iz 2024. godine.

Iza velikih projekata ostajao je odnos prema ljudima

Posebno je insistirao na odnosu prema ljudima. Govorio je da neljubaznost prema pacijentu smatra najtežom povredom radne discipline, jer se ljudi zdravstvenim radnicima obraćaju u trenucima kada su posebno ranjivi i kada im je pomoć najpotrebnija.

Danas, dok se Banjaluka oprašta od doktora Gorana Talića, te njegove riječi i sjećanja dobijaju posebnu težinu.

Iza njega ostaju decenije rada, izgrađeni objekti i ustanova koju je razvijao. Ali ostaje i jedna druga slika dječaka koji je odrastao uz „Zotović“, a zatim čovjeka koji je godinama u istu ustanovu dolazio prije svitanja.

 

Za njega „Zotović“ očigledno nikada nije bio samo radno mjesto. Bio je dio njegovog života, od najranijih uspomena do posljednjih godina.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i još toplije

U BiH se očekuje sunčano i toplije vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti hladno i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama može biti magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu do 11, a u višim predjelima od minus tri, a maksimalna dnevna od 16 do 22, a u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini pojačana i jaka bura, koja će tokom dana slabiti.

Nastavi čitati

Društvo

POTVRĐENO: RiTE Ugljevik van pogona!

Rudnik i termoelektrana Ugljevik zvanično je van pogona od ponoći, potvrđeno je BN TV u tom preduzeću.

Prema ranijim najavama direktora preduzeća Žarka Novakovića pogon termoelektrane isključen je sa mreže i prestao proizvodnju električne energije, jer nema dovoljno uglja za rad.

“Razlog za to su nedovoljno riješeni imovinsko-pravni odnosi u eksploatacionom polju `Istok dva`, gdje smo obustavili radove i iskop uglja, jer se ispred nas nalazi privatna svojina”, kazao je Novaković.

Prema njegovim riječima, vrijeme povratka na mrežu zavisi od brzine rješavanja ovih imovinsko-pravnih odnosa.

Za sada niko ne može tvrditi kada će se to i desiti.

Nastavi čitati

Aktuelno