Connect with us

Politika

AFERA “VIADUCT”: Firma bez radnika i računa dobila MILIONSKI POSAO, pa odštetu od 110 miliona KM!

Prije desetak godina mediji su pisali da je slovenačkoj kompaniji Viaduct iz Portoroža, koja je većinski vlasnik firme “HES Vrbas” Banja Luka i koja je trebalo da gradi dvije hidroelektrane na Vrbasu, godinama unazad blokiran račun u Sloveniji i nema niti jednog zaposlenog radnika.

Ta kompanija sudskom presudom naplatiće najmanje 110 miliona KM, a taj iznos po osnovu kamata raste iz dana u dan.

Kompanija “Viaduct” imala je 97 posto učešća u kapitalu banjalučke kompanije “HES Vrbasa”, koji nije izgradio hidroelektrane jer je Vlada Republike Srpske prekršila ugovor i sada treba isplatiti ogromnu odštetu.

Iz dokumenata slovenačkih institucija koji su bile 2016. godine u posjedu Nezavisnih novina, račun te firme u Deželnoj banci Slovenije blokiran je bio već gotovo četiri godine, dakle od 2012. godine.

RASKID S VIADUCTOM U BOJAMA SNSD-a: KAKO JE SVJESNO RASTAO DUG S KAMATAMA DO 110 MILIONA KM

Pored toga, računi “Viaducta” u posljednjih 15 godina (od 2001. godine) bili su blokirani još dva puta. Prvi put to se desilo s računom u Banci Koper 15. oktobra 2007. godine, koji je odblokiran 26. avgusta naredne godine. Isto tako, račun ove firme u Novoj ljubljanskoj banci blokiran je 16. oktobra 2007. godine, a odblokiran 10. decembra iste godine. Treba pomenuti i da su vlasnici ove kompanije Boris Goljevšček i Vladimir Zevnik, koji su zajedno vlasnici još nekoliko kompanija u Sloveniji.

Ono što je posebno zanimljivo je da firma “Viaduct”, koja je trebalo da bude nosilac projekta izgradnje dvije hidroelektrane vrijednosti od oko 165 miliona evra, na svojoj internet stranici kao reference imala samo izgradnju kuća i vikendica.

Firma “HES Vrbas” Banjaluka, koja je trebalo da gradi dvije hidroelektrane na Vrbasu, za tu investiciju, vrijednu 165 miliona evra, priložila je garanciju na samo nešto više od milion evra. Ta garancija trebalo je da posluži za ispunjavanje prethodnih uslova iz ugovora o koncesiji, potpisanog krajem novembra 2004. godine, a među kojima je samo vrijednost eksproprijacije zemljišta iznosila oko 4,7 miliona evra, dok je vrijednost radova na izmještanju puta M-16 i pristupnih puteva oko 14,5 miliona evra.

Pored toga, posmatrajući njihove finansijske izvještaje za nekoliko prethodnih godina, vidljivo je da ova firma u bilansima vodi velike iznose kapitala koji se kreću oko 22 miliona evra, ali ostvaruje veoma malo prihoda, a koji su u 2014. godini iznosili 0.

Kada je u pitanju neto profit ove slovenačke kompanije, on je u prethodnih pet godina (2011. – 2016.) dva puta bio negativan. O kakvoj firmi se radi govori i podatak iz finansijskog izvještaja, u kojem se navodi da od 2010. godine “Viaduct” nema nijednog zaposlenog radnika.

Inače, koncesiono preduzeće “HES Vrbas” osnovano je 27. jula 2004. godine i njegovi osnivači su bili “Viaduct” Portorož sa 99 posto udjela, te firma “Građevinar” Kraljevo, koju je zastupao Dušan Kozić, s 1 posto učešća u osnivačkom kapitalu.

U informaciji radne grupe Vlade RS iz 2006. godine stoji da je “HES Vrbas”, uz saglasnost Komisije za koncesije Republike Srpske, 3. decembra 2004. godine prenio 79 posto svojih prava i beneficija na njemačku firmu radi obezbjeđenja sredstva za finansiranje projekta.

Nakon sprovedenog tog postupka, struktura akcija u “HES Vrbasu” je bila takva da je MBB imao 79 posto udjela, “Viaduct” Portorož 20 posto a “Građevinar” iz Kraljeva jedan posto akcija.

Međutim, do prenosa tih prava očigledno nije došlo ili je opet došlo do promjene vlasničke strukture, pošto u rješenju o registraciji, koje je 22. septembra prošle godine donio Okružni privredni sud Banja Luka stoji da je struktura vlasništva u “HES Vrbasu” takva da “Viaduct” ima 97 posto vlasništva, Dragan Gligorić dva posto, a “Građevinar” i dalje jedan posto udjela u kapitalu ove firme.

Nezavisne novine su 2016. bile u posjedu dokumenata Centralne banke BiH koji pokazuju i da je preduzeću “HES Vrbas” samo nekoliko mjeseci nakon dobijanja koncesije od Vlade Republike Srpske bio blokiran račun. Taj dokument pokazuje da je “HES Vrbasu” 18. jula 2005. godine blokiran račun, što je nepunih osam mjeseci od zaključivanja ugovora o koncesiji s Vladom Republike Srpske, jer je ugovor potpisan 25. novembra 2004. godine.

Godinama se govori da je porodica Milorada Dodika često viđana baš u Portorožu te se špekulisalo da posjeduju i nekretninu u gradu na moru odakle je i firma Viaduct. Ove informacije nisu potvrđene.

(Klix)

Related Topics:

Politika

Kakve su šanse BiH da ispuni uslove iz REFORMSKE AGENDE

Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu BiH, ali prema stavkama za alokaciju sredstava po reformskim oblastima jasno je vidljivo da BiH nije ispunila gotovo ništa i nalazi se u gotovo nemogućoj poziciji da sve reforme ispuni do kraja 2027, kada se ciklus reformi završava.

Prema aneksu dokumenta koji je Komisija objavila po reformskim oblastima s alokacijama koje bi trebalo isplatiti, BiH nije ispunila najmanje 70 odsto početnih kriterijuma, dok je ostatak u najboljem slučaju ispunjen samo djelimično.

Na primjer, u oblasti energetike, koja je važan dio agende, BiH nema usvojen zakon o prenosu električne energije, regulaciji i sistemskom operateru za električnu energiju, nije imenovan operater za tržište električnom energijom, nije provedena studija o cijenama električne energije, nije usvojena mapa puta za tranziciju s fosilnih goriva uglja, niti je usvojena državna strategija za dostizanje klimatskih ciljeva EU.

Kad je u pitanju digitalizacija, nije ni započeta procedura uvođenja digitalnog novčanika, ne postoji širokopojasna internet strategija, trenutni zakoni nisu usklađeni sa regulativom o elektronskoj identifikaciji, a BiH nije usklađena ni sa direktivama o elektronskoj privatnosti niti direktivom o slobodnom protoku informacija.

Ni u oblasti obrazovanja stvari nisu ništa bolje, jer BiH ili nije ispunila uslove ili ne postoje podaci na koje bi se Evropska komisija mogla osloniti u svojoj procjeni. Na primjer, ne postoje podaci o procentu nastavnog osoblja sa digitalnim vještinama, nema podataka o procentu učenika zanatskih škola koji imaju praksu u firmama i preduzećima, niti o broju nastavnog osoblja za ovu vrstu zanimanja.

Nastavi čitati

Politika

PODIJELJENE REAKCIJE U RUSIJI! Da li je odlazak Potapove gubitak za nacionalni tenis?

Odluka Anastasije Potapove da promijeni državljanstvo i ubuduće nastupa pod zastavom Austrije izazvao je podijeljene reakcije u Rusiji.

Ovaj slučaj definitvno je dirnuo Ruse, mnogo više nego kada je prije nekoliko dana Kamila Rahimova odlučila da se takmiči za Uzbekistan. Teniska ljepotica je trenutno postigla značajniji uspjeh u tenisu od svoje vršnjakinje Rahimove. Ima tri titule, bila je juniorska šampionka Vimbldona, a najbolji ranking joj je 21. mjesto i mnogi vjeruju da su najbolji dani tek pred njom.

Šamil Tarpišćev, bez imenovanja konkretnih imena, upozorio je još početkom 2025. da bi se ruski tenis mogao suočiti sa značajnim gubicima.Ubrzo nakon toga, Daria Kasatkina otišla je u Australiju, a u jesen i zimu Timofeva i Rahimova otišle su u Uzbekistan. Što se tiče Potapove, njezina je odluka bila veliko iznenađenje – čak i za one koji su upućeni. Međutim, dvostruki Grand Slam šampion Jevgenij Kafelnikov, potpredsjednik Ruskog teniskog saveza, rekao je da ne smatra Anastasijin odlazak gubitkom za ruski tenis.

“To nije gubitak za ruski tenis. Nemam pojma što je potaknulo Potapovinu odluku”, rekao je Kafelnikov u intervjuu za “Championat“.

Počasni selektor Rusije Vladimir Kamelzon bio je malo oštriji, izjavivši da ne može pozdraviti ovaj “podvig.

“Je li ovo gubitak za nas?” Ne. Ona nije svjetska teniska zvijezda koja bi danas definirala smjer ove igre onako kako su to činili prethodni majstori muškog i ženskog tenisa. Ko je Potapova? Ja sam osoba koja je rođena i odrasla u jednoj zemlji, tako da ne mogu pozdraviti ovaj ‘podvig'”, citira ga Match TV.

Ali poznati sovjetski teniser Aleksandar Metreveli, finalist Vimbldona 1973., priznao je da je Potapovin odlazak doista gubitak.

“Svi sada mijenjaju državljanstvo. Što se može, takva je politička situacija. Mnogi se boje, posebno žene. I ne čudi što neki ne dolaze u Sankt Peterburg. “Ne treba je kriviti za ovaj postupak. Za ruski tenis, naravno, ovo će biti gubitak”, citira Metrevelijeve riječi Metaretings.

Tarpišćev je također sugerirao da je Potapova otišla zbog želje za takmičenjem na Olimpijskim igrama, kao i zbog problema s vizom.

Glavna pitanje je sada šta će biti sa najboljim ruskim igračicama, Mirom Andrejevom ili Dajanom Šnajder. Andrejevu nazivaju teniskim čudom.  Andrejeva sa 18 godina trenutno drži deveto mjesto na WTA listi i spada u red najboljih i najpopularnijih teniserki svijeta. Bila je i peta na listi i najmlađa je u top 30 na planeti. Andrejeva već nekoliko godina živi i trenira u Francuskoj, u Kanu i mnogi se pitaju da li će stopama Potapove.

„Ne brinem se da li će Mira promijeniti svoje državljanstvo. Ni ona, ni Dijana Šnajder neće to uraditi. Mi imamo 1.070 teniserki na turnirima, od kojih je 350 u našim nacionalnim timovima. Ostale rade ono što žele“, dodao je predsjednik Ruske federacije.

Dodajmo, da je Šnajderova trenutno 21. na svijetu.

Nastavi čitati

Politika

KONKURS SAMO FORMALNOST! Zakon promijenjen da bi „prošao“ željeni kandidat za pravobranioca Srpske?

Ministarstvo pravde Republike Srpske raspisalo je konkurs za izbor i imenovanje novog Pravobranioca RS nakon što je dosadašnjem pravobraniocu Milimiru Govedarici istekao drugi mandat.

Govedarica je prije isteka mandata prenio ovlaštenja na svog dosadašnjeg zamjenika u Banjaluci Milana Raduјka koji će taj posao raditi do izbora novog pravobranioca.

Iako kandidati imaju rok od 15 dana da se prijave na konkurs, tokom nedavne skupštinske rasprave o izmjenama zakona o Pravobranilaštvu RS moglo se čuti da se zakon mijenja kako bi za novog pravobranioca bila izabrana Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar Predsjednika Republike Srpske.

Pored nje, spekuliše se i da su uslovi za pravobranioca prilagođeni donedavnom ministru pravde i funkcioneru dobojskog SNSD Milošu Bukejloviću.

Nedavno su usvojene izmjene i dopune zakona o Pravobranilaštvu RS koje su naišle na oštre kritike opozicije zato što su pojednostavljeni kriterijumi za izbor pravobranioca, prenosi Capital.

Prema starom zakonu, kandidat za pravobranioca morao je da ima najmanje osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.

Usvojenim izmjenama su ti uslovi izmijenjeni pa se kaže da kandidat mora da ima najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine nakon položenog pravosudnog ispita.

To praktično znači da kandidati za pravobranioca umjesto dosadašnjih osam, moraju imati samo dvije godine radnog iskustva na ozbiljnim pravnim poslovima za koje je potreban pravosudni ispit.

Ministar pravde Goran Selak pozvao je sve zainteresovane da se prijave na javni konkurs, ističući da je rok za podnošenje prijava 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja konkursa.

– S obzirom na to da su uloga i značaj rada Pravobranilaštva u sistemu pravne zaštite Republike Srpske veoma važni, postupak izbora i imenovanja će se provoditi profesionalno i transparentno u skladu sa zakonom kakva je bila i dosadašnja praksa – rekao je Selak.

Nastavi čitati

Aktuelno