Connect with us

Politika

PRAVNI ZASTUPNIK VIADUKTA! “Ponudili smo rješenje”

Naplata duga Republike Srpske prema slovenačkom “Viaductu” postala je glavna tema u javnosti, posebno nakon ulaganja veta da se ovo isplati preraspodjelom novca Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Ova kompanija se obratila Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova te je presuđeno u njihovu korist. Kamate rastu svaki dan te dug iznosi više od 110 miliona KM.

Prva “na udaru” je bila Agencija za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju Bosne i Hercegovine (BHANSA) kojoj su blokirana sredstva nakon što je Eurocontrol, po nalogu belgijskog suda, blokirao sredstva koja BHANSA treba primiti za usluge upravljanja vazdušnim prostorom te su zaposkenim radnicima smanjene plate.

Zatim je mostarski Opštinski sud donio rješenje o zapljeni imovine Centralne banke Bosne i Hercegovine u tom gradu. Razlog je prinudna naplata koje je pokrenula firma “Viaduct”.

Nenad Baroš, pravni zastupnik ove firme za Klix.ba pojašnjava da tražilac izvršenja ima mogućnost naplatiti potraživanje na kompletnoj državnoj imovini u BiH, koja nije zakonom izuzeta od izvršenja.

Isti je slučaj sa imovinom u inostranstvu, saglasno međunarodnim pravnim pravilima.

Baroš kaže kako u ovakvim slučajevima postoje dva mehanizma naplate – dobrovoljno i prinudno.

“Što se tiče Centralne banke, tražilac izvršenja ima pravo da bira državnu imovinu koja je podobna za namirenje duga. Smatramo da u konkretnom slučaju nije pitanje koja će imovina biti predmet izvršenja već zašto državni organi ne postupaju po pravosnažnoj i izvršnoj arbitražnoj presudi koja predstavlja međunarodnu obavezu države?”, smatra on.

Iznos koji Vlada Republike Srpske mora platiti iznosi više od 110 miliona KM odštete, a biće uvećana za kamatu koja iznosi 9.570 evra po svakom danu zakašnjenja.

Baroš kaže kako je kamata određena arbitražnom presudom i saglasan je da je jako visoka.

“Zato i smatramo da je važno da presuda što prije bude izvršena, a u suprotnom će država BiH trpiti značajne štetne posljedice”, napominje on.

Prijedlog je da Ministarstvo finansija dostavi Savjetu ministara BiH u nekoliko narednih dana korigovani tekst nacrta zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine za 2025. godinu u kojem će biti planirana sredstva za izvršenje arbitražne presude u iznosu od 110 miliona maraka.

Baroš kaže kako je organizovan sastanak sa timom za pregovore koji je formiran od Savjeta ministara BiH te kako su shvatili da postoji volja za izvršenje obaveza.

“U tom smislu smo ponudili da ostavimo rok od tri mjeseca za izvršenje presude i da u tom roku ne obračunavamo kamatu, na taj način bi BiH uštedila negdje oko 800.000 evra na ime kamata”, ističe on.

Ponuđeno je da se, u slučaju dogovora, obustave sve pokrenute izvršne postupke na teritoriji BiH dok bi postupke izvršenja u Belgiji i Luksemburgu obustavili odmah nakon kompletne isplate po presudi.

(Klix) Foto: fejsbuk

Politika

Kakve su šanse BiH da ispuni uslove iz REFORMSKE AGENDE

Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu BiH, ali prema stavkama za alokaciju sredstava po reformskim oblastima jasno je vidljivo da BiH nije ispunila gotovo ništa i nalazi se u gotovo nemogućoj poziciji da sve reforme ispuni do kraja 2027, kada se ciklus reformi završava.

Prema aneksu dokumenta koji je Komisija objavila po reformskim oblastima s alokacijama koje bi trebalo isplatiti, BiH nije ispunila najmanje 70 odsto početnih kriterijuma, dok je ostatak u najboljem slučaju ispunjen samo djelimično.

Na primjer, u oblasti energetike, koja je važan dio agende, BiH nema usvojen zakon o prenosu električne energije, regulaciji i sistemskom operateru za električnu energiju, nije imenovan operater za tržište električnom energijom, nije provedena studija o cijenama električne energije, nije usvojena mapa puta za tranziciju s fosilnih goriva uglja, niti je usvojena državna strategija za dostizanje klimatskih ciljeva EU.

Kad je u pitanju digitalizacija, nije ni započeta procedura uvođenja digitalnog novčanika, ne postoji širokopojasna internet strategija, trenutni zakoni nisu usklađeni sa regulativom o elektronskoj identifikaciji, a BiH nije usklađena ni sa direktivama o elektronskoj privatnosti niti direktivom o slobodnom protoku informacija.

Ni u oblasti obrazovanja stvari nisu ništa bolje, jer BiH ili nije ispunila uslove ili ne postoje podaci na koje bi se Evropska komisija mogla osloniti u svojoj procjeni. Na primjer, ne postoje podaci o procentu nastavnog osoblja sa digitalnim vještinama, nema podataka o procentu učenika zanatskih škola koji imaju praksu u firmama i preduzećima, niti o broju nastavnog osoblja za ovu vrstu zanimanja.

Nastavi čitati

Politika

PODIJELJENE REAKCIJE U RUSIJI! Da li je odlazak Potapove gubitak za nacionalni tenis?

Odluka Anastasije Potapove da promijeni državljanstvo i ubuduće nastupa pod zastavom Austrije izazvao je podijeljene reakcije u Rusiji.

Ovaj slučaj definitvno je dirnuo Ruse, mnogo više nego kada je prije nekoliko dana Kamila Rahimova odlučila da se takmiči za Uzbekistan. Teniska ljepotica je trenutno postigla značajniji uspjeh u tenisu od svoje vršnjakinje Rahimove. Ima tri titule, bila je juniorska šampionka Vimbldona, a najbolji ranking joj je 21. mjesto i mnogi vjeruju da su najbolji dani tek pred njom.

Šamil Tarpišćev, bez imenovanja konkretnih imena, upozorio je još početkom 2025. da bi se ruski tenis mogao suočiti sa značajnim gubicima.Ubrzo nakon toga, Daria Kasatkina otišla je u Australiju, a u jesen i zimu Timofeva i Rahimova otišle su u Uzbekistan. Što se tiče Potapove, njezina je odluka bila veliko iznenađenje – čak i za one koji su upućeni. Međutim, dvostruki Grand Slam šampion Jevgenij Kafelnikov, potpredsjednik Ruskog teniskog saveza, rekao je da ne smatra Anastasijin odlazak gubitkom za ruski tenis.

“To nije gubitak za ruski tenis. Nemam pojma što je potaknulo Potapovinu odluku”, rekao je Kafelnikov u intervjuu za “Championat“.

Počasni selektor Rusije Vladimir Kamelzon bio je malo oštriji, izjavivši da ne može pozdraviti ovaj “podvig.

“Je li ovo gubitak za nas?” Ne. Ona nije svjetska teniska zvijezda koja bi danas definirala smjer ove igre onako kako su to činili prethodni majstori muškog i ženskog tenisa. Ko je Potapova? Ja sam osoba koja je rođena i odrasla u jednoj zemlji, tako da ne mogu pozdraviti ovaj ‘podvig'”, citira ga Match TV.

Ali poznati sovjetski teniser Aleksandar Metreveli, finalist Vimbldona 1973., priznao je da je Potapovin odlazak doista gubitak.

“Svi sada mijenjaju državljanstvo. Što se može, takva je politička situacija. Mnogi se boje, posebno žene. I ne čudi što neki ne dolaze u Sankt Peterburg. “Ne treba je kriviti za ovaj postupak. Za ruski tenis, naravno, ovo će biti gubitak”, citira Metrevelijeve riječi Metaretings.

Tarpišćev je također sugerirao da je Potapova otišla zbog želje za takmičenjem na Olimpijskim igrama, kao i zbog problema s vizom.

Glavna pitanje je sada šta će biti sa najboljim ruskim igračicama, Mirom Andrejevom ili Dajanom Šnajder. Andrejevu nazivaju teniskim čudom.  Andrejeva sa 18 godina trenutno drži deveto mjesto na WTA listi i spada u red najboljih i najpopularnijih teniserki svijeta. Bila je i peta na listi i najmlađa je u top 30 na planeti. Andrejeva već nekoliko godina živi i trenira u Francuskoj, u Kanu i mnogi se pitaju da li će stopama Potapove.

„Ne brinem se da li će Mira promijeniti svoje državljanstvo. Ni ona, ni Dijana Šnajder neće to uraditi. Mi imamo 1.070 teniserki na turnirima, od kojih je 350 u našim nacionalnim timovima. Ostale rade ono što žele“, dodao je predsjednik Ruske federacije.

Dodajmo, da je Šnajderova trenutno 21. na svijetu.

Nastavi čitati

Politika

KONKURS SAMO FORMALNOST! Zakon promijenjen da bi „prošao“ željeni kandidat za pravobranioca Srpske?

Ministarstvo pravde Republike Srpske raspisalo je konkurs za izbor i imenovanje novog Pravobranioca RS nakon što je dosadašnjem pravobraniocu Milimiru Govedarici istekao drugi mandat.

Govedarica je prije isteka mandata prenio ovlaštenja na svog dosadašnjeg zamjenika u Banjaluci Milana Raduјka koji će taj posao raditi do izbora novog pravobranioca.

Iako kandidati imaju rok od 15 dana da se prijave na konkurs, tokom nedavne skupštinske rasprave o izmjenama zakona o Pravobranilaštvu RS moglo se čuti da se zakon mijenja kako bi za novog pravobranioca bila izabrana Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar Predsjednika Republike Srpske.

Pored nje, spekuliše se i da su uslovi za pravobranioca prilagođeni donedavnom ministru pravde i funkcioneru dobojskog SNSD Milošu Bukejloviću.

Nedavno su usvojene izmjene i dopune zakona o Pravobranilaštvu RS koje su naišle na oštre kritike opozicije zato što su pojednostavljeni kriterijumi za izbor pravobranioca, prenosi Capital.

Prema starom zakonu, kandidat za pravobranioca morao je da ima najmanje osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.

Usvojenim izmjenama su ti uslovi izmijenjeni pa se kaže da kandidat mora da ima najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine nakon položenog pravosudnog ispita.

To praktično znači da kandidati za pravobranioca umjesto dosadašnjih osam, moraju imati samo dvije godine radnog iskustva na ozbiljnim pravnim poslovima za koje je potreban pravosudni ispit.

Ministar pravde Goran Selak pozvao je sve zainteresovane da se prijave na javni konkurs, ističući da je rok za podnošenje prijava 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja konkursa.

– S obzirom na to da su uloga i značaj rada Pravobranilaštva u sistemu pravne zaštite Republike Srpske veoma važni, postupak izbora i imenovanja će se provoditi profesionalno i transparentno u skladu sa zakonom kakva je bila i dosadašnja praksa – rekao je Selak.

Nastavi čitati

Aktuelno