Avion aviokompanije “Ryanair”, koji je letio na relaciji Pariz – Sarajevo, zbog guste magle jutros, 8. septembra, nije mogao sletjeti na Međunarodni aerodrom Sarajevo, te je preusmjeren na aerodrom u Banjaluci.

Putnici su nakon slijetanja u Banjaluci iskazali nezadovoljstvo, budući da su očekivali dolazak u Sarajevo, ali zbog vremenskih uslova to nije bilo moguće, javlja Avaz.

Ipak, isto jutro avion “Turkish Airlinesa” na liniji Istanbul – Sarajevo uspio je bezbjedno sletjeti na sarajevski aerodrom.

Iz sarajevskog aerodroma poručuju da su bezbjednosne procedure uvijek prioritet te da preusmjeravanje letova u ovakvim situacijama predstavlja uobičajenu praksu u civilnom vazduhoplovstvu.

Prvi dio ove sedmice biće relativno topao i uglavnom suv.

Od četvrtka ulazimo u nestabilan i svežiji period, ali najava za jače zahlađenja nema do 20. septembra, objavio je na svojoj Fejsbuk stranici meteorolog amater Marko Čubrilo.

Kliknite da biste prihvatili marketing kolačiće i omogućili ovaj sadržaj
Do srijede uveče uglavnom sunčano i relativno toplo, samo ponegdje uz prolazno povećanje oblačnosti mogući lokalni pljuskovi, ali će preovladavati suvo vrijeme.

Danas dnevni maksimumi od 25 do 34 stepena Celzijusa.

U srijedu poslije podne na zapadu regiona destabilizacija atmosfere uz grmljavinske pljuskove i osvježenje. Ovo pogoršanje će se do četvrtka uveče proširiti na cijeli region, donoseći grmljavinske pljuskove, pojačan sjeverozapadni vjetar i osvježenje, tako da bi se maksimumi u četvrtak trebali kretati od 18 na sjeverozapadu do oko 29 na jugoistoku regiona.

Petak promjenjivo oblačan i nestabilan, ponegdje uz lokalni pljusak, uglavnom na istoku regiona. Duvaće sjeverozapadni vjetar koji povremeno može biti jak. Dnevni maksimum od 17 do 24 stepena Celzijusa.

U subotu suvo i toplije, vjetar će oslabiti i okrenuti na slab, južni. Dnevni maksimum od 23 do 30 stepeni Celzijusa.

Novo prolazno pogoršanje uz grmljavinske pljuskove se očekuje u nedjelju, i to prvo na sjeverozapadu regiona, ponovo će osvježiti uz maksimume od 17 do 24 stepena Celzijusa.

Neko jače zahlađenje je, prema trenutno raspoloživim prognostičkim kartama, moguće tek oko 20. septembra.

U drugom dijelu sedmice destabilizacija atmosfere i postepen prestanak pravog ljeta, ali, za sada, bez jačeg zahlađenja.

Na tržište Bosne i Hercegovine za osam mjeseci ove godine uvezeno je vode i sličnih napitaka u vrijednosti od 214.669.057 KM, dok je istovremeno izvezeno vode vrijedne 51.265.966 KM.

Deficit u ovoj oblasti, prema riječima ekonomista, najbrže mogu riješiti kupci.

Pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a oni obuhvataju vodu, uključujući prirodne ili vještačke mineralne vode i gazirane vode, bez dodatog šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aroma, led i snijeg, te vodu uključujući mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju i ostala bezalkoholna pića.

Igor Gavran, ekonomista, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je važno naglasiti da kategorije koje se posmatraju uključuju i druga pića, poput gaziranih i energetskih pića, te biljnih napitaka, ledenih čajeva i slično.

Međutim, kako dodaje, to ne mijenja činjenicu da ukupno gledano imamo deficit.

– Uvoz i deficit najbrže mogu riješiti sami kupci, ako kupujemo domaće, a ne uvozno, nema efikasnije mjere od toga. Ukratko, nijedan deficit nije dobrodošao, a posebno je apsurdno kada uvozimo ono što nam realno ne treba, ali kada je voda u pitanju, slika ipak nije tako tragična kako se čini i trendovi su pozitivni, uz nadu da se i vrijednosno, a ne samo količinski mogu dalje unaprijediti uz više ulaganja i napora – kaže Gavran za “Nezavisne novine”.

On dodaje da, iako je uvoz i dalje neopravdano veliki, to ne znači dominaciju uvozne vode na bh. tržištu.

– Naime, i dalje domaći proizvođači pokrivaju većinu tržišta ‘prave’ vode i veliki dio tržišta vode s dodacima i ostalih proizvoda na bazi vode. Ima još puno prostora da se stanje popravi, da se poveća učešće domaćih brendova na tržištu, neki strani brendovi koji imaju tradiciju da prenesu proizvodnju u BiH umjesto uvoza, da domaći proizvođači prošire lepezu proizvoda i pokriju i one kategorije koje danas ne proizvodimo, a da izvoznici povećaju količinu i vrijednost izvoza u skladu s kvalitetom koji je nesporan. Svemu tome mogu doprinijeti i vlasti smanjenjem troškova poslovanja u BiH i strogim kontrolama kvaliteta uvozne robe u svim kategorijama, uključujući i vodu – objašnjava on.

Gavran je podsjetio i na analizu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u vezi sa ovim proizvodima, a kako navodi, u prvoj polovini ove godine dominirao je uvoz vode s dodacima i raznovrsnih napitka na bazi vode, dok je uvoz “prave” vode znatno manji.

Kada je riječ o izvozu, prema toj analizi, iz BiH je otišlo više vode bez dodataka.

– Naš količinski suficit u trgovini ‘pravom’ vodom je zadržan i čak povećan, uz rast izvoza od 20 odsto. Iako analiza ne uključuje naredna tri mjeseca, vrlo je vjerovatno da se slika nije značajnije promijenila i da i dalje imamo pozitivan količinski omjer u trgovini ‘pravom’ vodom, a nepovoljan u trgovini vodom sa dodacima i ovim ostalim napicima na bazi vode – navodi Gavran za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, najveći razlog što vrijednosni omjer ne prati količinski je to što u najvećem broju slučajeva cijene vode i drugih proizvoda koji se izvoze su mnogo niže od cijena uvoznih proizvoda istih kategorija.

– Tako da, iako količinski izvezemo više ‘prave’ vode, puno je jeftinije prodajemo vani nego što skupo plaćamo uvoznu i onda imamo količinski suficit, a vrijednosni deficit. Da li je to zato što nedovoljno cijenimo vlastitu vrijednost, a precjenjujemo tuđu ili nedovoljno ulažemo u marketing ili smo ucijenjeni od stranih kupaca, ili je nešto deseto u pitanju, to je teško reći. Sami izvoznici najbolje to mogu objasniti. Iskreno mislim da naši proizvodi zaslužuju puno višu cijenu u izvozu, a da su uvozni daleko preplaćeni – tvrdi on.

Nezavisne