Connect with us

Svijet

“REĆI ĆEMO RUSIMA – OVO JE NAJBOLJA I KONAČNA PONUDA”: Plan za prekid vatre u Ukrajini na stolu u Londonu

SAD i drugi saveznici Kijeva namjeravaju da odobre plan za potpuni prekid vatre u Ukrajini na sastanku u Londonu naredne sedmice, objavio je “Njujork post”, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika administracije Vašingtona.

“Ove sedmice u Londonu želimo da donesemo odluku o potpunom i sveobuhvatnom prekidu vatre. Namjera je tada da razgovaramo i sa Rusima i kažemo `u redu, ovo je vaša najbolja i konačna ponuda` i da vidimo gdje su obje strane”, rekao je on.

Prema riječima zvaničnika, da bi privukao Rusiju na pregovore o pomenutom prijedlogu, Vašington može Moskvi ponuditi ublažavanje antiruskih sankcija i eventualno deblokadu ruske imovine zamrznute na Zapadu.

“Šargarepa za Ruse, u stvari, jeste smanjenje sankcija Rusiji. Zatim, tu je pitanje zamrznute ruske imovine, tih 300 milijardi dolara koje se nalaze u Briselu”, dodao je neimenovani zvaničnik.

“Zelenski će teško pristati”

Trenutnu američku opciju za rješenje u Ukrajini predsjednik te zemlje Vladimir Zelenski teško će progutati, piše “Vašington post”.

“Aktuelni paket koji nudi specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof Zelenski će teško progutati. Ali problem bi mogao biti u tome što se čini da on ne uključuje bezbjednosne garancije SAD. Umjesto toga, Ukrajina bi očigledno bila prepuštena sama sebi uz pomoć evropskih nacija, ali vjerovatno bez podrške SAD”, piše list.

List navodi, pozivajući se na neimenovane evropske zvaničnike, da bez američke pomoći njihova vojna i obavještajna podrška neće biti dovoljna da zaštite Ukrajinu nakon mirovnog sporazuma.

“Evropljani nemaju dovoljno trupa ili modernog naoružanja da odvrate sveopšti ruski napad. Nedostaju im sistemi komande i kontrole koji su im potrebni za praćenje prekida vatre i koordinaciju odgovora”, piše list.

List navodi da su najteži problem za Evropu nedovoljni obavještajni kapaciteti.

“Kijev je prošlog mjeseca uspio da preživi šestodnevni prekid američke obavještajne podrške, sa namjerom da izvuče ustupke od Zelenskog. Ali da je to potrajalo još sedam dana, ukrajinski zvaničnici vjeruju da bi posljedice bile katastrofalne”, piše list.

“Blumberg” je ranije javio, pozivajući se na neimenovane izvore, da su vlasti SAD spremne da priznaju Krim kao rusku teritoriju u okviru mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva.

Kako navodi agencija, takav potez pokazuje želju američkog predsjednika Donalda Trampa da postigne prekid vatre u Ukrajini. Konačna odluka još nije donesena.

“Blumberg” ističe da je Vašington u četvrtak, 17. aprila, svojim saveznicima u Parizu predstavio prijedloge za ukrajinsko rješenje. Među njima su ublažavanje sankcija Rusiji i odbijanje razgovora o članstvu Kijeva u NATO.

Osim toga, američki nacrt implicira da će sve teritorije koje je oslobodila Rusija ostati pod ruskom kontrolom. Diskusija o ovim planovima nastaviće se naredne sedmice u Londonu.

Related Topics:

Svijet

“MOMCI, NEMOJTE SE SVAĐATI” Medvedev pokušava da pomiri Trampa i Maska!

Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik i premijer, a danas zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti, komentarisao je svađu između američkog predsjednika Donalda Trampa i najbogatijeg čovjeka na svijetu Ilona Maska.

“Spremni smo pomoći u sklapanju mirovnog sporazuma između Donalda i Ilona uz razumnu naknadu i prihvatiti dionice Starlinka kao platu. Nemojte se svađati, dečki”, napisao je Medvedev na Maskovoj društvenoj mreži X.

Mask je ušao u Trampovu administraciju s ambicioznim planom da smanji saveznu potrošnju za dva biliona dolara. Bio je snažan Trampov saveznik, potrošivši gotovo 300 milijardi dolara kako bi podržao republikance na izborima 2024. i potom je vodio Odjeljenje za učinkovitost vlade (DOGE).

Maskov novac finansirao je hiljade volontera u ključnim saveznim državama koje su Trampu donijele predsjednički mandat. U ključnoj Pensilvaniji, Mask je organizovao lutriju i nasumično dijelio milion dolara dnevno za davanje potpisa podrške republikanskim ciljevima. Takođe se pojavio uz Trampa na nekoliko skupova, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

Odluka Savjeta EU: Mandat Euleksa na Kosovu i Metohiji produžen do juna 2027!

Mandat Misije EU za vladavinu prava na Kosovu /Euleks/ produžen je do 14. juna 2027. godine, odlučio je danas Savjet EU u Luksemburgu.

Odluka stupa na snagu trenutkom donošenja.

Misija Euleksa na Kosovu i Metohiji uspostavljena je 4. februara 2008. godine.

Pripandici Euleksa su u južnu srpsku pokrajinu stigli 17. februara 2008. godine nakon jednostrano proglašene nezavisnosti.

Ovlašćenja Euleksa su smanjena 2011. i 2012. godine kada je samoproglašeno Kosovo uklonjeno iz “međunarodnog nadzora” nezavisnosti.

Nastavi čitati

Svijet

APPLE U PROBLEMU! Indija NIJE NOVA KINA, iPhone se sklapa 10 PUTA SPORIJE!

Iako je Epl prisustvo u Indiji tokom poslednjih godina u porastu, nova knjiga novinara Patrika Maginga („Epl in Kina“) otkriva da taj proces teče znatno sporije i komplikovanije nego što je to bio slučaj sa Kinom. Kako navodi autor, iPhone u Indiji se sklapa deset puta sporije nego što je to Kina postigla u istoj fazi razvoja.

Maging, koji je između 2019. i 2023. bio glavni izveštač Financial Timesa za Epl, u knjizi opisuje kako je kompanija postala globalni gigant zahvaljujući saradnji sa Pekingom i kako sada pokušava da se delimično udalji od te zavisnosti, naročito posle strogog lokdauna u Šangaju 2022. godine. Tada je, kako navodi, bivši Eplov izvršni direktor rekao da je „Kina od pouzdanog postala potpuno nepouzdan dobavljač.“

Iako je direktor Epla Tim Kuk još 2018. tvrdio da Indija ima „putanju sličnu Kini“, stvari se nisu razvijale tim tempom. Prepreke su bile brojne: od regulativa indijske vlade koje su tražile 30% lokalne nabavke komponenti, do sporog otvaranja maloprodajnih kanala. Prva onlajn prodavnica u Indiji otvorena je tek 2020, a prva fizička tek 2023, čak 15 godina posle prve prodavnice u Kini.

Indija je počela sa proizvodnjom osnovnih modela iPhone SE, a tek u poslednje dve godine stigla do sklapanja Pro modela. Iako su do 2023. telefoni proizvedeni u Indiji izlazili iz fabrika istovremeno kad i oni iz Kine, količina i tempo proizvodnje i dalje neuporedivo zaostaju.

„Između 2016. i 2023, Indija je sa nule stigla do proizvodnje oko 15 miliona iPhone uređaja godišnje, a što je 7% globalnih isporuka. Kina je između 2006. i 2013. skočila sa nule na 153 miliona. Dakle, Indija preuzima Apple narudžbine tempom koji je deset puta sporiji nego što je to radila Kina“, piše Maging.

I pored toga, veći deo posla u Indiji još uvek se svodi na tzv. FATP fazu (Final Asembly, Test and Pak) završnu montažu, testiranje i pakovanje. Delovi i dalje stižu iz Kine, a posao obavljaju tajvanske kompanije Wistron i Foxon. Jedan inženjer je, kako se navodi, u šali rekao da su iPhone uređaji „sastavljeni u Kini, pa rastavljeni i ponovo sastavljeni u Indiji – da bi zatim opet išli nazad u Kinu“.

Apple se zvanično ogradio od knjige i poručio da je „neistinita i puna netačnosti“ Ipak, Maging tvrdi da Apple planira da Indija u narednih 5 do 10 godina postane potpuno samostalna i kompetentna u svakom aspektu proizvodnje, ali da se taj cilj još uvek čini dalekim. Za sada, operacije u Indiji više komplikuju lanac snabdevanja nego što mu doprinose, dok se niža cena rada gubi u dodatnim troškovima logistike, prenosi Biznis today.

Nastavi čitati

Aktuelno