Connect with us

Politika

ZABORAVLJENI I PONIŽENI Ratni veterani VRS traže veće invalidnine i borački dodatak

Predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, nedavno je imao sastanak s predstavnicima penzionera i tom prilikom najavio nova povećanja prihoda pripadnicima najstarije populacije u Srpskoj. Bivše borce VRS nije ni pomenuo.
Da za civilne penzionere u Srpkoj dolaze bolji dani, inače, prije par dana javno se pohvalio i predsjednik Udruženja penzionera RS, Ratko Trifunović. On je, nakon sastanka s premijerom i direktorom Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, otkrio da je dogovoreno da u trećem kvartalu ove godine dođe do vanrednog povećanja penzija.

Ruku na srce, prije nekoliko mjeseci predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da bi, konačno, trebalo da dođe i do povećanja primanja bivših boraca Vojske Republike Srpske, koji na osnovu odluka Vlade s kraja 2023. godine primaju 3 KM po mjesecu učešća u zoni borbenih dejstava. Međutim, navedeno povećanje trebalo bi da nastupi tek negdje od avgusta i iznosilo bi 5 odsto, što bi, u prevodu, značilo uplatu još 15 feninga na postojeće 3 KM, koliko iznosi mjesečni borački dodatak.
U isto vrijeme, već skoro dvije godine nije došlo ni do povećanja invalidnina za ratne vojne invalide VRS, što, prema riječima bivših boraca, u svjetlu sve većih životnih troškova i rasta cijena predstavlja ozbiljan problem i ugrožava egzistenciju velikog broja ljudi koji su ostavili dijelove tijela u borbi za stvaranje i odbranu Republike Srpske.
– Pozdravljamo svaku odluku kojom se povećavaju penzije, ali smatramo da nije u redu da bivši borci VRS i ratni vojni invalidi i dalje čekaju da ih se vlast sjeti. Mjesečni borački dodatak u iznosu od 3 KM je ponižavajući, a još je teže poniženje da nam predsjednik Republike i premijer “velikodušno” obećavaju njegovo povećanje za 15 feninga, i to tek od avgusta – kaže za Srpskainfo potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedeljko Klincov.

Dodaje da je zabrinjavjuće i to što se, prema njegovim riječima, u javnosti skoro više i ne priča o donošenju novog Zakona o pravima boraca.
– Krajem marta, kada je po hitnom postupku u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojen Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata RS, pričalo se da bi novi Zakon o pravima boraca trebalo da bude usvojen do septembra. Koliko ja znam, još nije formirana radna grupa oko tog zakona i ništa se na tome ne radi – kaže Klincov.
Podsjećamo, cijelu prošlu godinu, kada je riječ o zaštiti i unapređenju boračkih prava, obilježili su uporni zahtjevi pojedinih boračkih udruženja i organizacija koje su tražile povećanje mjesečnog boračkog dodatka na najmanje 7 KM, kao i početak revizije boračkih statusa.

Prema podacima koje je krajem 2023. godine u javnost iznio ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, Danijel Egić, u Srpskoj je registrovano oko 200.000 bivših boraca koji ostvaruju pravo na isplatu mjesečnog dodatka. Ti podaci izazvali su nevjericu i ogorčenje među brojnim bivšim pripadnicima VRS koji tvrde da čak ni u najtežim ratnim vremenima ukupan broj boraca VRS nije prelazio 155.000.

Budući da je od rata do danas prošlo već tri decenije, da su mnogi ratni veterani u međuvremenu trajno odselili iz BiH, dok ih je veliki broj prirodnim putem otišao s ovog svijeta, ostalo je nejasno kako je moguće to da se u evidencijama za primanje mjesečnog boračkog dodatka danas nalazi 200.000 korisnika tog prava.
Srpskainfo

Politika

KO VODI REPUBLIKU SRPSKU: Obmanjuje li režim svjesno srpski narod?!

Izjava Dragana Čovića, predsjednika HDZBiH, da RS nema predsjednika u ovom trenutku, da to mjesto treba popuniti, a ‘da do tada ima prenosa nekih nadležnosti’, ponovo je aktuelizovala pitanje je li Milorad Dodik, prije nego što je odluka CIKBiH o prestanku njegovog mandata postala pravosnažna, prenio ovlaštenja predsjednika Republike Srpske na HDZ-ovog Davora Pranjića, potpredsjednika Republike Srpske iz hrvatskog naroda.

Čović je, podsjetimo, na konferenciji za novinare u Mostaru nakon sjednice Predsjedništva HDZBiH, kazao da je Pranjić prisustvovao sjednici i da je prisutne izvijestio o tome da su pripreme za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske u toku.

To što je Čović spomenuo prenos nadležnosti i kazao da će se “to takođe objaviti ovih dana”, implicira da je Čoviću poznato da su na Pranjića ipak prenesene neke nadležnosti, o čemu je ranije govorila opozicija iz Republike Srpske.

Pranjić ne odgovora skoro mjesec na upit o nadležnostima

Raport je još 20. avgusta uputio upit Pranjiću o tome da li je Dodik na njega prenio neke nadležnosti, ali uprkos potvrdi iz Pranjićevog kabineta da je naš upit stigao, nikada nismo dobili odgovor na ovo pitanje.

Ranije izjave opozicije u Republici Srpskoj, kao i najnovije Čovićeve izjave, ponovo otvaraju ovo pitanje, ali nameću i novo, da li je eventualni prenos ovlaštenja Pranjić mogao legalno preuzeti, s obzirom na to da Ustav RS propisuje da predsjednik entiteta ovlaštenja može prenijeti samo u slučaju “privremene spriječenosti”.

Neki od pravnika koje je Raport kontaktirao, a koji u ovom trenutku bez zvaničnog dokaza da je Dodik to i učinio nisu htjeli javno komentarisati, smatraju da je Dodik teoretski mogao prenijeti ovlaštenja na Pranjića prije 18. avgusta i prije nego što je postala pravosnažna odluka o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske.

Pravna neizvjesnost i je li HDZ-ovac predsjednik Republike Srpske?

U tom slučaju, teoretski je imao ustavnu mogućnost da prenese ovlaštenja u tom periodu , pa postoji mogućnost da je predsjednik Republike Srpske sada HDZ-ov Pranjić.

Međutim, ističu da svaka odluka donesena u toj fazi nosi dodatnu pravnu neizvjesnost, jer čak i ako se to dogodilo, čin je izvršen pred pravosnažnu odluku o prestanku mandata, odnosno donošenja odluke Suda BiH, što je Dodiku bilo poznato i on ju je iščekivao.

U kontekstu ove stare-nove priče postoji mogućnost da je Pranjić potpisao odluku o imenovanju Save Minića za mandatara Vlade RS, jer Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, nikada nije ni skupštinskim poslanicima, niti bilo kome drugom, pokazao odluku o imenovanju Minića za mandatara, iako bi taj dokument trebao biti javan i transparentan.

Međutim, ubrzo će se znati je li Stevandić odluku krio da sakrije Dodikov ili Pranjićev potpis?

Aktuelne sumnje o prenosu ovlaštenja Milorada Dodika na Davora Pranjića dodatno je podgrijao i SDS-ov funkcioner Marinko Božović koji je na društvenim mrežama objavio da je istina da ‘Republika Srpska ima predsjednika, ali nažalost Hrvata iz HDZ-a”.

Ukoliko se ispostavi da je Dodik prenio ovlaštenja na Pranjića, tada bi se ispostavilo i to da su i Dodik, i Stevandić, odnosno kompletan vladajući režim u Republici Srpskoj, skoro mjesec dana obmanjivali javnost.

Nastavi čitati

Politika

Osmicinu diplomu niko nije vidio, KAO NI BROJNE DRUGE…

Svjedoci Tužilaštva rekli su danas na suđenju direktoru OBA Osmanu Mehmedagiću da nisu ostvarili uvid u njegovu diplomu koja je bila pod stepenom tajnosti, iako je to bilo moguće učiniti u posebnoj prostoriji.

Svjedok Predrag Kožul, tadašnji zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA, rekao je da su članovi Komisije raspravljali o poništenju Mehmedagićeve diplome i da su obaviješteni da je personalni dosije u kojem je bila označen stepenom tajnosti, ali da se uvid mogao izvršiti u posebnoj prostoriji, što on nije uradio.

Svjedok Hajrija Sijerčić Čolić navela je da je u trenutku kada je zaprimljen Mehmedagićev zahtjev u vezi sa ekvivalencijom diplome bila dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kao i da je nadležna Komisija fakulteta nakon proučavanja diplome, liste položenih ispita i pregleda nastavnog plana i programa donijela odluku da ne prihvati njegov zahtjev jer je nedostajao određen broj ispita.

Svjedok Sredoje Nović, takođe bivši član Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA, rekao je da ova komisija nije bila nadležna za imenovanje i razrješenje direktora, već Savjet ministara, dok komisija daje mišljenje, prenosi Birn.

Mehmedagića optužnica tereti da je bez propisane visoke stručne spreme obavljao dužnost direktora OBA od 2019. godine, kada je poništena njegova diploma Fakulteta za poslovne studije u Banjaluci, do 2023. godine kada je razriješen dužnosti.

Optužen je da je zloupotrijebio položaj da ostane na funkciji za koju nije ispunjavao uslove.

Suđenje će biti nastavljeno 30. septembra.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ “PDP jača u svim opštinama Republike Srpske”

Na današnjoj sjednici Predsjedništva PDP-a, predsjednik stranke Draško Stanivuković istakao je značaj snage i jedinstva u stranci. Tokom sastanka analizirano je stanje u svim izbornim jedinicama, razgovarano o aktuelnoj političkoj situaciji, te je usvojen plan konkretnih aktivnosti za naredni period.

Stanivuković je naglasio da je cilj PDP-a da bude još bliži građanima, da čuje svaki glas i radi za svakog čovjeka u Republici Srpskoj. Poseban fokus stavljen je na jačanje stranačke organizacije, terenski rad i gradnju još snažnije strukture unutar stranke.

“Sa energijom, odgovornošću i velikom vjerom u ono što radimo, idemo snažno naprijed”, poručio je Stanivuković, dodajući da PDP nastavlja sa aktivnim angažmanom širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno