Connect with us

Društvo

BORCI ZABORAVLJENI? Oko 14.000 živi samo od dodatka i snalazi se kako zna!

Na kraju 2024. godine u Republici Srpskoj bilo je oko 193.000 kategorisanih boraca, od čega je njih oko 179.000 imalo pravo na mjesečni borački dodatak.

Ratnih vojnih invalida je oko 28.500, a porodica poginulih boraca bilo je oko 15.000, govore zvanične evidencije koje vodi Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS.

U 2025. godini borci u Srpskoj imaju jasne zahtjeve, koje će tražiti da budu ispunjeni kroz izmjene i dopune Zakona o pravima boraca.

Prije svega, očekuju povećanje mjesečnog boračkog dodatka koji trenutno iznosi tri KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava, zatim povećanje ličnih i porodičnih invalidnina, završetak programa stambenog zbrinjavanja, nastavak pomoći optuženima i osuđenima za navodno počinjene ratne zločine.

Radan Ostojić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), za “Nezavisne novine” kaže da će istrajavati da se završi i pitanje zaposlenja djece poginulih boraca, za šta takođe imaju određena obećanja i već odobrena određena sredstva.

“Naravno, kroz zakon želimo da vidimo da li možemo doći i do nekih rješenja za borce koji nemaju nikakva primanja osim boračkog dodatka”, ističe Ostojić.

A takvih boraca, prema podacima još iz 2022. i 2023, bilo je oko 14.000 u Republici Srpskoj.

“Mislim da je taj broj nepromijenjen i u ovom momentu”, dodaje Ostojić.

Na pitanje kako ti ljudi žive i opstaju, odgovara:

“Normalno da niko ne može živjeti od tog dodatka i da se ljudi finansiraju na druge načine. Da li ih izdržavaju članovi porodice ili se bave nekim poslom u smislu poljoprivrede i slično zarađuju sredstva, to je sada pitanje. Ali u okviru tih 14.000 treba napraviti statistiku i vidjeti podatke od čega svi ti ljudi žive. Mora im se posvetiti daleko veća pažnja.”

Što se tiče povećanja mjesečnog boračkog dodatka, borci očekuju da će u 2025. godini biti obezbijeđena sredstva za te namjene. Međutim, Ostojić nije mogao da precizira koliko povećanje bi zadovoljilo borce.

“Tražiće se rješenja da se taj borački dodatak podigne za određeni procenat. Vidjećemo za koliko. A bukvalno za sam borački dodatak kao pravo koje je uvedeno za sve borce treba skoro pola budžeta za boračko-invalidsku zaštitu”, navodi Ostojić za “Nezavisne”.

Pomenuti budžet od 2022. godina naovamo povećan je za više od 200 miliona KM.

“Godine 2022. budžet je bio 236 miliona KM, 2023. iznosio je 280 miliona KM, da bi poslije rebalansa to otišlo na 300 miliona KM. Prošle godine je bio 432 miliona, kroz rebalans je dodato još pet miliona, pa je zaključno sa 2024. godinom to bilo 437 miliona KM. Budžetom za 2025. godinu predviđena su 442 miliona KM, a s ovim što je obećano u narednom periodu, očekuje se da kroz rebalans pređe sumu od 450 miliona maraka”, rekao je Ostojić.

Ako bi borci sa nadležnima dogovorili da iznos boračkog dodatka bude povećan, na primjer, za jednu KM, Ostojić otkriva koliko bi novca onda dodatno trebalo za to.

“Jedna marka povećanja boračkog dodatka značilo bi da izdvajanja za to moraju da se povećaju za 80 miliona KM, a onda bi morala da se povećaju i sva davanja po osnovu svih prava iz boračko-invalidske zaštite, kojih je preko deset. To bi ukupno iziskivalo najmanje 150 miliona KM na već postojeći budžet”, navodi Ostojić za “Nezavisne novine”.

Zbog navedenog, ističe da po pitanju boračkog dodatka postoji nekoliko prijedloga.

“Neki predlažu da on ostane na ovom nivou za sve demobilisane borce, prijedlog je i da se posebno izdvoji kategorija socijalno ugroženih i njima da nešto više ili da se to na drugi način riješi. Vidjećemo”, kaže prvi čovjek BORS.

Jedno od pitanja za koje borci očekuju da će biti riješeno u tekućoj godini jeste i revizija statusa boraca, a što je već godinama po mnogima crna mrlja ove organizacije, jer postoje brojne sumnje da navedeni broj od 193.000 kategorisanih boraca nije tačan.

“Broj boraca i ustanovljavanje statusa boraca vršilo se isključivo na osnovu uvjerenja koje je izdato na osnovu službene evidencije koja je vođena u ratu i koju su vodile ratne jedinice. Prema toj evidenciji i provedenom postupku tu ih je trenutno sada 193.000. Ne bismo pričali o novoj reviziji, već instrumentu kako revidirati postojeće stanje i ustanoviti tačno da li su neki ljudi bili borci ili nisu. To BORS ne može sam uraditi, niti institucije sistema, već se moraju uključiti ljudi koji su tokom rata komandovali ratnim jedinicama i koji su ustrojavali”, kaže predsjednik BORS.

Ostojić dodaje da su od resornog ministarstva zato tražili da se pronađe mogućnost da se objave spiskovi ljudi koji su stekli status borca.

“Da ti spiskovi budu dostupni ljudima da ih vide i da se tako pokrenu postupci prema onima koji su stekli status borca, a zna se da nisu bili borci. Ti ljudi treba da pogledaju sami sebe i jedan drugog u oči i kažu: ‘Prijatelju, ti nisi bio borac'”, pojasnio je Ostojić.

Related Topics:

Društvo

GROBLJE U PRIJEDORU KAO DŽUNGLA! Komunalci tvrde da je košenje OBAVEZA PORODICA!

Javno preduzeće “Komunalne usluge” iz Prijedora pozvalo je građane da održavaju grobna mjesta na groblju na Pašincu i na gradskom pravoslavnom groblju jer je to obaveza porodica, a ne preduzeća koje nema prihod od te usluge.

Rukovodilac radne jedinice zadužene za groblja Mira Sikirica rekla je da ovo preduzeće upravlja Pašincem, koje je sa 300 dunuma površine jedno od najvećih grobalja u BiH.

“Zatim gradskim pravoslavnim, partizanskim i jevrejskim grobljem. Samo na Pašincu i gradskom pravoslavnom sahranjeno je više od 10.000 ljudi”, izjavila je Srni Sikirica.
Ona je naglasila da zakupnina pokriva rezervaciju grobnog mjesta, da je ugovorom definisana obaveza zakupca da održava to mjesto koje uključuje i košenje trave, pojasnivši da troškovi sahrane ne pokrivaju košenje, nego je obaveza porodica.

“U cjenovniku imamo i tu uslugu, ponudimo je prilikom ugovaranja sahrane, ali građani tu našu uslugu ne uzimaju”, dodala je ona.

Prema njenim riječima, na seoskim grobljima to je uređeno na način da se i od zakupaca i od porodica sahranjenih prikuplja novac za košenje.
Linker
“U prosjeku je to 50 KM. Mi tog prihoda nemamo i bilo bi neodgovorno prema poslovanju da vršimo uslugu koju ne prihodujemo”, pojasnila je Sikirica.

Ona je istakla da postoji mogućnost da se slično uredi i pitanje košenja na dva najveća groblja u Prijedoru kojima gradsko preduzeće upravlja, a da o tome odluku i prateće akte treba da donesu uprava i osnivač.

Kada je riječ o zakupnini zajedničkih grobnih mjesta, ona je navela da se zakupnina plaća dok ima živih korisnika. “Kada istekne zakup, a najčešće je to na 10 godina, a ne produži se ugovor, korisnik gubi pravo na to mjesto”, navela je Sikirica.

Pojasnila je da je zajedničkom komunalnom potrošnjom predviđena obaveza ovog preduzeća da održava infrastrukturu, puteve, dovod vode, odvoz otpada.
Neke od obaveza su i čišćenje parkinga i komemorativnog trga, te košenje velikih zelenih površina i površina oko parkinga i pristupnih puteva, obodnih parcela i prilaza.

Rukovodilac Službe opštih poslova u “Komunalnim uslugama” Zorana Mirković rekla je da se prilikom ugovaranja usluge sahranjivanja građanima nudi i usluga održavanja grobnih mjesta.

“LJudi se ne odazovu, očekuju možda da mi to radimo, a mi nismo u obavezi. U obavezi smo da radimo ono što je ugovoreno kroz zajedničku komunalnu potrošnju i za to smo i plaćeni”, izjavila je Srni Mirkovićeva.

Ona je navela da je saradnja građana u ovom segmentu rada “Komunalnih usluga” veoma značajna, te ih preduzeće moli za odgovorno i savjesno ponašanje i ispunjavanje svojih dužnosti.

Nastavi čitati

Društvo

OVO JE ZA INFARKT! Potrošačka korpa u BiH dostigla 3.178 maraka

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za maj 2025. godine iznosi 3.178,40 KM.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mart 2025. iznosila je 1.565 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku). Minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 1.000 KM.

Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 49,24%. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 31,46 odsto.
Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi):

Prehrana – 44,95%
Stanovanje i komunalne usluge – 13,58%

Higijena i održavanje zdravlja – 9,44%

Obrazovanje i kultura – 10,07%

Odjeća i obuća – 11,33%
Prevoz – 4,34%

Održavanje domaćinstva – 6,29%

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset (10) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki, piše Biznisinfo.ba.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Popodne lokalni pljuskovi i grmljavina

U ponedjeljak 16.6.2025. u Bosni i Hercegovini prije podne pretežno sunčano, ali nestabilno vrijeme. U poslijepodnevnim i večernjim satima po Bosni se očekuju lokalni pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 16°C, na jugu zemlje do 22°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 33°C, na jugu zemlje do 36°C.

Nastavi čitati

Aktuelno