Banjalučani su, za Prvi maj, pogotovo ako bi vrijeme bilo lijepo, prema procjenama mesara, pekara i trgovaca, znali pojesti i do 7 tona ćevapa i 60.000 lepinja. Ali, to je bilo u sretna vremena, kad su cijene bile mnogo prihvatljivije, pogotovo za radničku klasu i penzionere.

Kako će biti sutra? Poznavaoci prilika vele da je nezahvalno davati prognoze, osim onih meteoroloških. A meteorolozi kažu: sutra će biti vedro i sunčano vrijeme, idealno za roštiljanje u prirodi, a bogami i za sač, kotlić, ili ražanj.

S druge strane, cijene su takve, da je mnogima zalogaj unaprijed zapeo u grlu.

U mesnicama i marketima jutros je bila gužva, ali ni nalik na gužve kakve pamtimo pred Prvi maj.

– Kažete gužva, a stoji desetak ljudi u redu. Ranijih godina, a pogotovo prije korone, red bi se otegao do ulice, padali smo s nogu od posla, ljudi su čekali i po 2 sata da budu usluženi, a kad dođu na red svi su kupovali na kilograme, a ne na porcije – kaže Vukan Dragičević, iskusni mesar, koji danas radi u jednom tržnom centru.

Vukan dodaje da je u odnosu na 2019. godinu, meso za roštilj danas najmanje duplo skuplje, ali a da su lepinje skuplje čak i do 4 puta.

– Prije 6 godina ste mogli za marku kupiti 4 lepinje, danas samo jednu. Lepinje su prije korone koštale 25 do maksimum 50 feninga – kaže Vukan.

Znači li to da će se potrošnja mesa prepoloviti, jer su se cijene uduplale?

– Nije računica tako jednostavna, ali sigurno više neće biti prometa kakav pamtimo. Prvo, ljudi je sve manje, pogotovo je sve manje mladih, koji su bili glavni kad je u pitanju prvomajsko roštiljanje. Čak i kada dođu gastarbajteri, nema više onog masovnog okupljanja uz roštilj kao nekad – kaže jedan banjalučki mesar.

Ipak, nije u pitanju samo demografija: i cijene utiču na praznično raspoloženje i navike. I oni koji su navikli da roštiljaju svakog Prvog maja, danas su smanjili porcije.

– Bićemo na roštiljanju samo moja supruga, kum, kuma i ja. Djeca su daleko, nisu mogli doći. Kupio sam 4 porcije ćevapa i šiša, kombinovano, plus 6 lepinja i malo mladog luka. Reklo bi se ništa, a i to me izađe skoro 30 maraka. Dok još kupim flašu vina, malo kisele, koji sok i pivo, izaći će skoro 70 KM, a to nisu male pare – kaže penzioner, kojeg smo zatekli kako čeka u redu, u jednoj maloj mesnici.

Ova mesnica, koja se nalazi u Trnu, na granici Banjaluke i Laktaša, ima stalne mušterije iz oba grada, jer je poznata po dobrom i kvalitetnom mesu. Ali to košta.

U ovoj i sličnim mesnicama, kilogram roštiljske kobasice je 16 KM, ćevapi i šiš ćevapi koštaju 20 KM, a ražnjići u slanini 25 KM po kilogramu.

Za one koji više vole kotlić, u ponudi su juneći i svinjski vrat bez kosti. Cijena, prava sitnica: juneći vrat 24, svinjski 18 maraka po kili.

– Vidite i sami kakva je situacija. Bez 100 maraka ne ulazi u mesnicu – kaže napola u šali jedan mladić, koji ni u krizna vremena ne odustaje od prvomajskog roštiljanja u dobrom društvu. Kaže da se ove godine zaposlio, pa sada ima i “formalno opravdanje” da slavi Praznik rada.

U velikim marketima su cijene nešto prihvatljivije, ali kako kažu stare mušterije, ono što je danas akcijska ponuda, prije samo koju godinu bi bilo nazvano bezobrazlukom.

Tako smo u jednom banjalučkom marketu naišli na prvomajsku akciju, pa se danas i sutra juneći ćevapi nude pio cijeni od 15, 45 KM, dok svinjski ćevap i roštiljska kobasica koštaju nešto manje od 10 KM po kilogramu. Na akciji je i mladi luk: kilogram košta “samo” 5 maraka, dok na pijaci ovo povrće košta i duplo više, prenosi Srpskainfo.

Dakle, okreni obrni, prosječna cijena ćevapa je oko 18 KM, kobasice za roštilj oko 12 KM, tradicionalno najskuplji ražnjići se ne mogu naći ispod 20 KM po kilogramu, lepinja košta od 80 feninga do 1 KM, čak i kad nije svježa.

Pa ko voli, nek izvoli. Za utjehu, vrijeme će biti lijepo…

Srpska ponovo uvela turističke vaučere: Evo koji su uslovi i ko ih može dobiti

Uredbom se utvrđuje način i postupak dodjele turističkih vaučera, te druga pitanja od značaja za realizaciju ovog projekta, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

U skladu sa uredbom, korisnik vaučera je svaki punoljetni građanin Republike Srpske, kao i građanin sa prebivalištem u Brčko distriktu, koji posjeduje državljanstvo Srpske, bez obzira na visinu ličnih primanja, a koji ispunjava uslove za dodjelu vaučera.

Vaučer je moguće iskoristiti isključivo van mjesta prebivališta korisnika vaučera, a može ga koristiti samo lice na čije ime vaučer glasi i sa njim se može plaćati samo usluga smještaja koja uključuje noćenje sa doručkom.

Jedan korisnik može iskoristiti turistički vaučer za plaćanje troškova usluge smještaja u minimalnom trajanju od dva noćenja zaredom, dok dva korisnika mogu iskoristiti turističke vaučere za plaćanje troškova usluge smještaja u minimalnom trajanju od tri noćenja zaredom, dok je za veći broj korisnika vaučera definisan način njihovog korištenja posredstvom turističke agencije.

Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske će po stupanju na snagu uredbe raspisati javni poziv ugostiteljima i turističkim agencijama za učešće u projektu dodjele vaučera.

Vlada Republike Srpske utvrdila je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dječjoj zaštiti, po hitnom postupku.

Razlozi za predlaganje ovog zakonskog rješenja sadržani su u potrebi da se, nakon donošenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske o neustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dječjoj zaštiti, na cjelovit način reguliše pitanje priznavanja prava na refundaciju naknade plate za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva korisnicima refundacije koji obavljaju preduzetničku djelatnost u vidu osnovnog zanimanja, kao i djelatnost samostalnog zanimanja.

Takođe, bilo je neophodno izvršiti usklađivanje Zakona o dječjoj zaštiti sa Zakonom o samostalnim preduzetnicima i Zakonom o doprinosima, prenosi Srna.

Na kraju 2024. godine u Republici Srpskoj bilo je oko 193.000 kategorisanih boraca, od čega je njih oko 179.000 imalo pravo na mjesečni borački dodatak.

Ratnih vojnih invalida je oko 28.500, a porodica poginulih boraca bilo je oko 15.000, govore zvanične evidencije koje vodi Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS.

U 2025. godini borci u Srpskoj imaju jasne zahtjeve, koje će tražiti da budu ispunjeni kroz izmjene i dopune Zakona o pravima boraca.

Prije svega, očekuju povećanje mjesečnog boračkog dodatka koji trenutno iznosi tri KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava, zatim povećanje ličnih i porodičnih invalidnina, završetak programa stambenog zbrinjavanja, nastavak pomoći optuženima i osuđenima za navodno počinjene ratne zločine.

Radan Ostojić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), za “Nezavisne novine” kaže da će istrajavati da se završi i pitanje zaposlenja djece poginulih boraca, za šta takođe imaju određena obećanja i već odobrena određena sredstva.

“Naravno, kroz zakon želimo da vidimo da li možemo doći i do nekih rješenja za borce koji nemaju nikakva primanja osim boračkog dodatka”, ističe Ostojić.

A takvih boraca, prema podacima još iz 2022. i 2023, bilo je oko 14.000 u Republici Srpskoj.

“Mislim da je taj broj nepromijenjen i u ovom momentu”, dodaje Ostojić.

Na pitanje kako ti ljudi žive i opstaju, odgovara:

“Normalno da niko ne može živjeti od tog dodatka i da se ljudi finansiraju na druge načine. Da li ih izdržavaju članovi porodice ili se bave nekim poslom u smislu poljoprivrede i slično zarađuju sredstva, to je sada pitanje. Ali u okviru tih 14.000 treba napraviti statistiku i vidjeti podatke od čega svi ti ljudi žive. Mora im se posvetiti daleko veća pažnja.”

Što se tiče povećanja mjesečnog boračkog dodatka, borci očekuju da će u 2025. godini biti obezbijeđena sredstva za te namjene. Međutim, Ostojić nije mogao da precizira koliko povećanje bi zadovoljilo borce.

“Tražiće se rješenja da se taj borački dodatak podigne za određeni procenat. Vidjećemo za koliko. A bukvalno za sam borački dodatak kao pravo koje je uvedeno za sve borce treba skoro pola budžeta za boračko-invalidsku zaštitu”, navodi Ostojić za “Nezavisne”.

Pomenuti budžet od 2022. godina naovamo povećan je za više od 200 miliona KM.

“Godine 2022. budžet je bio 236 miliona KM, 2023. iznosio je 280 miliona KM, da bi poslije rebalansa to otišlo na 300 miliona KM. Prošle godine je bio 432 miliona, kroz rebalans je dodato još pet miliona, pa je zaključno sa 2024. godinom to bilo 437 miliona KM. Budžetom za 2025. godinu predviđena su 442 miliona KM, a s ovim što je obećano u narednom periodu, očekuje se da kroz rebalans pređe sumu od 450 miliona maraka”, rekao je Ostojić.

Ako bi borci sa nadležnima dogovorili da iznos boračkog dodatka bude povećan, na primjer, za jednu KM, Ostojić otkriva koliko bi novca onda dodatno trebalo za to.

“Jedna marka povećanja boračkog dodatka značilo bi da izdvajanja za to moraju da se povećaju za 80 miliona KM, a onda bi morala da se povećaju i sva davanja po osnovu svih prava iz boračko-invalidske zaštite, kojih je preko deset. To bi ukupno iziskivalo najmanje 150 miliona KM na već postojeći budžet”, navodi Ostojić za “Nezavisne novine”.

Zbog navedenog, ističe da po pitanju boračkog dodatka postoji nekoliko prijedloga.

“Neki predlažu da on ostane na ovom nivou za sve demobilisane borce, prijedlog je i da se posebno izdvoji kategorija socijalno ugroženih i njima da nešto više ili da se to na drugi način riješi. Vidjećemo”, kaže prvi čovjek BORS.

Jedno od pitanja za koje borci očekuju da će biti riješeno u tekućoj godini jeste i revizija statusa boraca, a što je već godinama po mnogima crna mrlja ove organizacije, jer postoje brojne sumnje da navedeni broj od 193.000 kategorisanih boraca nije tačan.

“Broj boraca i ustanovljavanje statusa boraca vršilo se isključivo na osnovu uvjerenja koje je izdato na osnovu službene evidencije koja je vođena u ratu i koju su vodile ratne jedinice. Prema toj evidenciji i provedenom postupku tu ih je trenutno sada 193.000. Ne bismo pričali o novoj reviziji, već instrumentu kako revidirati postojeće stanje i ustanoviti tačno da li su neki ljudi bili borci ili nisu. To BORS ne može sam uraditi, niti institucije sistema, već se moraju uključiti ljudi koji su tokom rata komandovali ratnim jedinicama i koji su ustrojavali”, kaže predsjednik BORS.

Ostojić dodaje da su od resornog ministarstva zato tražili da se pronađe mogućnost da se objave spiskovi ljudi koji su stekli status borca.

“Da ti spiskovi budu dostupni ljudima da ih vide i da se tako pokrenu postupci prema onima koji su stekli status borca, a zna se da nisu bili borci. Ti ljudi treba da pogledaju sami sebe i jedan drugog u oči i kažu: ‘Prijatelju, ti nisi bio borac'”, pojasnio je Ostojić.