Ispred Vatrogasnog doma u Doboju jutros je, uz Gradski duvački orkestar, tradicionalnim urankom počelo obilježavanje Međunarodnog praznika rada.

Izvođenjem koračnica i drugih numera, orkestar je nastavio stogodišnju tradiciju, a kapelnik Goran Mitrović naglasio je da ne odustaju od ove manifestacije koju jedini njeguju u Republici Srpskoj.

“Doboj je jedini grad u Republici Srpskoj koji čuva ovu tradiciju”, rekao je novinarima Mitrović i naveo da u okviru orkestra radi besplatna muzička škola za polaznike trube i otvoreni su za nove članove.

On je naveo da orkestar kreće ispred Vatrogasnog doma i ide po naseljima Bare i Potkamen, nakon čega se vraćaj do grada.

Orkestar broji desetak stalnih članova, a od instrumenata zastupljene su trube, klarinet, veliki i mali bubanj i bas.

Radomir Ristić trubu svira od 1968 godine. On kaže da građani danas imaju manje osjećaja prema prvomajskom uranku nego ranije kada je orkestar imao 40 članova.

On je naveo da mladi danas, uprkos besplatnoj školi trube, koja se organizuje nisu skloni ovim instrumentima jer je potrebno vrijeme da se savlada.

“Više su uz mobilne telefone i virtuelne igre nego u stvarnoj muzici gdje treba dati sebe, unijeti dušu i iskrene ljubavi prema instrumentu”, izjavio je Ristić.

Aleksandar Bilić svira bubanj i u orkestru je oko petnaest godina, a došao zahvaljujući kapelniku Mitroviću koji ga je uočio u folkloru.

On kaže da je u orkestru iz ljubavi ali i druženja sa članovima, a posebnu draž mu pričinjava dobrodošlica ljudi koji ih, poput mještana Potkamena, uvijek radosno dočekuju na prvomajski uranak.

Gradski duvački orkestar, kao orkestar za “svadbe i sahrane”, izvodi raznolik i širok repertoar. Orkestar, uz marševe, domaće i strane koračnice, nastupa i sa svadbarskom i narodnom muzikom.

Osnovan 1921. godine u okviru društva “Soko”, a pod vođstvom dirigenta Antonija Skutarija, orkestar je brzo osposobljen za nastupe i od tada je mnogobrojnim nastupima doprinosio obogaćivanju sadržaja kulturno-zabavnog života u Doboju, prenosi Srna.

Ekonomska situacija u BiH opterećena je siromaštvom, slabo obrazovanom populacijom, međunarodnim neizvjesnostima i domaćim političkim svađama, neki su od navoda u najnovijem izvještaju Svjetske banke o stanju zapadnobalkanskih ekonomija, u dijelu koji se odnosi na BiH.

Kako bi ispunila ekonomske kriterije, BiH mora istovremeno raditi na tri velike grupe reformi. BiH mora, kako je naglašeno, paralelno postići napredak u integraciji unutrašnjeg tržišta, jačati državni nadzor i regulatorne institucije, kao i smanjiti pretjerano veliki javni sektor.

“BiH je imala koristi od makroekonomske stabilnosti tokom protekle decenije kroz tri ključne politike: valutni odbor vezan za evro, naplatu indirektnih poreza u cijeloj zemlji i perspektivu učlanjenja u EU”, naglašeno je.

Napomene radi, valutni odbor je konvertibilnost bh. marke, odnosno fiksni kurs prema evru. Svjetska banka, naime, smatra da je ova politika učvrstila povjerenje u monetarni sistem u BiH i da je to pogodovalo ekonomskom rastu.

Drugu važnu činjenicu za ekonomsku stabilnost Svjetska banka vidi u konzervativnoj fiskalnoj politici u periodu od 2015. do 2019. godine, kada su fiskalni suficiti, odnosno viškovi u budžetima, kako je naglašeno, iznosili jedan do tri odsto bruto domaćeg proizvoda. Iako se fiskalna disciplina pogoršala u doba pandemije korona virusa, ističu da je javni dug ipak ostao relativno nizak, na 34 odsto bruto domaćeg proizvoda.

“Uprkos postizanju realnog rasta prihoda od tri odsto godišnje od 2015. godine, BDP po glavi stanovnika i dalje je na samo trećini prosjeka 27 članica EU”, istakli su.

Upozoravaju da je BiH i dalje izložena znatnoj ranjivosti na ekonomske šokove, s obzirom na to da je čak 40 odsto stanovništva izjavilo da ne može sastaviti kraj s krajem u roku od mjesec dana ako bi ostali bez prihoda.

“Visoka stopa siromaštva povezana je sa slabom participacijom na tržištu rada i nižom obrazovanošću stanovništva, a među najranjivijima su starija domaćinstva i domaćinstva s dvoje i više djece ili članovima s invaliditetom”, stoji u ovom izvještaju.

Jedna od najvažnijih poruka izvještaja je da nizak nivo investicija i ekonomski model temeljen na slaboj domaćoj potrošnji otežava šanse za sustizanje evropskog prosjeka.

Bez ubrzavanja strukturalnih reformi, koje bi uključivale reformu i kontrolu javnih preduzeća, poboljšanje poslovnog ambijenta, smanjenje troškova rada i tranzicije s ekonomije zasnovane na uglju na zelenu energiju, u Svjetskoj banci, praktično, upozoravaju da ovaj cilj nećemo moći dostići.

Ekonomski parametri u zemlji, prema njihovoj analizi, ne izgledaju dobro, s obzirom na to da upozoravaju da je industrijska proizvodnja nastavila da opada, koju nije mogao da nadomjesti rast plata koji je samo doveo do jačanja inflacije.

Iako na pozitivnoj strani vide rast bruto domaćeg proizvoda na 2,7 odsto u ovoj i na 3,1 u narednoj godini, ipak očekuju rast inflacije zbog navedenih strukturalnih problema, ali i globalne ekonomske nesigurnosti.

Osim ovih razloga, indirektno kritikuju i odluke domaćih vlasti da povećaju plate i povećavanje davanja za beneficije.

Svjetska banka ocjenjuje da će veći dio energije biti potrošen na evropske integracije, a da za ove ekonomske mjere koje bi riješile strukturalne probleme neće biti kapaciteta. Rizici za pogoršanje situacije su, kako je naglašeno, znatni.

“Potencijalna eskalacija globalne ekonomske nesigurnosti i domaćih političkih sukoba mogli bi dovesti do manje investicija i kašnjenja u sprovođenju ključnih ekonomskih strukturnih reformi. Sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku takođe bi mogli obuzdati evropsku ekonomiju, što bi dalje moglo uticati na izvoz, direktna strana ulaganja i doznake iz inostranstva”, zaključuju oni svoju sumornu prognozu.

Ljeto je na pragu, godišnji odmori se spremaju, a sa njima i dokumenti, odnosno pasoši. Ako ste sa Balkana za putovanje u mnoge zemlje trebaće vam viza, ali sve zavisi od pasoša sa kojim “raspolažete”.
Kada su u pitanju balkanske zemlje, na prvom mjestu je pasoš Hrvatske, Crna Gora je sedma na listi najmoćnijih pasoša, a pasoš Srbije je na 67. mestu.

To pokazuje Visa Guide Passport Index 2025, gdje se vidi da je prva Grčka, potom Hrvatska, zatim Slovenija, pa Bugarska, piše Portal RTCG.

Slijede Rumunija, Srbija pa Crna Gora, na sedmom mjestu.

Osma je Sjeverna Makedonija, zatim Bosna i Hercegovina, Albanija.
Ako se pogleda globalni nivo, prema istom indeksu, hrvatski pasoš je na 18. mestu u svijetu. Grčki je 22. a pasoš Slovenije 25.

Crnogorski pasoš je na 73. mjestu.

Kompanija Henley & Partners svake godine u januaru objavljuje Henley Passport Index – rang listu svjetskih pasoša prema broju destinacija koje njihovi vlasnici mogu posjetiti bez vize.

Indeks obuhvata 199 pasoša i 227 destinacija, pružajući korisnicima najopsežnije i najpouzdanije informacije o njihovom globalnom pristupu i mobilnosti.