Da li su riječi kosovskog mučenika oblikovale vijekovnu sudbinu srpskog naroda?

Postoji li zaista kletva kneza Lazara, ili je to samo mit koji kroz vijekove živi u narodnoj svijesti? Ovaj članak donosi priču o njenom porijeklu, istorijskom značaju i savremenim interpretacijama koje i danas izazivaju polemike.

Kako je nastala legenda o kletvi kneza Lazara?

Knez Lazar Hrebeljanović je jedan od najslavnijih vladara srpske istorije, poznat po svojoj mučeničkoj smrti na Kosovu polju 1389. godine. Prema narodnom predanju, pred bitku je Lazar stao pred svoje vojnike i izrekao čuvenu odluku – da izabere „carstvo nebesko“ umjesto prolaznog, zemaljskog carstva.

Međutim, pored ove mitske rečenice, priča se da je izgovorio i kletvu onima koji ne dođu u boj protiv Osmanlija. Kletva se pominje u epskim pjesmama, a najpoznatiji njen dio glasi:

„Ko je Srbin i srpskoga roda,
a ne došao na boj na Kosovo,
ne imao od srca poroda,
ni muškoga, ni devojačkoga,
ruka mu se od tela odvojila,
i od srca njegova poroda
ni traga mu ni glasa ne bilo!“

Istorijska pozadina: Da li postoji dokaz o kletvi?

Iako su mnogi ubjeđeni da je knez Lazar zaista izrekao ovu kletvu, nijedan istorijski dokument ne potvrđuje njeno postojanje. Najstariji zapis o ovim riječima nalazi se tek u narodnim pjesmama koje su nastajale vijekovima kasnije.

Međutim, ideja da su izdaja i kukavičluk najteži grijeh u srpskom kolektivnom sjećanju bila je prisutna od srednjeg vijeka do danas. Kletva kneza Lazara se u tom smislu često koristi kao moralni vodič – ko ne brani svoju zemlju, neće imati blagoslov ni potomstvo.

Neki istoričari smatraju da je ova kletva kasnije umetnuta u epske pjesme kako bi ojačala nacionalnu svijest i podstakla patriotizam u teškim vremenima, posebno u periodima ratova i borbi za oslobođenje.

Kletva kroz vijekove: Da li i danas ima uticaja?

Bez obzira na to da li je zaista izrečena, kletva kneza Lazara i danas ima snažan simbolički značaj. Često se koristi u političkim govorima, ali i u svakodnevnom govoru kada se želi ukazati na značaj nacionalnog jedinstva.

Posebno se pominje u kontekstu Kosova i Metohije, gdje se mnogi pozivaju na Lazarevu odluku kao na vječni zavet Srba prema ovoj svetoj zemlji. Istovremeno, kletva se tumači i kao upozorenje na unutrašnje podjele, izdaju i neslogu.

U moderno doba, neki analitičari vide ovu kletvu kao dio mentaliteta žrtve, dok drugi smatraju da ona podsjeća na neophodnost odbrane identiteta.

Mit ili realnost: Šta kletva znači za savremenog Srbina?

Da li kletva kneza Lazara zaista postoji ili je samo epski narativ koji je oblikovao srpsku kulturu? Istorijski dokazi ne potvrđuju da je knez Lazar zaista izrekao ove riječi, ali njihov značaj je neosporan.

Bilo da se posmatra kao mit, istorijska realnost ili inspiracija, ona i danas živi u narodnoj svijesti. Možda ne kao bukvalna prijetnja, već kao moralna poruka o važnosti hrabrosti, časti i odanosti svojoj zemlji.

Meteorolog Ivan Ristić izjavio je danas da će doći do promjene vremena nakon prvomajskih praznika, odnosno da će već od ponedjeljka sljedeće sedmice temperatura pasti, kao i da će period lošijeg vremena trajati prema sadašnjim prognozama do dvije nedjelje.

– Od 5. pa skoro do 20. maja biće baš promenljivo vreme. Ponovo će padati kiše, biće dosta oblaka. Opet ćemo se uželeti sunca. Temperatura će biti oko 20 stepeni. Kada bude više kiše, manje sunca, biće temperatura ispod 20, a biće pojedinih dana malo više i sunca. Tada će možda temperatura dostići 25 stepeni, ali nisam siguran – rekao je Ristić za Tanjug.

Najavio je da se krajem maja očekuje postepeno smirivanje i poboljšanje vremena, kao i sve rjeđi pljuskovi, dok će se temperatura ponovo kretati u intervalu od 23 do 27 stepeni.

Kazao je i da je afrički anticiklon zaobišao naše podneblje i otišao sve do Danske, te da zbog toga temperatura nije previsoka u Srbiji.

– Na primer, u Zapadnoj Evropi, u Engleskoj je preko 30 stepeni trenutno. Baš je toplo i to su njima junske temperature. Mi koliko toliko imamo neke majske, malo junske temperature. Ali ovo je bila nagrada nama, za majske praznike, da možemo malo da se opustimo, da odmorimo malo od pljuskova i grmljavine – istakao je Ristić.

Dodao je da se na planinama očekuju dosta niske temperature.

Na pitanje da li će možda doći do poplava, naveo je da za sada vide nalet kiše i oluje praćene grmljavinom, koje bi prouzrokovale 20 do 30 mm kiše, odnosno bujične poplave.

Kada je riječ o prvom toplotnom talasu, kazao je da će on biti krajem juna, kao i da se očekuje nekoliko njih.

– Deluje da će biti malo kraći toplotni talas nego što su bili prošle godine. I dalje je panonska nizija epicentar tih toplotnih talasa. Tu će biti najtoplije, ali će biti za nijasu kraće nego prošle godine. Prošle godine je možda bilo 45 dana, skoro dva meseca – istakao je Ristić.

Na graničnim prelazima Gradiška i Gradina pojačan je intenzitet saobraćaja na prelazak granice u oba smjera, a na graničnim prelazima Brod, Svilaj, Rača, Pavlovića most, Šepak, Karakaj i Velika Kladuša na ulazu u BiH, a na prelazima Hum, Doljani, Bijača, Aržano i Kamensko na izlazu iz BiH.

Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja su do 30 minuta, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.

Zbog oštećenja mosta granični prelaz Brčko mogu koristiti samo pješaci.
Vozači se o stanju na graničnim prelazima mogu informisati putem veb-kamera AMS.

Zbog oštećenja mosta obustavljen je saobraćaj na graničnom prelazu Brčko /BiH/ – Gunja /Hrvatska/. Granični prelaz mogu koristiti samo pješaci, biciklisti i motociklisti.

Na graničnom prelazu Karakaj kod Zvornika zabranjen je saobraćaj za vozila preko pet tona najveće dozvoljene mase. Teretna vozila preko pet tona preusmjeravaju se na novi most “Bratoljub” u Bratuncu i na Raču.
Linker
Šleperi i teretna motorna vozila mogu saobraćati na Šepku od 9.00 do 13.00 i od 22.00 do 6.00 časova, a vikendom mogu prelaziti samo u noćnom terminu.