Connect with us

Svijet

KO SVE DOLAZI U MOSKVU? Hoće li Vučić na Paradu pobjede?

Parada pobjede postala je tradicija poslije raspada Sovjetskog Saveza, a od 1995. godine postala je redovan događaj.

Tokom proteklih 30 godina, Paradi su prisustvovali mnogi istaknuti svjetski lideri, a među najvažnijim gostima bili su generalni sekretar UN Butros Butros Gali, predsjednici Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Njemačke, premijeri Kanade i Velike Britanije, kao i najviši zvaničnici mnogih drugih zemalja, uključujući i predstavnike bivših sovjetskih republika.

Međutim, što se najviših zvaničnika tiče, situacija se u posljednje tri godine, otkako traje rat u Ukrajini, drastično mijenja.
Među potvrđenim gostima za Dan pobjede nad fašizmom u Moskvi su predsjednik Kine Si Đinping, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, predsjednik Venecuele Nikolas Maduro i predsjednik Brazila Luis Inasio Lula da Silva.

Paradi će prisustvovati i predsjednici Burkine Faso, Vijetnama, Kube, Abhazije, Azerbejdžana, Palestine, Tadžikistana, Turkmenistana, Kazahstana, Kirgistana, Uzbekistana i Jermenije.

Među prvim svoj dolazak je potvrdio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Obzirom da je Dodik odlazio u Moskvu i redovno održavao sastanke se Putinom u proteklom periodu ne očekuje se da prvobitno obećanje nr ispuni.

Si Đinping stiže u Moskvu, Parada ipak bez premijera Indije

Kako je danas saopštio Kremlj, kineski predsjednik Si Đinping boraviće u zvaničnoj posjeti Rusiji od 7. do 10. maja, na poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina.

„Kineski predsjednik će učestvovati na svečanostima posvećenim 80. godišnjici pobjede u Drugom svjetskom ratu“, prenijela je agencija RIA Novosti.

I dok predsjednik Kine stiže u Rusiju, indijski premijer Narendra Modi neće biti u Moskvi 9. maja, iako je njegov dolazak prethodno najavljen.
Modi je dobio zvanični poziv početkom aprila, a ruska državna novinska agencija TASS objavila je da je njegovo prisustvo „vrlo vjerovatno“, uključujući i moguće učešće indijske vojske u paradi na Crvenom trgu.

U međuvremenu, svoje učešće je otkazao i indijski ministar odbrane Rajnat Sing, koji je trebao da zamijeni Modija, a po pisanju Tajms of Indija, Indiju će u Moskvi predstavljati državni sekretar u Ministarstvu odbrane Sandžaj Set.

Vučić i Fico, i pored zdravstvenog stanja, ipak dolaze u Moskvu?

Kao gosti na Paradi u Moskvi najavljeni su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Slovačke Robert Fico i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

U međuvremenu, objavljeno je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio primoran da prekine posjetu Sjedinjenim Državama zbog zdravstvenih problema.

Vučić je ranije rekao da će putovati u Moskvu 9. maja, a tokom sastanka sa srpskim patrijarhom Porfirijem u Kremlju, predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da očekuje dolazak predsjednika Srbije povodom obilježavanja 80. godišnjice pobjede u Velikom otadžbinskom ratu.

Ministar finansija i prvi potpredsjednik Vlade Srbije Siniša Mali izjavio je juče da ne zna da li će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 9. maja otići u posjetu Moskvi za Dan pobjede.

„Jedino što mogu da kažem, znajući njega, s obzirom na to da je čovjek od riječi, a dao je riječ da će tamo biti, pretpostavljam da će svoju riječ i ispuniti, ali ja to u ovom trenutku ne mogu da vam kažem“, rekao je Mali za RTS.

Jan Rihter, poslanik vladajuće stranke Smer u Slovačkoj, izjavio je da premijer Robert Fico i dalje planira da otputuje u Moskvu, i pored glasina da je, zbog zdravstvenog stanja, moguće da neće prisustvovati Paradi povodom Dana pobjede 9. maja.

Iako razlog za moguće otkazivanje posjete nije otkriven, Rihter je rekao da je Fico u dobrom psihofizičkom stanju.

„Možda to ima veze sa približavanjem 15. maja (Fico je preživio pokušaj atentata 15. maja prošle godine) i možda postoji psihološki problem, jer tek sada shvata šta se sve moglo dogoditi“, rekao je Rihter nakon novinskih napisa o Ficovom zdravlju, pošto je premijer Slovačke otkazao svoj raspored za 1. maj.

Prema riječima predsjednika parlamentarne frakcije Smera, Fico će biti jedini slovački političar koji će prisustvovati proslavi u Moskvi.

Kaja Kalas, visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, pozvala je 14. aprila evropske lidere da ne učestvuju u vojnim proslavama u Moskvi 9. maja, već da umesto toga pokažu solidarnost sa Ukrajinom.

Evropska unija je takođe dala jasna uputstva državama kandidatima za EU da ne prisustvuju paradi 9. maja u Moskvi i da ne posjećuju Rusiju.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da Kijev ne može da garantuje bezbjednost svjetskim liderima koji će boraviti u Moskvi 9. maja povodom obilježavanja osamdesete godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu.

Kako je ranije potvrdio portparol UN Stefan Dijarik, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš neće putovati u Rusiju kako bi učestvovao u predstojećim proslavama povodom 80. godišnjice pobjede Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu.

Dijarik novinarima nije dao dodatne detalje o razlozima Guterešove odluke da odbije poziv.

Kremlj je ranije objavio da ne očekuje da će Gutereš biti prisutan na Paradi pobjede 9. maja.

Tramp objavio da SAD ima svoje „Dane pobjede“

U međuvremenu, predsjednik SAD Donald Tramp objavio je da namjerava da 11. novembar i 8. maj, ključne datume u dva svjetska rata, preimenuje u „Dane pobjede“.

„Preimenovaću 8. maj u Dan pobjede u Drugom svjetskom ratu i 11. novembar u Dan pobjede u Prvom svjetskom ratu“, napisao je Donald Tramp na svojoj platformi Truth Social.

Osmi maj, koji se široko slavi u Zapadnoj Evropi, nije državni praznik u SAD. Taj dan se slavi kao dan kapitulacije nacističke Njemačke 1945. godine.

Poslije februarskog telefonskog razgovora Putina i Trampa postojale su naznake da bi američki predsjednik mogao posjetiti Moskvu 9. maja.

Tada je portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da bi Putin rado dočekao Trampa u Moskvi 9. maja ako bude donesena odgovarajuća odluka.

Related Topics:

Svijet

MASOVNI UDAR NA KIJEV TOKOM NOĆI: Ima poginulih i ranjenih, ljudi zarobljeni pod ruševinama

Najmanje četiri osobe su poginule, a više od 50 je povrijeđeno u velikom noćnom napadu ruskih snaga na Kijev.

Najmanje četiri osobe su poginule, a 51 je ranjena u masovnom napadu ruskih snaga na Kijev, izjavio je jutros gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Vitalij Kličko.

“Trenutno su poznata četiri smrtna slučaja u glavnom gradu. Prijavljena je 51 povrijeđena osoba, uključujući troje djece. Ljekari su hospitalizovali 35 ljudi, a ostalima je pružena pomoć na licu mjesta i ambulantno”, istakao je Kličko u objavi na Telegramu.

Prema prvim informacijama, ljudi su zarobljeni u ruševinama. Kako je naveo, “kao rezultat masovnog napada neprijatelja na Kijev, zabilježena je šteta u različitim dijelovima grada”.

U Obolonskom okrugu zabilježeno je padanje ostataka bespilotne letjelice na otvorenim površinama, u blizini vrtića.

U okrugu Golosejivski, uništeni su drugi i treći sprat poliklinike. Nekoliko automobila je gorjelo na otvorenom prostoru zbog pada ostataka bespilotne letjelice.

U Solomjanskom okrugu, krhotine su pogodile gornje spratove petnaestospratne stambene zgrade, a požar je izbio i u 24-spratnoj zgradi na nivou sedmog i osmog sprata.

Prema preliminarnim informacijama, požari usljed pada krhotina zabilježeni su i u dvije privatne kuće.

“Sve službe za vanredne situacije rade na terenu, otklanjajući posljedice napada”, dodao je gradonačelnik Kijeva.

Uoči napada, Kličko je upozorio stanovnike Kijeva na mogućnost masovnog neprijateljskog udara i pozvao ljude da ostanu u skloništima.

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je danas da su tokom noći, kao odgovor na “terorističke napade Kijeva”, ruske oružane snage pokrenule masovni udar na objekte odbrambene industrije.

“Kao odgovor na terorističke napade kijevskog režima, Oružane snage Ruske Federacije pokrenule su masovni udar upotrebom preciznog oružja dugog dometa iz vazduha, sa kopna i sa mora, uključujući hipersonične aerobalističke rakete i bespilotne letjelice, na preduzeća odbrambene industrije”, navodi se u saopštenju, prenosi agencija RIA Novosti.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP PREDLOŽIO NOVOG AMBASADORA SAD-a U BIH: Penzionisani general Ronald Džonson čeka potvrdu Senata

Administracija Donalda Trampa predložila je penzionisanog brigadnog generala marinca Ronalda Džonsona za novog ambasadora SAD-a u BiH.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa zvanično je nominovala penzionisanog brigadnog generala Ronalda Džonsona (Ronald Johnson) za novog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.

Zvanična nominacija Džonsona već je upućena američkom Senatu na potvrđivanje, zajedno sa prijedlozima kandidata za diplomatske predstavnike u drugim državama, a informacija je javno objavljena na zvaničnoj veb-stranici Bijele kuće.

Ko je Ronald Džonson?

Ronald Džonson iza sebe ima bogatu i burnu višedecenijsku vojnu, ali i međunarodnu karijeru. Rođen je u saveznoj državi Masačusets. Diplomirao je menadžment na “Franklin Pircs” koledžu u Nju Hempširu, dok je vojno obrazovanje sticao na nekoliko prestižnih američkih vojnih institucija.

Svoju karijeru u elitnim američkim marincima započeo je davne 1980. godine kao komandir voda i čete u sastavu 1. bataljona 2. marinaca. Tokom aktivne službe obavljao je niz operativnih i komandnih dužnosti širom svijeta.

Kao oficir i komandant, Džonson je stekao ogromno iskustvo na različitim meridijanima, često u veoma složenim političkim i bezbjednosnim okolnostima:

  • Kuba: Obavljao je dužnost komandira jedinice za kopnenu odbranu u strateški važnoj američkoj bazi Gvantanamo.
  • Bliski istok: Služio je kao vojni posmatrač Ujedinjenih nacija u Libanu i na Sinaju.
  • Zalivski rat: Aktivno je učestvovao u operacijama „Pustinjski štit“ i „Pustinjska oluja“.
  • Centralna Azija: Radio je kao savjetnik Centralnoazijskog mirovnog bataljona za osjetljiva pitanja bezbjednosti ovog regiona.
  • Irak i Liban: Komandovao je 3. bataljonom 6. marinaca i 24. marinskom ekspedicionom jedinicom tokom operacije „Iračka sloboda“, a bio je direktno uključen i u složenu operaciju evakuacije američkih državljana iz Bejruta.

Karijera i vojna odlikovanja

Džonson se zvanično penzionisao iz vojne službe 2010. godine, nakon čega je uspješno zakoračio u poslovne vode. Osnovao je privatnu konsultantsku kompaniju Mares Associates LLC, koja blisko sarađuje sa partnerskim državama na Bliskom istoku, u Evropi, Africi i Južnoj Americi. Pored toga, bio je uključen u rad menadžmenta kompanije Brite-Strike Technologies, koja je specijalizovana za proizvodnju visokotehnološke taktičke opreme i rasvjete.

Za izuzetan doprinos, pokazanu hrabrost i komandovanje tokom svoje dugogodišnje karijere, general Džonson je odlikovan brojnim najvišim američkim vojnim priznanjima, među kojima se posebno izdvajaju Orden za zasluge, Bronzana zvijezda i “Combat Action Ribbon”.

Nakon što njegovu nominaciju potvrdi Senat SAD-a, Džonson će na poziciji ambasadora u Sarajevu naslijediti dosadašnjeg diplomatskog predstavnika Vašingtona.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN PREKINUO KOMUNIKACIJU SA SAD: Nova eskalacija prijeti širenjem sukoba

Iranski pregovarački tim obustavlja razmjenu poruka sa SAD-om preko posrednika zbog izraelskih napada u Libanu, objavila je poluslužbena iranska novinska agencija Tasnim.

Iranski pregovarački tim obustaviće “pregovore i razmjenu tekstova preko posrednika”, objavila je agencija.

Sukobi u Libanu kao ključni razlog prekida dijaloga
Tasnim navodi da je situacija u Libanu bila ključna za prekid vatre, što znači da je “taj prekid vatre prekršen na svim frontama, uključujući Liban”.

-Neće biti nikakvog dijaloga- dok se ne uvaže stavovi Irana i Hezbolaha o tom pitanju, navodi Tasnim, dodajući da iranski zvaničnici traže zaustavljanje izraelske ofenzive i potpuno povlačenje s okupiranih područja.

Iran “potpuno blokirao” Ormuski moreuz i Bab al-Mandeb
Osim toga, Iran je sada potpuno blokirao Ormuski moreuz, javlja Tasnim.

Teheran je ranije tvrdio da dopušta prolazak određenim brodovima kroz ključne plovne pravce pod iranskim uslovima.

Isto tako, moreuz Bab el-Mandeb, koji povezuje Crveno more s Adenskim zalivom i Indijskim okeanom, blokiraće “front otpora”.

Iran je saveznik militantne skupine Huta u Jemenu, zemlji koja graniči s tim pomorskim uskim grlom.

Index

Nastavi čitati

Aktuelno