Connect with us

Svijet

KO SVE DOLAZI U MOSKVU? Hoće li Vučić na Paradu pobjede?

Parada pobjede postala je tradicija poslije raspada Sovjetskog Saveza, a od 1995. godine postala je redovan događaj.

Tokom proteklih 30 godina, Paradi su prisustvovali mnogi istaknuti svjetski lideri, a među najvažnijim gostima bili su generalni sekretar UN Butros Butros Gali, predsjednici Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Njemačke, premijeri Kanade i Velike Britanije, kao i najviši zvaničnici mnogih drugih zemalja, uključujući i predstavnike bivših sovjetskih republika.

Međutim, što se najviših zvaničnika tiče, situacija se u posljednje tri godine, otkako traje rat u Ukrajini, drastično mijenja.
Među potvrđenim gostima za Dan pobjede nad fašizmom u Moskvi su predsjednik Kine Si Đinping, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, predsjednik Venecuele Nikolas Maduro i predsjednik Brazila Luis Inasio Lula da Silva.

Paradi će prisustvovati i predsjednici Burkine Faso, Vijetnama, Kube, Abhazije, Azerbejdžana, Palestine, Tadžikistana, Turkmenistana, Kazahstana, Kirgistana, Uzbekistana i Jermenije.

Među prvim svoj dolazak je potvrdio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Obzirom da je Dodik odlazio u Moskvu i redovno održavao sastanke se Putinom u proteklom periodu ne očekuje se da prvobitno obećanje nr ispuni.

Si Đinping stiže u Moskvu, Parada ipak bez premijera Indije

Kako je danas saopštio Kremlj, kineski predsjednik Si Đinping boraviće u zvaničnoj posjeti Rusiji od 7. do 10. maja, na poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina.

„Kineski predsjednik će učestvovati na svečanostima posvećenim 80. godišnjici pobjede u Drugom svjetskom ratu“, prenijela je agencija RIA Novosti.

I dok predsjednik Kine stiže u Rusiju, indijski premijer Narendra Modi neće biti u Moskvi 9. maja, iako je njegov dolazak prethodno najavljen.
Modi je dobio zvanični poziv početkom aprila, a ruska državna novinska agencija TASS objavila je da je njegovo prisustvo „vrlo vjerovatno“, uključujući i moguće učešće indijske vojske u paradi na Crvenom trgu.

U međuvremenu, svoje učešće je otkazao i indijski ministar odbrane Rajnat Sing, koji je trebao da zamijeni Modija, a po pisanju Tajms of Indija, Indiju će u Moskvi predstavljati državni sekretar u Ministarstvu odbrane Sandžaj Set.

Vučić i Fico, i pored zdravstvenog stanja, ipak dolaze u Moskvu?

Kao gosti na Paradi u Moskvi najavljeni su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Slovačke Robert Fico i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

U međuvremenu, objavljeno je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio primoran da prekine posjetu Sjedinjenim Državama zbog zdravstvenih problema.

Vučić je ranije rekao da će putovati u Moskvu 9. maja, a tokom sastanka sa srpskim patrijarhom Porfirijem u Kremlju, predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da očekuje dolazak predsjednika Srbije povodom obilježavanja 80. godišnjice pobjede u Velikom otadžbinskom ratu.

Ministar finansija i prvi potpredsjednik Vlade Srbije Siniša Mali izjavio je juče da ne zna da li će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 9. maja otići u posjetu Moskvi za Dan pobjede.

„Jedino što mogu da kažem, znajući njega, s obzirom na to da je čovjek od riječi, a dao je riječ da će tamo biti, pretpostavljam da će svoju riječ i ispuniti, ali ja to u ovom trenutku ne mogu da vam kažem“, rekao je Mali za RTS.

Jan Rihter, poslanik vladajuće stranke Smer u Slovačkoj, izjavio je da premijer Robert Fico i dalje planira da otputuje u Moskvu, i pored glasina da je, zbog zdravstvenog stanja, moguće da neće prisustvovati Paradi povodom Dana pobjede 9. maja.

Iako razlog za moguće otkazivanje posjete nije otkriven, Rihter je rekao da je Fico u dobrom psihofizičkom stanju.

„Možda to ima veze sa približavanjem 15. maja (Fico je preživio pokušaj atentata 15. maja prošle godine) i možda postoji psihološki problem, jer tek sada shvata šta se sve moglo dogoditi“, rekao je Rihter nakon novinskih napisa o Ficovom zdravlju, pošto je premijer Slovačke otkazao svoj raspored za 1. maj.

Prema riječima predsjednika parlamentarne frakcije Smera, Fico će biti jedini slovački političar koji će prisustvovati proslavi u Moskvi.

Kaja Kalas, visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, pozvala je 14. aprila evropske lidere da ne učestvuju u vojnim proslavama u Moskvi 9. maja, već da umesto toga pokažu solidarnost sa Ukrajinom.

Evropska unija je takođe dala jasna uputstva državama kandidatima za EU da ne prisustvuju paradi 9. maja u Moskvi i da ne posjećuju Rusiju.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da Kijev ne može da garantuje bezbjednost svjetskim liderima koji će boraviti u Moskvi 9. maja povodom obilježavanja osamdesete godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu.

Kako je ranije potvrdio portparol UN Stefan Dijarik, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš neće putovati u Rusiju kako bi učestvovao u predstojećim proslavama povodom 80. godišnjice pobjede Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu.

Dijarik novinarima nije dao dodatne detalje o razlozima Guterešove odluke da odbije poziv.

Kremlj je ranije objavio da ne očekuje da će Gutereš biti prisutan na Paradi pobjede 9. maja.

Tramp objavio da SAD ima svoje „Dane pobjede“

U međuvremenu, predsjednik SAD Donald Tramp objavio je da namjerava da 11. novembar i 8. maj, ključne datume u dva svjetska rata, preimenuje u „Dane pobjede“.

„Preimenovaću 8. maj u Dan pobjede u Drugom svjetskom ratu i 11. novembar u Dan pobjede u Prvom svjetskom ratu“, napisao je Donald Tramp na svojoj platformi Truth Social.

Osmi maj, koji se široko slavi u Zapadnoj Evropi, nije državni praznik u SAD. Taj dan se slavi kao dan kapitulacije nacističke Njemačke 1945. godine.

Poslije februarskog telefonskog razgovora Putina i Trampa postojale su naznake da bi američki predsjednik mogao posjetiti Moskvu 9. maja.

Tada je portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da bi Putin rado dočekao Trampa u Moskvi 9. maja ako bude donesena odgovarajuća odluka.

Svijet

NEBO GORI, ZEMLJA SE TRESE! Rusi izveli više od 400 udara na samo jednu oblast u Ukrajini

Danas je izvršeno 405 udara na 10 naselja u Zaporoškoj oblasti, a tri osobe su poginule u napadu na Stepnogorsku opštinu, objavio je šef Zaporoške lokalne vojne administracije (OVA) Ivan Fedorov.

Prema njegovim riječima, ruske trupe su izvele vazdušni udar na Bjelogirju – 296 bespilotnih letjelica različitih modifikacija (uglavnom FPV) napalo je Kamjanske, Huljajpolje, Orihiv, Ščerbaki, Novodanilovku, Malu Tokmačku, Čarovne i Malinovku, dok su granatirani Stepnohirsk, Huljajpolje, Mala Tokmačka, Novodanilovka.

Prema izvještaju koji je objavio Fedorov, a prenosi Ukrinform, izvršena su 104 artiljerijska udara na teritoriji Stepnohirsk, Kamjanske, Huljajpolje, Ščerbaki, Novodanilovka, Mala Tokmačka, Čarivne i Malinovka.

Bilo je 16 prijava o uništenju stanova, nestambenih zgrada, komunikacionih mreža, privatnih kuća i automobila.

Ukrinform podsjeća da je ranije 56-godišnji stanovnik Ričnea povrijeđen usljed ruskog granatiranja Zaporoške oblasti.

U napadu na Antonivku poginuo je jedan čovjek, objavio je na Telegramu objavio šef Hersonske OVA, Aleksandar Prokudin.

“Od samog jutra, Rusi su prekinuli život stanovnika Hersonske oblasti. Oko 06.00 časova, neprijatelj je artiljerijski granatirao Antonivku, usljed čega je muškarac rođen 1979. godine zadobio smrtonosne povrede. Moje saučešće porodici i prijateljima preminulog”, istakao je on, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ZAPRIJETIO PUTINU Stižu sankcije ako ne zaustavi rat do PETKA!

– Američki predsednik Donald Tramp je izjavio da bi njegov specijalni izaslanik Stiv Vitkof mogao otputovati u Rusiju, možda u sredu ili četvrtak, upozorivši da će uvesti sankcije Rusiji ukoliko Moskva do petka ne pristane na prekid vatre u Ukrajini.

“Biće sankcija, ali izgleda da su prilično dobri u izbegavanju sankcija. Oni su lukavi likovi i prilično su dobri u izbegavanju sankcija, pa ćemo videti šta će se desiti”, rekao je Tramp u razgovoru sa novinarima u nedelju, prenosi Rojters.

Ruski predsednik Vlaidimir Putin izjavio u subotu da se uslovi Rusije za okončanje rata, koje je izneo prošlog leta, nisu promenili.

Ruski i ukrajinski mediji su preneli da ti uslovi podrazumevaju kapitulaciju Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

GRADILIŠTA POSTAJU SKUP HOBI! Minhen naplaćuje gradnju do 6.000 EVRA SEDMIČNO!

Svi ih poznaju, svi ih mrze: Dosadne građevinske zone koje traju beskonačno. Gužve u saobraćaju ne samo tokom jutarnje špice, već tokom cijelog dana. Radnika? Većinu vremena se i ne vide.

Zato je glavni grad Bavarske, Minhen, odlučio stati na kraj vječnim gradilištima. Gradonačelnik Dieter Reiter (67, SPD) želi udariti po džepu privatnim investitorima. Ali, nova tarifa ne odnosi se na gradska gradilišta. Kritike stižu iz redova CSU-a i privrede.

Vječna gradilišta postaju skuplja
Do sada je svako gradilište naplaćivano 1.50 evra po kvadratnom metru sedmično – bez obzira na veličinu ili trajanje. To bi se od 2026. godine trebalo drastično promijeniti. Nova tarifa uvodi pet kategorija veličine i četiri kategorije trajanja.

Za površine do 50 kvadratnih metara neće biti promjena. Ali za površine između 50 i 150 metara kvadratnih, nakon godinu i po dana, naplaćivaće se tri evra po kvadratnom metru sedmično. Za 150 do 300 metara kvadratnih to će biti pet evra, za 300 do 500 kvadratnih metara čak osam evra, a za gradilišta veća od 5oo kvadratnih metala – čak 12 evra po kvadratnom metru sedmično.

Primjer: Velika gradilišta plaćaće minimalno 6.012 evra sedmično.

“Gradilišta se koriste kao skladišta”
CSU-ov kandidat za gradonačelnika, Klemens Baumgartner (49), rekao je za “Bild”:

“Upravo gradski projekti najduže traju i najviše živciraju građane Minhena. Bilo je slučajeva gdje su gradilišta bila dovršena, ali su se i dalje koristila kao skladišta.”

Baumgartner predlaže:

“I grad bi trebao dobijati ‘kazne’ za ovakva gradilišta koja smetaju. Novac bi se mogao koristiti za otplatu gradskih dugova.”

Baumgartner (CSU) želi postati gradonačelnik Minchena 2026. godine.

Kritike iz industrije
Referat za mobilnost ne slaže se s kritikama.

“Nastaju dodatni troškovi koji se opet pokrivaju kroz naplatu naknada. To je nula na nulu – ali s dodatnim administrativnim opterećenjem koje samo po sebi takođe stvara trošak”, poručila je portparolka Kristina Varta za “Bild”, a prenosi “Fenix-Magazin”.

Industrijska i privredna komora (IHK) oštro se protivi povećanju naknada te upozorava:

“Kako bi se u ovim uslovima trebala omogućiti povoljnija stanogradnja – to nam još niko nije objasnio.”

Nastavi čitati

Aktuelno