Connect with us

Svijet

KO SVE DOLAZI U MOSKVU? Hoće li Vučić na Paradu pobjede?

Parada pobjede postala je tradicija poslije raspada Sovjetskog Saveza, a od 1995. godine postala je redovan događaj.

Tokom proteklih 30 godina, Paradi su prisustvovali mnogi istaknuti svjetski lideri, a među najvažnijim gostima bili su generalni sekretar UN Butros Butros Gali, predsjednici Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Njemačke, premijeri Kanade i Velike Britanije, kao i najviši zvaničnici mnogih drugih zemalja, uključujući i predstavnike bivših sovjetskih republika.

Međutim, što se najviših zvaničnika tiče, situacija se u posljednje tri godine, otkako traje rat u Ukrajini, drastično mijenja.
Među potvrđenim gostima za Dan pobjede nad fašizmom u Moskvi su predsjednik Kine Si Đinping, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, predsjednik Venecuele Nikolas Maduro i predsjednik Brazila Luis Inasio Lula da Silva.

Paradi će prisustvovati i predsjednici Burkine Faso, Vijetnama, Kube, Abhazije, Azerbejdžana, Palestine, Tadžikistana, Turkmenistana, Kazahstana, Kirgistana, Uzbekistana i Jermenije.

Među prvim svoj dolazak je potvrdio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Obzirom da je Dodik odlazio u Moskvu i redovno održavao sastanke se Putinom u proteklom periodu ne očekuje se da prvobitno obećanje nr ispuni.

Si Đinping stiže u Moskvu, Parada ipak bez premijera Indije

Kako je danas saopštio Kremlj, kineski predsjednik Si Đinping boraviće u zvaničnoj posjeti Rusiji od 7. do 10. maja, na poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina.

„Kineski predsjednik će učestvovati na svečanostima posvećenim 80. godišnjici pobjede u Drugom svjetskom ratu“, prenijela je agencija RIA Novosti.

I dok predsjednik Kine stiže u Rusiju, indijski premijer Narendra Modi neće biti u Moskvi 9. maja, iako je njegov dolazak prethodno najavljen.
Modi je dobio zvanični poziv početkom aprila, a ruska državna novinska agencija TASS objavila je da je njegovo prisustvo „vrlo vjerovatno“, uključujući i moguće učešće indijske vojske u paradi na Crvenom trgu.

U međuvremenu, svoje učešće je otkazao i indijski ministar odbrane Rajnat Sing, koji je trebao da zamijeni Modija, a po pisanju Tajms of Indija, Indiju će u Moskvi predstavljati državni sekretar u Ministarstvu odbrane Sandžaj Set.

Vučić i Fico, i pored zdravstvenog stanja, ipak dolaze u Moskvu?

Kao gosti na Paradi u Moskvi najavljeni su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Slovačke Robert Fico i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

U međuvremenu, objavljeno je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio primoran da prekine posjetu Sjedinjenim Državama zbog zdravstvenih problema.

Vučić je ranije rekao da će putovati u Moskvu 9. maja, a tokom sastanka sa srpskim patrijarhom Porfirijem u Kremlju, predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da očekuje dolazak predsjednika Srbije povodom obilježavanja 80. godišnjice pobjede u Velikom otadžbinskom ratu.

Ministar finansija i prvi potpredsjednik Vlade Srbije Siniša Mali izjavio je juče da ne zna da li će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 9. maja otići u posjetu Moskvi za Dan pobjede.

„Jedino što mogu da kažem, znajući njega, s obzirom na to da je čovjek od riječi, a dao je riječ da će tamo biti, pretpostavljam da će svoju riječ i ispuniti, ali ja to u ovom trenutku ne mogu da vam kažem“, rekao je Mali za RTS.

Jan Rihter, poslanik vladajuće stranke Smer u Slovačkoj, izjavio je da premijer Robert Fico i dalje planira da otputuje u Moskvu, i pored glasina da je, zbog zdravstvenog stanja, moguće da neće prisustvovati Paradi povodom Dana pobjede 9. maja.

Iako razlog za moguće otkazivanje posjete nije otkriven, Rihter je rekao da je Fico u dobrom psihofizičkom stanju.

„Možda to ima veze sa približavanjem 15. maja (Fico je preživio pokušaj atentata 15. maja prošle godine) i možda postoji psihološki problem, jer tek sada shvata šta se sve moglo dogoditi“, rekao je Rihter nakon novinskih napisa o Ficovom zdravlju, pošto je premijer Slovačke otkazao svoj raspored za 1. maj.

Prema riječima predsjednika parlamentarne frakcije Smera, Fico će biti jedini slovački političar koji će prisustvovati proslavi u Moskvi.

Kaja Kalas, visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, pozvala je 14. aprila evropske lidere da ne učestvuju u vojnim proslavama u Moskvi 9. maja, već da umesto toga pokažu solidarnost sa Ukrajinom.

Evropska unija je takođe dala jasna uputstva državama kandidatima za EU da ne prisustvuju paradi 9. maja u Moskvi i da ne posjećuju Rusiju.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da Kijev ne može da garantuje bezbjednost svjetskim liderima koji će boraviti u Moskvi 9. maja povodom obilježavanja osamdesete godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu.

Kako je ranije potvrdio portparol UN Stefan Dijarik, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš neće putovati u Rusiju kako bi učestvovao u predstojećim proslavama povodom 80. godišnjice pobjede Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu.

Dijarik novinarima nije dao dodatne detalje o razlozima Guterešove odluke da odbije poziv.

Kremlj je ranije objavio da ne očekuje da će Gutereš biti prisutan na Paradi pobjede 9. maja.

Tramp objavio da SAD ima svoje „Dane pobjede“

U međuvremenu, predsjednik SAD Donald Tramp objavio je da namjerava da 11. novembar i 8. maj, ključne datume u dva svjetska rata, preimenuje u „Dane pobjede“.

„Preimenovaću 8. maj u Dan pobjede u Drugom svjetskom ratu i 11. novembar u Dan pobjede u Prvom svjetskom ratu“, napisao je Donald Tramp na svojoj platformi Truth Social.

Osmi maj, koji se široko slavi u Zapadnoj Evropi, nije državni praznik u SAD. Taj dan se slavi kao dan kapitulacije nacističke Njemačke 1945. godine.

Poslije februarskog telefonskog razgovora Putina i Trampa postojale su naznake da bi američki predsjednik mogao posjetiti Moskvu 9. maja.

Tada je portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da bi Putin rado dočekao Trampa u Moskvi 9. maja ako bude donesena odgovarajuća odluka.

Related Topics:

Svijet

RUSI PORINULI PODMORNICU koja nosi “ORUŽJE SUDNJEG DANA” (VIDEO)

U ruskom brodogradilištu Sevmash u Severodvinsku prekjuče je porinuta „Khabarovsk“ – prva serijska podmornica nove klase, dizajnirana za nošenje nuklearnih „gigatorpeda“ Posejdon.

„Danas je za nas veliki dan – teška nuklearna raketna krstarica Khabarovsk porinuta je iz poznatog brodogradilišta Sevmash“, izjavio je ministar odbrane Andrej Belousov nakon što je komandant mornarice, admiral Aleksandar Moisejev, razbio tradicionalnu bocu šampanjca o trup podmornice, prenosi The Barents Observer.

„Oružje sudnjeg dana“

Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je na Telegramu da će nova podmornica nositi robotske oružane sisteme „za različite namjene“. Glavno naoružanje „Khabarovska“ biće Posejdon, „oružje sudnjeg dana“ kakvo, prema tvrdnjama ruske strane, do sada nije viđeno.

Riječ je o bespilotnom podvodnom vozilu u obliku ogromnog torpeda, koje ima sopstveni nuklearni reaktor za pogon i interkontinentalni domet. Naoružano je termonuklearnom bojevom glavom, a dizajnirano za drugi udar – odnosno napade na obalne ciljeve preko Atlantika ili Pacifika. Informacije koje navodi ruska strana o „oružju sudnjeg dana“ nisu nezavisno potvrđene.

Ruski predsjednik Vladimir Putin još 2018. godine najavio je razvoj ovog oružja, a ranije ove sedmice izjavio je da je sprovedeno uspješno testiranje Posejdona, uključujući i pokretanje njegovog reaktora. Pretpostavlja se da je testiranje obavljeno u Karskom moru, istočno od arhipelaga Nova Zemlja.

Potpuno nova klasa podmornice

Javnosti je bilo poznato vrlo malo detalja o novoj podmornici prije subotnjeg porinuća, iako je njena gradnja započela još u julu 2014. godine. Ruska mornarica klasifikuje je kao „tešku raketnu krstaricu“, ali se u suštini radi o potpuno novoj klasi podmornica. Umjesto krstarećih ili balističkih projektila, „Khabarovsk“ će nositi do šest nuklearnih megatorpeda Posejdon.

Fotografije s ceremonije, koje je objavilo brodogradilište Sevmash, prikazuju samo zadnji dio podmornice. Dizajn krmenog dijela trupa sličan je podmornicama klase Borej-A, a vidljiv je i djelimično prekriven sistem propulzije.

Slijede testiranja i nova plovila

Ministar odbrane Belousov naglasio je da podmornica „još uvijek mora proći niz pomorskih ispitivanja“. Kod novih nuklearnih podmornica taj proces obično traje najmanje godinu dana prije zvanične primopredaje mornarici.

U međuvremenu, gradnja drugog plovila iste klase – koje će nositi ime Uljanovsk – započela je 2017. godine, ali nije objavljeno kada se očekuje njegovo porinuće.

Pretpostavlja se da će jedna od ovih podmornica služiti u Sjevernoj, a druga u Pacifičkoj floti. U programu razvoja i testiranja drona Posejdon do sada su korišćene modifikovana podmornica klase Oscar-II – Belgorod, dizel-električna podmornica Sarov te površinska plovila Akademik Aleksandrov i Zvezdočka, prenosi Nova.

Nastavi čitati

Svijet

LUKOIL U PLAMENU: Pogledajte napad dronovima na ključnu rafineriju u Rusiji

Ukrajinski napadi dronovima pogodili su ključne industrijske i energetske objekte u Rusiji, uključujući ogromnu rafineriju Lukoil-Nižnjegorodnaftoorgsintez u Kstovu.

Ukrajinski dronovi napali su niz industrijskih i energetskih objekata u Rusiji, što je izazvalo požare u rafinerijama i drugim postrojenjima. Došlo je do masovnog nestanka struje u nekoliko ruskih regiona. Napadi su se dogodili stotinama kilometara od ukrajinske granice, a ciljani su ključni infrastrukturni objekti.

U Volgogradskoj oblasti, nakon napada bespilotnim letjelicama izbio je požar na trafostanici. Guverner Andrej Bočarov potvrdio je da je požar izazvan krhotinama oborenog drona. Dijelovi grada Frolova i susjednih okruga ostali su bez struje, a uzbuna je proglašena širom regiona zbog rizika od novih napada.

Sličan scenario odigrao se u regionu Kursk, gdje je više od 16.000 potrošača u okruzima Rilski, Gluškov i Korenovski ostalo bez struje. Lokalni guverner Aleksandar Hinštajn opisao je napad na trafostanicu kao “neprijateljski udar”. Požar je takođe zahvatio još jednu trafostanicu u selu Belaja, ostavljajući sedam naselja u mraku.

Napad na petrohemijsku industriju
Daleko na istoku, u Baškortostanu, dva drona napala su petrohemijsko postrojenje Sterlitamak rano u utorak ujutro. Guverner Radij Habirov rekao je da su bespilotne letjelice oborene, ali su njihove krhotine prouzrokovale štetu i djelimično urušavanje postrojenja za prečišćavanje vode. Prema dostupnim informacijama, nije bilo žrtava.

Ova fabrika, dio hemijskog holdinga Roskhim, proizvodi materijale ključne za:

Naftnu
Prehrambenu
Medicinsku industriju
Jedna od najvećih Lukoilovih rafinerija u plamenu
U regionu Nižnjeg Novgoroda, napad bespilotne letjelice izazvao je požar u industrijskoj zoni grada Kstova, gdje se nalaze ogromna rafinerija Lukoil-Nižnjegorodnaftoorgsintez (NORSI) i petrohemijsko postrojenje SIBUR-Kstovo.

Lokalni mediji izvijestili su o požarima u NORSI-ju, jednoj od najvećih ruskih rafinerija sa godišnjim kapacitetom od 17 miliona tona, koja je takođe ključni snabdjevač širem području Moskve. Ista rafinerija je takođe bila meta 16. oktobra.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je protivvazdušna odbrana presrela ukupno 85 bespilotnih letjelica u osam regiona:

Voronež
Nižnji Novgorod
Belgorod
Kursk
Volgograd
Lipeck
Baškortostan
Saratov

Nastavi čitati

Svijet

FON DER LAJEN: EU stoji uz Ukrajinu, neće se suočiti sama sa zimom

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je sinoć da EU stoji uz Ukrajinu i da je spremna da pruži neophodnu pomoć kako se ta zemlja ne bi sama suočila sa predstojećom zimom.

“Ukrajina neće biti sama ove zime. EU stoji uz vas i pruža hitnu energetsku pomoć kako bi se podržala Ukrajina u narednim mjesecima”, napisala je Fon der Lajen u objavi na društvenoj mreži Iks.

Ona je dodala da Evropska komisija istovremeno razmatra opcije za obezbjeđivanje neophodne kontinuirane finansijske podrške Ukrajini.

“Sutra ćemo usvojiti naš Paket proširenja, kojim će biti istaknuta izuzetna posvećenost Ukrajine njenom evropskom putu tokom protekle godine”, navela je predsjednica EK.

Fon der Lajen je naglasila da je poruka Komisije jasna, a to je da je Ukrajina je spremna da ide napred.

Ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu su se intenzivirali prethodnih dana pa su stoga u Ukrajini, prema navodima ukrajinskog javnog servisa Suspilne, na snazi velika isključenja struje i ograničenje kapaciteta distribucije električne energije, a u nedjelju je cjelokupna oblast Donjecka ostala bez struje usljed ruskih udara.

Nastavi čitati

Aktuelno