Connect with us

Svijet

KO SVE DOLAZI U MOSKVU? Hoće li Vučić na Paradu pobjede?

Parada pobjede postala je tradicija poslije raspada Sovjetskog Saveza, a od 1995. godine postala je redovan događaj.

Tokom proteklih 30 godina, Paradi su prisustvovali mnogi istaknuti svjetski lideri, a među najvažnijim gostima bili su generalni sekretar UN Butros Butros Gali, predsjednici Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Njemačke, premijeri Kanade i Velike Britanije, kao i najviši zvaničnici mnogih drugih zemalja, uključujući i predstavnike bivših sovjetskih republika.

Međutim, što se najviših zvaničnika tiče, situacija se u posljednje tri godine, otkako traje rat u Ukrajini, drastično mijenja.
Među potvrđenim gostima za Dan pobjede nad fašizmom u Moskvi su predsjednik Kine Si Đinping, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, predsjednik Venecuele Nikolas Maduro i predsjednik Brazila Luis Inasio Lula da Silva.

Paradi će prisustvovati i predsjednici Burkine Faso, Vijetnama, Kube, Abhazije, Azerbejdžana, Palestine, Tadžikistana, Turkmenistana, Kazahstana, Kirgistana, Uzbekistana i Jermenije.

Među prvim svoj dolazak je potvrdio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Obzirom da je Dodik odlazio u Moskvu i redovno održavao sastanke se Putinom u proteklom periodu ne očekuje se da prvobitno obećanje nr ispuni.

Si Đinping stiže u Moskvu, Parada ipak bez premijera Indije

Kako je danas saopštio Kremlj, kineski predsjednik Si Đinping boraviće u zvaničnoj posjeti Rusiji od 7. do 10. maja, na poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina.

„Kineski predsjednik će učestvovati na svečanostima posvećenim 80. godišnjici pobjede u Drugom svjetskom ratu“, prenijela je agencija RIA Novosti.

I dok predsjednik Kine stiže u Rusiju, indijski premijer Narendra Modi neće biti u Moskvi 9. maja, iako je njegov dolazak prethodno najavljen.
Modi je dobio zvanični poziv početkom aprila, a ruska državna novinska agencija TASS objavila je da je njegovo prisustvo „vrlo vjerovatno“, uključujući i moguće učešće indijske vojske u paradi na Crvenom trgu.

U međuvremenu, svoje učešće je otkazao i indijski ministar odbrane Rajnat Sing, koji je trebao da zamijeni Modija, a po pisanju Tajms of Indija, Indiju će u Moskvi predstavljati državni sekretar u Ministarstvu odbrane Sandžaj Set.

Vučić i Fico, i pored zdravstvenog stanja, ipak dolaze u Moskvu?

Kao gosti na Paradi u Moskvi najavljeni su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Slovačke Robert Fico i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

U međuvremenu, objavljeno je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio primoran da prekine posjetu Sjedinjenim Državama zbog zdravstvenih problema.

Vučić je ranije rekao da će putovati u Moskvu 9. maja, a tokom sastanka sa srpskim patrijarhom Porfirijem u Kremlju, predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da očekuje dolazak predsjednika Srbije povodom obilježavanja 80. godišnjice pobjede u Velikom otadžbinskom ratu.

Ministar finansija i prvi potpredsjednik Vlade Srbije Siniša Mali izjavio je juče da ne zna da li će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 9. maja otići u posjetu Moskvi za Dan pobjede.

„Jedino što mogu da kažem, znajući njega, s obzirom na to da je čovjek od riječi, a dao je riječ da će tamo biti, pretpostavljam da će svoju riječ i ispuniti, ali ja to u ovom trenutku ne mogu da vam kažem“, rekao je Mali za RTS.

Jan Rihter, poslanik vladajuće stranke Smer u Slovačkoj, izjavio je da premijer Robert Fico i dalje planira da otputuje u Moskvu, i pored glasina da je, zbog zdravstvenog stanja, moguće da neće prisustvovati Paradi povodom Dana pobjede 9. maja.

Iako razlog za moguće otkazivanje posjete nije otkriven, Rihter je rekao da je Fico u dobrom psihofizičkom stanju.

„Možda to ima veze sa približavanjem 15. maja (Fico je preživio pokušaj atentata 15. maja prošle godine) i možda postoji psihološki problem, jer tek sada shvata šta se sve moglo dogoditi“, rekao je Rihter nakon novinskih napisa o Ficovom zdravlju, pošto je premijer Slovačke otkazao svoj raspored za 1. maj.

Prema riječima predsjednika parlamentarne frakcije Smera, Fico će biti jedini slovački političar koji će prisustvovati proslavi u Moskvi.

Kaja Kalas, visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, pozvala je 14. aprila evropske lidere da ne učestvuju u vojnim proslavama u Moskvi 9. maja, već da umesto toga pokažu solidarnost sa Ukrajinom.

Evropska unija je takođe dala jasna uputstva državama kandidatima za EU da ne prisustvuju paradi 9. maja u Moskvi i da ne posjećuju Rusiju.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da Kijev ne može da garantuje bezbjednost svjetskim liderima koji će boraviti u Moskvi 9. maja povodom obilježavanja osamdesete godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu.

Kako je ranije potvrdio portparol UN Stefan Dijarik, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš neće putovati u Rusiju kako bi učestvovao u predstojećim proslavama povodom 80. godišnjice pobjede Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu.

Dijarik novinarima nije dao dodatne detalje o razlozima Guterešove odluke da odbije poziv.

Kremlj je ranije objavio da ne očekuje da će Gutereš biti prisutan na Paradi pobjede 9. maja.

Tramp objavio da SAD ima svoje „Dane pobjede“

U međuvremenu, predsjednik SAD Donald Tramp objavio je da namjerava da 11. novembar i 8. maj, ključne datume u dva svjetska rata, preimenuje u „Dane pobjede“.

„Preimenovaću 8. maj u Dan pobjede u Drugom svjetskom ratu i 11. novembar u Dan pobjede u Prvom svjetskom ratu“, napisao je Donald Tramp na svojoj platformi Truth Social.

Osmi maj, koji se široko slavi u Zapadnoj Evropi, nije državni praznik u SAD. Taj dan se slavi kao dan kapitulacije nacističke Njemačke 1945. godine.

Poslije februarskog telefonskog razgovora Putina i Trampa postojale su naznake da bi američki predsjednik mogao posjetiti Moskvu 9. maja.

Tada je portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da bi Putin rado dočekao Trampa u Moskvi 9. maja ako bude donesena odgovarajuća odluka.

Related Topics:

Svijet

ZEMLJOTRES MAGNITUDE 7.8 POGODIO RUSIJU: Objavljeno upozorenje na cunami

Snažan zemljotres magnitude 7.8 po Rihteru pogodio je obalu ruskog poluostrva Kamčatke na dalekom istoku u petak ujutro, zatresavši zgrade i natjeravši vlasti da izdaju upozorenje na cunami, koje je kasnije ukinuto.

Video-zapisi objavljeni na ruskim društvenim mrežama prikazuju namještaj i rasvjetna tijela kako se tresu u kućama, dok drugi prikazuje parkirani automobil kako se ljulja naprijed-nazad na ulici.

Potres se dogodio 128 kilometara istočno od glavnog grada regije, Petropavlovska-Kamčatskog, na maloj dubini od 10 kilometara, izvijestio je Američki geološki zavod (USGS).

Lokalna podružnica ruske državne geofizičke službe dala je nižu procijenjenu magnitudu od 7.4 po Rihteru. Izvijestili su o najmanje pet naknadnih zemljotresa.

Američki centar za upozorenje na cunami u Pacifiku izdao je upozorenje na moguće opasne valove duž obližnjih obala, ali je nekoliko sati kasnije rekao da je prijetnja prošla.

“Ovo jutro još jednom testira otpornost stanovnika Kamčatke”, rekao je guverner regije Vladimir Solodov na Telegramu.

Još je napisao:

“Trenutno nema izvještaja o šteti. Molim sve da ostanu mirni”, dodao je.

Poluostrvo Kamčatka leži na tektonskom pojasu poznatom kao Vatreni prsten, koji okružuje veći dio Tihog okeana i žarište je seizmičke aktivnosti.

U julu je mega-zemljotres magnitude 8.8 stepeni Rihtera uz obalu regije izazvao cunami koji je dio obalnog sela odnio u more i izazvao upozorenja širom Tihog okeana, navodi “onmanorama”.

Nastavi čitati

Svijet

UBISTVO ČARLIJA KIRKA PRODUBILO SUKOBE: Umjesto jedinstva – još dublje podjele

Amerika se suočava sa dubokim podjelama i političkim nasiljem koje društvene mreže dodatno produbljuju. Nakon šokantnog atentata, zabrinutost raste, ali pomirenje djeluje daleko dok lideri ne uspijevaju da smire tenzije i ujedine naciju.

“Ovo je bila jedna od najtežih nedjelja u Americi, a rijetki su oni koji se ne pitaju da li zemlja može da se izvuče iz ove spirale mržnje i nasilja. Nakon jednog od najšokantnijih atentata u istoriji SAD-a, guverner Jute apelovao je na Amerikance da smire političke tenzije, ali izgleda da ga gotovo niko ne sluša”, piše američka dopisnica BBC-ja Keti Kej u svojoj analizi.

Gotovo niko sa kim je razgovarala nakon smrti Čarlija Kirka ne vjeruje da će zemlja uskoro izabrati put pomirenja. Novija istorija puna je primjera kada se Amerika odlučila da ne stane zajedno nakon tragedije.

To se nije desilo ni 2011. godine, kada je demokratska kongresmenka upucana u glavu u Arizoni, niti 2017. godine, kada je republikanski kongresmen ranjen tokom bejzbol treninga. Amerikanci se nisu ujedinili ni pred izazovima globalne pandemije – COVID je zapravo samo produbio postojeće podjele.

Sistem koji nagrađuje ekstremizam
Razlog je jednostavan, ali to ne znači da je lako promijeniti situaciju. Mehanizmi koji pokreću američku politiku nagrađuju one koji podižu tenzije, dok oni koji pokušavaju da ih smire ostaju bez podrške.

“Širom zemlje, veća je vjerovatnoća da ćete biti izabrani na političku funkciju ako se kandidujete sa politikom i retorikom koja odgovara vašoj političkoj bazi, a ne centru. To je mračna posljedica prekrajanja izbornih jedinica, osnovni grijeh disfunkcionalne američke politike”, navodi BBC-jeva dopisnica.

Isto važi i za medije. Oni koji iznose ekstremnija mišljenja i podstiču bijes bivaju nagrađeni većom pažnjom, a time i većim prihodima od oglašavanja.

Ova struktura podsticaja čini guvernera Jute, Spensera Koksa, svojevrsnim američkim izuzetkom. Nakon što je Čarli Kirk ubijen, pozvao je Amerikance da se “isključe, dotaknu travu, zagrle člana porodice, izađu i učine nešto dobro u zajednici”. Njegove riječi su zvučale razumno i zdravo – pokušaj pomirenja u moru podjela.

Političko nasilje nije ništa novo u Americi. Tokom šezdesetih godina prošlog vijeka ubijen je američki predsjednik, a kasnije i njegov brat dok je vodio kampanju. U istom periodu likvidirana su i dvojica najistaknutijih vođa pokreta za građanska prava.

Sedamdesetih godina predsjednik Džerald Ford bio je meta dva pokušaja atentata, dok je osamdesetih Ronald Regan ranjen hicem. Nedavno, 2024. godine, Donald Tramp bio je žrtva neuspjelog pokušaja atentata u Pensilvaniji.

Međutim, ono što današnje vrijeme čini drugačijim jeste prisustvo društvenih mreža. Upravo zbog toga guverner Koks izražava zabrinutost. Iako je izbjegavao izjave koje bi dodatno produbile podjele, nije štedio kritike prema kompanijama koje stoje iza društvenih mreža.

“Vjerujem da su društveni mediji direktno učestvovali u svakom atentatu i pokušaju atentata u posljednjih pet-šest godina”, rekao je Koks, dodajući da je riječ “rak” preslaba da opiše štetu koju su nanijeli američkom društvu.

Većina tehnoloških kompanija nije reagovala, ali se oglasio Ilon Mask, vlasnik platforme X, tvrdeći da je “radikalna ljevica hladnokrvno slavila ubistvo Čarlija Kirka” i dodao: “Jedinstvo je nemoguće sa zlim fanaticima koji slave ubistvo.”

“Ovo je kao loš brak”
Zamke sistema koji povezuje društvene mreže i politiku zabrinjavaju čak i najstrastvenije učesnike. Kejtlin Grifits (19), predsjednica ogranka Kirkove organizacije Turning Point USA, jasno kaže: “Društveni mediji su definitivno veoma težak problem za naše društvo. Ne možete ni razgovarati sa nekim ko se ne slaže sa vašim političkim uvjerenjima, i iskreno mislim da je to tragično.”

Samo nekoliko dana nakon Kirkove smrti, politički tabori su se već povukli u suprotstavljene narative. Mnogi sa lijeve strane žele istražiti kako je ubica radikalizovan na internetu, dok mnogi sa desnice sumnjaju da je dio ljevičarske zavjere.

Jedan profesor politike sa Univerziteta u Juti rekao je da se čitava zemlja osjeća “kao u lošem braku”.

“Znate, kada oba partnera znaju da nije dobro, ali niko ne želi da popusti, jer misli da će ga onaj drugi iskoristiti”.

Dok se političari, mediji i birači povlače u svoje rovove, pitanje je da li će Amerika moći da pronađe put ka smirivanju, ili će društvene mreže i dalje sipati ulje na vatru sve dubljih podjela.

Nastavi čitati

Svijet

HUMANITARNA KATASTROFA U GAZI: Amerika ponovo uložila veto, spriječila usvajanje rezolucije UN

Sjedinjene Američke Države su uložile veto na nacrt rezolucije Savjeta bezbednosti UN, koja je zahtijevala momentalni i bezuslovni prekid vatre u Pojasu Gaze i ukidanje ograničenja za humanitarnu pomoć.

Sjedinjene Američke Države uložile su veto na nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija kojim se zahtijeva momentalni, bezuslovni i trajni prekid vatre u Pojasu Gaze i zahtijeva da Izrael ukine sva ograničenja na isporuku humanitarne pomoći u palestinsku enklavu.

U tekstu rezolucije koju je sastavilo 10 članica SB UN takođe se zahtijeva trenutno, bezuslovno i dostojanstveno oslobađanje svih izraelskih talaca koje drži Hamas, prenijeli su strani mediji

Za usvajanje je glasalo 14 od 15 zemalja članica SB UN, a ovo je bio šesti put da SAD ulože veto na sličan prijedlog o zaustavljanju rata u Gazi.

Od početka sukoba Izraela sa palestinskom militantnom grupom Hamas, koji je počeo nakon napada Hamasa na jug Izraela u oktobru 2023. godine, u sukobu u Pojasu Gaze stradalo 65.062 osoba.

Nastavi čitati

Aktuelno