Cijene goriva na pumpama u BiH su znatno niže nego u proteklom periodu, pa tako litar dizela košta od 2,10 KM pa do 2,40 KM, zavisno od pumpe do pumpe.

Naime, kako ističu naši sagovornici, razlog tome su niske cijene nafte na berzama, ali i konkurencija između pumpi.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da cijene, barem što se tiče dizela, variraju od pumpe do pumpe.

“Tako se u Sarajevu kreću od 2,10 do 2,40 KM po litru. Smatram da na to ima uticaja i cijena nafte na berzama, ali ima i lokalnog takmičenja, odnosno ponuda određenih pumpi sa njihovim cijenama”, kazao je Bečarević i istakao da neke pumpe drže za 30 feninga nižu cijenu po litru.

Kako je pojasnio, cijene dizela na pumpama u BiH nisu bile ovako niske sigurno dvije godine.

“Pumpe idu sa dobrim i prihvatljivim cijenama”, kazao je Bečarević i dodao da razlog zbog čega se cijene razlikuju i po 30 feninga po litru je to što sigurno dobavljač nije isti, ali i da određene pumpe rade sa nižom maržom.

“Ali sve je to na kraju dobro za građane, jer logično je, ako građani imaju izbora i priliku da sipaju jeftinije gorivo, da će to i uraditi”, kazao je Bečarević.

Pojasnio je da se cijena barela nafte na berzama kreće od 60 do 64 dolara.

“I ova sadašnja cijena je niska za proizvođače nafte, ali s obzirom na situaciju u svijetu, očigledno je da svi pristaju na to”, zaključio je Bečaravić.

Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Srpske, kazao je da je primjetno da je došlo do pada cijene naftnih derivata u Srpskoj.

“Ovaj pad cijena na pumpama nije prouzrokovan padom kotacija na berzi, već lokalnom konkurencijom”, kazao je Savić.

“Teško je prognozirati kako će se cijene sirove nafte i naftnih derivata kretati u narednom periodu. Međutim, sigurno je da će cijene na benzinskim pumpama biti mijenjane u skladu sa dešavanjima na berzi”, kazao je Savić.

Sa jedne banjalučke benzinske pumpe kazali su da su cijene od juče niže za nekoliko feninga.

“Benzin sada košta 2,28 KM, dok dizel košta od 2,21 do 2,23 KM po litru”, kazali su sa ove pumpe.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, kazala je ranije za “Nezavisne novine” da su cijene goriva znatno niže nego u prethodnom periodu.

“Ali svi trgovci najavljuju poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Nekako ne razumijemo zbog čega dolazi do podizanja cijena ili dok god ne budemo imali ograničene marže, može dolaziti do poskupljenja koliko god ko hoće”, kazala je Marićeva.

Istakla je da je za potrošače veoma dobro što su niže cijene goriva, ali to ne prati pojeftinjenje ostalih namirnica.

“Od kada je pojeftinilo gorivo, nijedna cijena bilo kojeg proizvoda nije smanjena, što bi bilo logično”, kazala je Marićeva.

Bez radnika u Republici Srpskoj prošle godine bile su registrovane 3.364 firme, a čak njih 1.037 poslovalo je pozitivno. Jedna od njih ostvarila je dobit od čak 9.663.403 KM.

Pokazuju to podaci Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) Republike Srpske.

Ako bismo ove podatke za prošlu godinu uporedili sa godinom ranije, kada je u Srpskoj bilo 2.897 firmi bez radnika, a 907 je pozitivno poslovalo, može se uvidjeti da je broj takvih firmi lani bio u porastu.

Prvo mjesto na listi 10 firmi bez radnika koje su ostvarile najveću dobit, sa ranije spomenutih više od 9,6 miliona KM zauzela je firma “Sinovi i oci” d.o.o. iz Banjaluke, u čijem opisu djelatnosti stoji: djelatnosti finansijskih holding društava.

Njih sa dobiti od 4.271.813 KM slijedi “Ingrosso” d.o.o. iz Bijeljine, koji se bavi trgovinom na veliko drvetom, građevinskim materijalom i sanitarnom opremom.

Višemilionsku dobit lani je imala i banjalučka firma “Interinvest-kreise” d.o.o. Prema podacima APIF-a, a koji su dostavljeni “Nezavisnim novinama”, dobit ove firme bez radnika prošle godine iznosila je 2.970.815 KM, a kao djelatnost firme navodi se kupovina i prodaja sopstvenih nekretnina.

Bez radnika, a sa dobiti od 2.842.702 KM, prošlu godinu završilo je još jedno preduzeće sa adresom u Banjaluci. U pitanju je “Pay Concept” d.o.o., a u opisu djelatnosti stoji da se bave upravljanjem računarskom opremom i sistemom.

Peto mjesto ove liste pripalo je firmi “Projekt SN” d.o.o. iz Dervente, koja je u okviru djelatnosti kupovine i prodaje sopstvenih nekretnina ostvarila dobit od 2.200.453 KM u 2024. godini.

“Gasteh” d.o.o. Inđija – Poslovna jedinica Bijeljina, i njihova djelatnost “ostali građevinski instalacijski radovi”, donijela je dobit od 1.644.966 KM.

Lani je dobit od 1.302.448 KM ostvarila i firma bez radnika “Maglić” d.o.o. iz Foče, a kako za “Nezavisne novine” navode iz APIF-a, njena djelatnost je “ostale pomoćne djelatnosti u prevozu”.

Firma “Ep planung” d.o.o. iz Broda u 2024. godini ostvarila je dobit od 1.153.914 KM, a bavi se trgovinom na veliko robom od metala, instalacionim materijalom, uređajima i opremom za vodovod i grijanje.

Deveto mjesto ove liste zauzela je firma “Mofas” d.o.o. iz Istočnog Sarajeva, a kroz svoju djelatnost mašinska obrada metala ostvarili su lani dobit u iznosu od 1.003.960 KM.

Posljednje mjesto ove liste pripalo je firmi koja nije prešla milionsku dobit, pa se tako na 10. mjestu našla firma “Urbani krovovi i zelenilo” d.o.o. iz Banjaluke. Njihova djelatnost je “uslužne djelatnosti uređenja i održavanja zelenih površina”, a dobit im je bila 877.148 KM.

Za ekonomistu Predraga Mlinarevića, firme koje nemaju stalno zaposlene radnike, a ostvaruju pozitivne rezultate djeluju kao svojevrsni ekonomski nonsens ukoliko se ne analizira njihova pravna forma organizovanja i djelatnosti za koje su registrovane.

“Naime, za značajan broj usluga koje su posredničkog ili konsultantskog karaktera, usljed nepostojanja stalnih poslova, firme se odlučuju za honorarno angažovanje spoljnih saradnika. Iz tog razloga se pojavljuju prihodi, a firme nemaju stalno zaposlenih. Tipično se radi o holding društvima koja ostvaruju prihode od dividendi, kamata ili prodaje udjela, mikrotrgovačkim ili brokerskim kućama”, navodi on za “Nezavisne novine” dodajući da je u takvim firmama radnik intenzivno zamijenjen kapitalom i algoritmima, a sve, kako kaže, u svrhu poreske optimizacije.

Nacionalni park Plitvička jezera ponovo je potvrdio svoju izuzetnu popularnost među evropskim nacionalnim parkovima.

Prema istraživanju kompanije TUI Musement, koja se bavi analizom turističkih destinacija, Plitvička jezera su u 2024. godini bila najpretraživaniji nacionalni park u Evropi na Google pretraživaču, sa ukupno 2.286.500 pretraga. Ovaj podatak ukazuje na veliki interes posjetilaca za ovu destinaciju poznatu po prirodnim ljepotama.

Za stanovnike Banjaluke, Plitvička jezera su relativno blizu i lako dostupna. Udaljenost od Banjaluke do parka iznosi oko 180 kilometara, a vožnja automobilom traje otprilike tri sata, zavisno od saobraćaja i odabrane rute. Ova blizina omogućava jednostavan izlet za one koji žele istražiti prirodne ljepote regije.

Smještena u srcu Hrvatske, Plitvička jezera privlače pažnju svojim sistemom od 16 jezera povezanih slapovima i kaskadama, okruženih gustim šumama. Od 1979. godine park je dio UNESCO liste svjetske baštine, što dodatno potvrđuje njegovu vrijednost. Istraživanje, objavljeno 18. marta 2025. godine, pokazuje da Plitvice nastavljaju da privlače pažnju posjetilaca, slično kao i 2023. godine kada su bile najtraženiji nacionalni park na svijetu s preko 2,1 miliona pretraga.

Nezavisne