Društvo
ARBITRAŽA TEŠKA 400 MILIONA DOLARA BIH I DALJE STOJI IZNAD VRATA: Borba za lukavački GIKIL još nije završena
Bosna i Hercegovina bi mogla ostati bez 400 miliona dolara ukoliko bi izgubila u arbitražnom postupku koji je protiv nje pokrenula firma Mittal, a zbog ulaganja u Global Ispat Koksnu Industriju Lukavac (GIKIL).
Indijski milijarder Pramod Mittal je početkom 2023. godine pokrenuo arbitražu protiv Bosne i Hercegovine, zbog sukoba koji datira iz njegovog angažmana u lukavačkoj kompaniji GIKIL. Ovaj postupak još uvijek nije završen, a ukoliko epilog bude nepovoljan po BiH, državu bi mogao zadesiti finansijski udar težak čak 400 miliona dolara.
Podsjetimo, GIKIL je nastao spajanjem državne firme KHK Lukavac i britanske kompanije Global Infrastructure Holdings Ltd, a kasnije je kao suosnivač upisana firma Global Steel Holdings Ltd (GSHL).
Upravo je s GSHL-om, 2003. godine, Vlada Tuzlanskog kantona potpisala ugovor o strateškom partnerstvu u ime KHK-a, čime je ovoj inostranoj firmi prenijela upravljačka prava nad zajedničkom kompanijom.
Iako je KHK zadržao 67 odsto kapitala, GSHL je dobio 51 odsto upravljačkih prava. Međutim, kako su tvrdili iz Vlade TK, GSHL nikada nije ispunio preuzete obaveze, posebno one koje se tiču ulaganja u kompaniju.
S druge strane, GSHL je insistirao na tome da su upravo oni bili ti koji su ulagali i spašavali firmu u kriznim situacijama.
Problemi nakon hapšenja
GSHL, na čijem je čelu bio Pramod Mittal, od tada se suočio s nizom problema. Mittal je 2019. uhapšen u Lukavcu zbog sumnje da je organizovao kriminalnu grupu koja je iz GIKIL-a nezakonito izvukla više od 21 milion KM.
Iako je kasnije pušten, određene su mu mjere zabrane djelovanja u kompaniji, a za osiguranje postupka određeno je jemstvo u vrijednosti od tri miliona KM i dodatnih 21 milion kroz imovinsko-pravni zahtjev.
Međutim, Mittal i njegovi saradnici su ubrzo nakon puštanja na slobodu napustili Bosnu i Hercegovinu te su postali nedostupni pravosudnim organima naše zemlje.
Nakon toga, GSHL i Mittal su, sudskim i tužilačkim odlukama, potpuno isključeni iz GIKIL-a. Upravne i nadzorne funkcije preuzeli su predstavnici koje je imenovala domaća strana, uglavnom povezani s tadašnjom političkom strukturom u kantonu.
Smatrajući da su nepravedno izbačeni iz upravljanja firmom u koju su, kako tvrde, najviše ulagali, Mittal i GSHL su se odlučili na međunarodnu arbitražu. Pozivaju se na bilateralni investicioni sporazum (BIT) između BiH i Indije, koji je, prema njihovim navodima, grubo prekršen.
Mittal tvrdi da je tokom godina finansijski održavao GIKIL, čak i u periodima velike krize kada je jedino zahvaljujući njegovim garancijama kompanija opstala.
No, kako tvrdi njegov pravni tim, kada je GIKIL konačno počeo poslovati pozitivno, isključen je iz procesa odlučivanja, uprkos činjenici da GSHL i dalje ima 51 posto upravljačkih prava upisanih u sudskom registru.
Situacija je dodatno zakomplikovana dugovima GIKIL-a prema firmi Stemcor (danas Moorgate). Naime, nakon što GIKIL nije ispunio ugovorne obaveze, arbitražni sud je 2017. godine naložio isplatu više od 166 miliona dolara.
Kako dug nije plaćen, britanski Visoki sud pravde je 2018. presudio protiv Mittala i GSHL-a kao garanata, što ih je odvelo u stečaj.
Mittalovi advokati sada tvrde da je sve ovo posljedica neodgovornog i nezakonitog ponašanja KHK-a, koji je, pod kontrolom Vlade TK, pokušao izbjeći odgovornost i prebaciti finansijski teret na GSHL.
U tužbi protiv BiH navode da je GSHL izbačen iz GIKIL-a upravo kada je firma postala profitabilna, a da nova uprava raspolaže dobiti mimo znanja i saglasnosti vlasnika.
Pošto GIKIL sada funkcioniše bez učešća GSHL-a u upravi, iako se oni formalno i dalje vode kao većinski partner, Mittal smatra da je odgovornost na državi Bosni i Hercegovini, koja je, kako tvrdi, dopustila ovakvo postupanje.
Iz Vlade TK su prošle godine naveli da se tužba u osnovi, neutemeljeno i bez validne argumentacije, poziva da je Bosna i Hercegovina prekršila, odnosno povrijedila obaveze iz Sporazuma između naše zemlje i Republike Indije o unapređenju i zaštiti investicija.
Kako se u Zaključku samog odgovora navodi, od strane države Bosne i Hercegovine ne postoje kršenja, niti povrede Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Indije o unapređenju i zaštiti investicija od 12. septembra 2006. godine.
“Bosna i Hercegovina i njeni državni organi nisu se ni na koji način uplitali u rad i poslovanje GIKIL-a i da su sva ulaganja evidentirana od strane nadležnog Ministarstva i kod Registarskog suda, kao i u knjizi udjela u Privrednom društvu GIKIL”, dio je teksta odgovora Vlade TK.
BiH štetu već osjeti
U konačnici, ostaje da se vidi kako će arbitražni postupak završiti i hoće li BiH biti obavezana na isplatu stotine miliona dolara, što bi predstavljalo ogroman udar. Takođe, finansijski gubici se već osjete.
Naime, Savjet ministara BiH je na prijedlog Pravobraniteljstva BiH, koncem 2023. godine donio odluku o izvorima finansiranja obaveza u svrhu vođenja međunarodnog investicionog arbitražnog postupka u predmetu tužbe Pramoda Mittala, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal protiv tužene Bosne i Hercegovine.
Savjet ministara BiH odobrio je do 800.000 KM iz budžeta s ciljem zaštite pravnih i imovinskih interesa BiH u ovom arbitražnom postupku.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Temperature do 35 stepeni
U Republici Srpskoj i FBiH će biti uglavnom sunčano i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.
Duvaće slab do umjeren vjetar, istočnih smjerova, uveče u skretanju na jugozapadni, dok će na jugu tokom jutra biti umjerena i pojačana bura, koja će u nastavku dana slabiti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha biće od 11 do 16, na jugu do 22, a maksimalna od 30 do 35 stepeni Celzijusovih.
Društvo
DRAMA NA JAVNOM SERVISU! Radnici RTRS-a stupaju u štrajk upozorenja
Radnici RTRS-a sutra će stupiti u jednočasovni štrajk upozorenja okupljanjem zaposlenih u sjedištu ove medijske kuće i ispred zgrade RTRS-a, otkriva CAPITAL.
Nezavisni sindikat radnika RTRS-a u obavještenju zaposlenima kaže da je cilj štrajka zaštita dostojanstva radnika i unapređenje materijalnog i radno-pravnog položaja zaposlenih.
„Štrajkački zahtjevi su povećanje cijene rada za 20 odsto sa 140 KM na 168 KM, uz zadržavanje postojećih koeficijenata, zatim donošenje novog Akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i donošenje Pravilnika o platama i uređenje pravednog i transparentnog sistema zarada“, navodi se u obavještenju u čijem posjedu je CAPITAL.
Štrajkački odbor na čijem čelu je predsjednik ove sindikalne organizacije Danijel Dakić poziva sve zaposlene da se pridruže štrajku, a poslodavca na dijalog i hitno formiranje pregovaračkog tijela radi postizanja sporazumnog rješenja.
Štrajk će biti održan od 12 do 13 časova u sjedištu RTRS-a, okupljanjem zaposlenih u holu i ispred zgrade RTRS-a.
Interesantno je da se na dnevnom redu sutrašnje sjednice Vlade RS kao osma tačka dnevnog reda nalazi “Razmatranje Informacije o inicijativi Nezavisnog sindikata radnika RTRS-a o povećanju ličnih primanja radnika zaposlenih u Radio-televiziji Republike Srpske”.
CAPPITAL
Društvo
SUŠA UNIŠTILA USJEVE ŠIROM BIH: “Nikad gore nije bilo”
Nakon rekordnih temperatura i dugotrajne suše, poljoprivrednici u BiH sabiraju štetu, a procjene pokazuju da će rod pojedinih kultura biti višestruko manji.
Sve što je posijano je propalo
Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, kazao je za “Nezavisne novine” da je sve što je posijano propalo, te kako za 78 godina, koliko on ima, nikad gore nije bilo.
Hasanović ističe da je stanje najteže koje pamti u životu, navodeći da su zbog dugotrajne suše presušili bunari, dok je snabdijevanje vodom ozbiljno ugroženo.
Nikad nije bila gora situacija
“Nikad nije bila gora situacija. Meni je 78 godina i nikad ovakvu sušu nisam zapamtio. Ovo je totalna katastrofa”, rekao je Hasanović.
Prema njegovim riječima, najviše su stradale povrtarske i voćarske kulture, dok će i rod kukuruza biti veoma loš.
“Ono što je ranije posijano, to je i Bože pomozi, ali ovo što je posijano kasnije – nema od toga ništa”, naveo je Hasanović.
Hrana za stoku
On upozorava da će zbog uništenog roda biti posebno teško obezbijediti hranu za stoku, zbog čega će se poljoprivrednici morati snalaziti kako znaju i umiju.
Hasanović smatra da je jedan od ključnih problema nedostatak sistemskog pristupa i ulaganja u navodnjavanje.
“Nema pomoći države poljoprivredi. Nemamo ministarstvo na državnom nivou i onda je sve razvodnjeno. Svako se u svoj atar zatvorio i nema strategije”, rekao je Hasanović.
On je upozorio da će, ukoliko se ne obezbijede sistemi za navodnjavanje i voda za poljoprivredne površine, domaća proizvodnja biti sve ugroženija.
“Nećemo imati svoju proizvodnju jer Balkan sve više postaje Sahara”, zaključio je Hasanović.
Dugotrajna suša uticala i na voće
Naime, voćari u Srpskoj su donedavno očekivali jednu od najuspješnijih sezona, ali je dugotrajna suša značajno umanjila prinose i kvalitet voća, pa se procjenjuje da će ovogodišnji rod biti oko 50 odsto manji.
Kako je nedavno rekao Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, procjene su ranije ukazivale na rod od oko 40.000 tona voća.
“Računali smo da ćemo ovu godinu imati rekordnu, po našim procjenama trebalo je da imamo oko 40.000 tona voća, ali neće biti ni blizu toga”, naveo je Dojčinović.
Prema njegovim riječima, problem predstavlja i nedostatak vode jer su presušile akumulacije iz kojih se voćnjaci navodnjavaju.
Počela berba ranih sorti jabuke
On je rekao da je počela berba ranih sorti jabuke, dok je berba kruške već uveliko u toku.
“Krenula je i berba kruške viljamovke, a riječ je o sorti koja se zadnja bere. Plodovi se moraju sklanjati zbog visoke temperature vazduha. Biljka se bori samo da preživi. Kada nema vode, iz plodova se povlače sokovi u biljku i plodovi su sve sitniji”, objasnio je Dojčinović.
On je ukazao na to da su plodovi sitni i da ne ispunjavaju standarde koje zahtijeva tržište, ali da je slična situacija i u regionu i Evropi.
Otkupljivači će iskoristiti situaciju
Dojčinović očekuje da će manji prinos uticati i na rast cijena voća, ali upozorava da bi najveću korist mogli imati otkupljivači.
“Otkupljivači će iskoristiti situaciju da kupe jeftino voće od proizvođača, a kada dođe voće u markete, biće visoke cijene. Procjenjuje se da će Evropi nedostajati najmanje 20 do 30 odsto voća”, rekao je Dojčinović.
Ekstremna suša i toplotni talas ugrožavaju usjeve
Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, ekstremna suša, praćena dugotrajnim toplotnim talasom, negativno utiče na sve poljoprivredne kulture, naročito na ratarske kulture koje se nalaze u ključnoj fazi nalivanja zrna.
“Ovakvi vremenski uslovi, sa temperaturama koje duži period prelaze kritične granice, dovode do toplotnog stresa i prijevremenog zrenja biljaka, što će za posljedicu imati znatan pad prinosa glavnih poljoprivrednih kultura – kukuruza i soje”, navode iz Zavoda.
-
Politika3 dana agoNAJLON UMJESTO STAKLA NA +40! Pogledajte kako se bolesnici u Prijedoru guše dok vlast obećava milione!
-
Region2 dana ago„DA SMO ČLANOVI EU, UST*ŠE BI ODLUČIVALE KO JE HEROJ“ Vulin oštro reagovao na saopštenje Evropske komisije
-
Politika1 dan ago“OBEĆALI 200 MILIONA KM, A GRAĐANIMA DALI PRAZNU KUTIJU!” Žestok udar ispred Palate Republike: Gdje je nestao novac za bebe, mlade i penzionere?
-
Društvo1 dan ago„NIŠTA NAM NE GOVORE!“! Potresne riječi generalovog sina, niko ne zna kada tijelo stiže u Srbiju!
-
Politika2 dana agoSPREMA SE MASOVNI ODLAZAK NA SAHRANU GENERALA MLADIĆA! Borcima ostalo još malo vremena za prijavu!
-
Politika2 dana agoDODIK UHVAĆEN U LAŽI UOČI IZBORA?! Njemačka ambasada ekspresno demantovala njegove opasne tvrdnje!
-
Politika1 dan agoPLENKOVIĆEV HVALOSPJEV DODIKU “Sve je bolji”
-
Region1 dan agoZBOG STAVA O MLADIĆU! Lidiji Vukićević otkazana saradnja na seriji „Bos il’ Hadžija“
