Connect with us

Banjaluka

POLITIČKA BLOKADA U BANJALUCI! STANIVUKOVIĆ: Nikada se nije desilo u Republici Srpskoj da jedan grad NEMA BUDŽET pola godine

-Budžeta nema samo Banja Luka – on je i dalje na čekanju. Teslić i Bijeljina na primjer imaju budžet, iako su to opozicioni gradovi. Želim da kažem da su odbornici u tim gradovima shvatili da je budžet neophodan. Ponavljamo, samo Banja Luka nema budžet i ovo se nikada nije desilo u cijeloj Republici Srpskoj.

Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je podsjetio na to da se budžet usvaja za cijelu godinu, te da je paradoks da će Banja Luka, ukoliko odbornici isti i usvoje u narednom periodu, imati budžet samo za pola godine.

-Prethodno rukovodstvo Skupštine Grada išlo je na to da Banja Luka bude u privremenom finansiranju tri mjeseca, odnosno do kraja marta. Međutim, otkad je ovo trenutno rukovodstvo Skupštine u Banjoj Luci, oni obaraju sve rekorde i cilj im je da se ništa ne uradi. Podsjećam da kada ste u privremenom finansiranju, a mi smo skoro pola godine, nemate mogućnost da realizujete nijedan novi projekat – dakle, privremeno finansiranje podrazumijeva da isplaćujete plate, socijalna davanja – dodao je.

Podsjetio je i na to da je ova gradska administracija prvi put uvela sufinansiranje boravka djece u privatnim predškolskim ustanovama, ali da je prošle godine u ovom periodu taj iznos bio 60 KM.

Gradska administracija je odlučila da ti iznosi budu 150, ali dinamika isplaćivanja je zbog neusvajanja budžeta drugačija.

-Nama je jasno što se roditelji žale, ali Skupštinu to kao da ne interesuje. Neke dobre politike koje smo usvojili ranije sada ne možemo da ispoštujemo jer smo u privremenom finansiranju – možemo da isplatimo samo one iznose koji su bili u ovom periodu prethodne godine. Dodatno, mi gubimo i mjesečno 300 do 500 hiljada KM jer nema Odluke o parkinzima. Sav prethodni period se svodi na jednu hrabrost koju pokazuje moj tim. Nijedan zakon ne poznaje situaciju kada pola godine nemate budžet. Mi idemo do određene ivice jer želimo da grad funkcioniše – rekao je on.

Podsjetio je da se uprkos svemu tome u Banjoj Luci i dalje mnogo toga radi i gradi.

-Važno je reći da mi radimo najveće sportsko igralište kod „Akvane“, nastavljamo da uređujemo obale Vrbasa, radimo više od pet vodovodnih sistema u prigradskim i seoskim područjima. Ne znamo kako, ali pronalazimo načine koje usklađujemo sa određenim procedurama, zakonima i normativima, ali jednostavno – to je u pravom smislu preživljavanje. Zašto da preživljavamo ako imate odbornike koji su dobili legitimitet, koji su rođeni u ovom gradu ili ovdje žive i koji su dobili više hiljada glasova podrške? Mi redovnu sjednicu nemamo gotovo godinu dana – više je bilo vanrednih nego redovnih, što nije normalno. Ipak, mi održavamo grad. U prethodnom periodu smo izgradili toliko toga i sada u ovom periodu uspijevamo da održavamo sve – naglasio je gradonačelnik.

Poručio je i to kako je gradska administracija aplicirala za određene projekte za koje su sredstva i dobili.

-Na taj način ćemo obnoviti dvije kule na tvrđavi Kastel i ponuditi dodatni sadržaj, napravićemo od Kastela ustanovu, baš kao što smo uradili i sa Kućom Milanovića. Puno je važnih projekata koji su na čekanju. Nije baš da možemo u nedogled ovako. Paradoks je da, ukoliko u prvih pola godine nemate budžet, vi odete u resorno ministarstvo, pišete žalbe i na kraju prijedlog budžeta se pošalje u sud, gdje vam taj sud može nametnuti budžet – rekao je Stanivuković.

Ponovio je i to kako još uvijek nije usvojen porez na nepokretnosti, Odluka o parkinzima, kao ni Odluka o korekciji cijene vode.

-Sve to rade kako bi pokušali da onesposobe grad, i kada to urade, ideja je da kažu da nemamo prihoda i da je Banja Luka u ambisu. To je potpuno netačno, jer naše su finansije stabilne iako redovnu sjednicu nemamo skoro godinu dana. Pored toga, skoro godinu dana nisu usvojili niti jednu odluku o prostornom uređenju, a znamo da jedan grad živi od izgradnje. Jedva čekaju da prihoda nema kako bi mogli da kažu da je kriv gradonačelnik – istakao je on.

Related Topics:

Banjaluka

TUNJICE NAJZNAČAJNIJI PROJEKAT: Velika ulaganja u vodovodnu infrastrukturu širom Banjaluke

Za ovaj kapitalni projekat izdvojeno je oko 10 miliona KM.

Od kapitalnog projekta izgradnje vodovodnog sistema Tunjice, vrijednog oko 10 miliona KM, do izgradnje i rekonstrukcije vodovodne mreže u više naselja, Banjaluka je tokom ove godine imala značajna ulaganja u unapređenje vodosnabdijevanja i rješavanje dugogodišnjih problema građana.

Jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata koji je obilježio ovu godinu jeste izgradnja vodovodnog sistema Tunjice 1 i 2, kojim je riješen višegodišnji problem nestabilnog vodosnabdijevanja stanovnika Dragočaja, Ramića, Kuljana, Prijakovaca, Mišinog Hana i drugih potkozarskih sela.

Za ovaj kapitalni projekat izdvojeno je oko 10 miliona KM, a njegovom realizacijom omogućeno je stabilno i uredno snabdijevanje vodom za oko 15.000 građana, odnosno približno 4.500 domaćinstava.

Izgradnjom novog dovodnog cjevovoda većeg prečnika, F700, otklonjeno je usko grlo u sistemu koje je godinama otežavalo dopremanje dovoljnih količina vode do potkozarskih naselja, posebno tokom ljetnih mjeseci i perioda visokih temperatura. Sistem je nakon završetka radova i provedenih testiranja pušten u rad u avgustu ove godine.

Ovaj projekat predstavlja jedno od najvećih pojedinačnih ulaganja u vodovodnu infrastrukturu, ali i dio širih napora da se kvalitetno i pouzdano vodosnabdijevanje obezbijedi građanima na cijeloj teritoriji Banjaluke.

Pored projekta Tunjice, tokom 2026. godine značajna sredstva usmjerena su na izgradnju novih vodovodnih krakova, rekonstrukciju postojeće mreže i unapređenje sistema vodosnabdijevanja u više naselja i mjesnih zajednica.

Među projektima koji su obuhvaćeni ovogodišnjim ulaganjima su i rekonstrukcija vodovoda Sigovac u Milakovićima, izgradnja i rekonstrukcija vodovoda Ducipolje, izgradnja pumpne stanice u Ulici Koste Vojinovića, vodovoda Slijepčevići – Piskavica, Dragojevići, Maslarići i dr.

Ovi projekti imaju poseban značaj za stanovnike prigradskih i seoskih područja, gdje je proširenje vodovodne mreže preduslov za kvalitetnije uslove života, sigurnije snabdijevanje vodom i dalji razvoj naselja.

Izgradnjom novih vodovodnih krakova omogućava se priključenje dodatnih domaćinstava, dok rekonstrukcija postojećih sistema doprinosi njihovoj pouzdanijoj funkciji i dugoročnom unapređenju komunalne infrastrukture.

Posebno je važno što se ulaganja realizuju na više lokacija, čime se nastoji odgovoriti na konkretne potrebe stanovnika i postepeno rješavati problemi sa kojima su se pojedina naselja suočavala godinama.

Nastavi čitati

Banjaluka

SAVIĆ-BANJAC: Nismo nudili prazna obećanja, već konkretne mjere

-Kada smo pokrenuli kampanju „Banjaluka pruža više“, nismo željeli da građanima ponudimo još jedna prazna obećanja. Umjesto toga, ponudili smo konkretan plan i mjere koje ljudi mogu osjetiti u svom svakodnevnom životu“.

Poručila je ovo gradski menadžer Mirna Savić – Banjac, koje je istakla to kako suština ove kampanje jeste da se dosadašnje politike podrške dodatno unaprijede, prošire postojeći programi i uvedu nove mjere koje će odgovoriti na potrebe građana, sa posebnim akcentom na djecu, mlade, roditelje, studente i porodicu.

-Naš cilj je da podrška Grada bude konkretna i vidljiva, da olakša svakodnevicu našim sugrađanima i da porodicama omogući veću sigurnost. Sve ove mjere uspjele su da pomogu građanima i unaprijedimo kvalitet njihovog života – istakla je naglasila je Savić – Banjac.

Podsjetila je da je Grad u prethodnom periodu uveo brojne mjere podrške koje su usmjerene na smanjenje troškova domaćinstava i stvaranje boljih uslova za život, među kojima su besplatni udžbenici za učenike, subvencije za boravak djece u privatnim predškolskim ustanovama, podrška porodiljama, besplatan javni prevoz za penzionere, besplatne građevinske dozvole i legalizacija objekata, kao i podrška mladim bračnim parovima kroz dodjelu placeva.

-Svaka od ovih mjera ima svoj značaj. Kada roditeljima olakšamo troškove školovanja djece, kada pomognemo porodicama da riješe stambeno pitanje ili podržimo parove koji se bore za potomstvo, mi ne ulažemo samo u pojedince, već i u budućnost našeg grada. To je politika koja mora da ima kontinuitet i koja se gradi na stvarnim potrebama ljudi – istakla je ona.

Podsjetila je i na to da su kroz kampanju „Banjaluka pruža više“ prošireni postojeći programi podrške.

-Povećali smo izdvajanja za proslavu mature za 25 odsto, uvećali smo pojedinačne podrške za vantjelesnu oplodnju za 1.000 KM, podržali smo i najbolje rangirane brucoše na svim fakultetima sa 200 KM. Dodatno, u sklopu ove kampnja povećane su i subvencija za boravak djece u privatnim predškolskim ustanovama za 30 odsto, podržali smo i prvačiće pri počlasku u prvi razred osnovne škole, te smo povećali stipendija za srednjoškolce i studente za 50 odsto. Sve ovo su mjere koje su od pomoći svim našim sugrađanima, ali i pokazatelj da Banja Luka misli na sve – kazala je Savić – Banjac.

Ona je naglasila da će Grad nastaviti da razvija postojeće programe i unapređuje sistem podrške, sa ciljem da se sredstva iz gradskog budžeta usmjeravaju ka potrebama građana i da Banjaluka ostane primjer lokalne zajednice koja prepoznaje značaj ulaganja u ljude, porodicu i kvalitet života.

Nastavi čitati

Banjaluka

MNOGI OVO NISU PRIMIJETILI! Pogledajte dobro vrh Hrama u Banjaluci – krst krije nevjerovatnu vezu sa Beogradom!

Mnogi Banjalučani i gosti grada svakodnevno zastanu pred ljepotom Hrama Hrista Spasitelja, čija pozlaćena kupola i monumentalni krst predstavljaju jedan od najprepoznatljivijih simbola Banjaluke. Sličan prizor dočekuje i posjetioce Hrama Svetog Save na Vračaru u Beogradu, gdje se zlatni krst uzdiže iznad jedne od najvećih pravoslavnih svetinja.

Sličnost krstova na ova dva hrama privlači pažnju i otvara zanimljivo pitanje: da li je riječ o istom umjetničkom rješenju ili o sličnosti koja proizlazi iz zajedničke pravoslavne tradicije?

Krst koji je obilježio izgled Hrama Svetog Save

Krst na centralnoj kupoli Hrama Svetog Save u Beogradu djelo je vajara Nebojše Mitrića, čije je rješenje postalo prepoznatljiv dio izgleda ove svetinje. Njegov oblik, sa stilizovanim ocilima, predstavlja spoj hrišćanske simbolike i srpskog vizuelnog nasljeđa.

Hram Svetog Save građen je tokom više decenija, a njegovo dovršavanje i uređenje obilježili su razvoj savremene srpske sakralne arhitekture.

Banjalučki hram – simbol obnove i vaskrsenja

Hram Hrista Spasitelja u centru Banjaluke ima posebno mjesto u istoriji grada. Prvobitna crkva Svete Trojice srušena je 1941. godine, tokom Drugog svjetskog rata, a njena obnova započela je 1993. godine. Novi hram, posvećen Hristu Spasitelju, izgrađen je na mjestu nekadašnje svetinje.

Njegova arhitektura, visoka kupola i pozlaćeni krst daju mu monumentalnost i čine ga jednim od simbola Banjaluke. Sličnost sa krstom na Hramu Svetog Save posebno je uočljiva kada se posmatraju silueta, oblik i ukrasni elementi.

Ipak, bez pouzdane dokumentacije nije moguće tvrditi da je banjalučki krst identična replika krsta iz Beograda, niti da su njihovi autorstvo, dimenzije i proporcije isti.

Više od arhitektonske sličnosti

Bez obzira na to da li postoji direktna autorska veza između ova dva krsta, njihova sličnost podsjeća na zajedničku pravoslavnu tradiciju i bogato nasljeđe srpske sakralne umjetnosti.

Hram Svetog Save i Hram Hrista Spasitelja razlikuju se po svojim arhitektonskim rješenjima i istorijskom putu, ali oba zauzimaju važno mjesto u duhovnom i kulturnom životu svojih gradova.

Sljedeći put kada prođete pored Hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci ili posjetite Hram Svetog Save u Beogradu, obratite pažnju na krstove koji se uzdižu iznad njihovih kupola. Njihova sličnost vrijedan je povod da se istraže umjetničke i istorijske veze između dvije velike pravoslavne svetinje.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno