Connect with us

Politika

ŽELI BITI POSLJEDNJI! Zatvara li Šmit vrata OHR-a?

Da li je Kristijan Šmit zaista posljednji predstavnik OHR-a u BiH, pitanje je koje se postavlja nakon što je upravo Šmit tokom svog govora povodom obilježavanja 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma poručio da će raditi na tome da bude posljednji visoki predstavnik u BiH.

U takvom scenariju, Šmit je najavio da se međunarodna zajednica ne bi potpuno pomakla iz BiH, ali da bi bila u pozadini u slučaju “izazovnih situacija” jer, dodao je, još vide potencijalne opasnosti za mir i stabilnost.

Rekao je da je BiH potreban fer balans između tri naroda i ostalih da nađu rješenje.

“Nije lako naći taj balans između etničkih grupa. Hrvata oko odluke Ustavnog suda, na primjer, izbora članova Predsjedništva BiH, što su neki od problema”, priznao je Šmit.

Ovakva poruka, logično, protumačena je na više načina.

Iz Republike Srpske, odakle ne priznaju Šmita za visokog predstavnika u BiH jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN, poručili su da on svakako nelegalno obavlja tu funkciju i da OHR zapravo i nema zvaničnog predstavnika.

I Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, rekao je da Šmita niko nije imenovao i da ne postoji mogućnost da nametne odluku kojom bi riješio krizu u zemlji, a sve povodom pojedinih najava da bi Šmit trebalo da nametne određene odluke i zakone, prije svega o imenovanju novog ministra bezbjednosti BiH.

Sva mišljenja po ovom pitanju su realna, smatraju oni koji prate dešavanja u BiH, počevši od toga da je Kristijan Šmit vjerovatno posljednji izdanak OHR u BiH, bar u ovom formatu.

“I teško da će poslije Šmita doći novi visoki predstavnik. Zemlja, istina, puževim korakom ide ka EU i sigurno da sa ovom kancelarijom neće postati članica EU. Ali taj put je dug, popločan političkim trnjem”, kaže analitičarka Tanja Topić.

Ipak, pored uvjerenja da će Šmit biti zadnji visoki predstavnik u BiH, Topićeva smatra da njegov mandat neće biti okončan baš toliko skoro.

“Slijedeći sadašnje prilike, to bi moglo potrajati, u pesimističnoj verziji, još jednu deceniju”, navodi Topićeva za “Nezavisne novine”.

I za političkog analitičara Srećka Latala rano je govoriti o periodu kraja Šmitovog boravka u BiH. Prvo, kako kaže, treba da sačekamo i čujemo Šmitovo pojašnjenje i konkretne korake na kojima bazira svoje najave o odlasku OHR-a iz BiH.

“To što je rekao da će se potruditi da bude zadnji visoki predstavnik u BiH može se protumačiti takođe kao neki signal da je spreman da nametne neka nova rješenja. Mislim da je ključni način da Šmit zaista bude posljednji visoki predstavnik da se mi u BiH sami potrudimo da nam više ne trebaju ni visoki predstavnici ni EUFOR”, kaže Latal.

A to trenutno, dodaje, nije tako.

“Dok je situacija ovakva ili se pogoršava, bojim se da to tjera i visokog predstavnika i ostatak međunarodne zajednice da nastave da se fokusiraju na BiH, da budu prisutni ovdje. Mislim da je više-manje jasno, ukoliko Narodna skupština RS pokuša da donese novi ustav Republike Srpske, da će to biti još jedan razlog koji će natjerati visokog predstavnika da ostane ovdje”, naglasio je Latal za “Nezavisne novine”.

Novinar Dragan Maksimović nije mogao da odgovori da li se nakon Šmita zatvara OHR u BiH, a uvjeren je da to ne znaju ni oni koji direktno odlučuju o tome.

“Ali da je posljednji u ovom obliku kakav je bio zadnjih 30 godina, to je sigurno”, smatra Maksimović.

Svoje mišljenje zasniva na, kako kaže, “raspakivanju Dejtona koje se dogodilo u Ohaju”.

“To je potvrdilo poraz svih ‘međunarodnih’ politika. Sav narativ o građanskoj BiH, o jedinstvenoj državi, raspao se u par izjava kako međunarodnih predstavnika, tako i naših prvih komšija. Problem je što su sve to trebali da rade prije 20 godina, da u pregovorima krenu od onoga šta je svačiji interes, a ne da izigravaju cirkusante, gurajući sve to pod tepih. Niko ne treba biti iznenađen američkom i EU politikom koje su jasno rekle – ne zanima nas, dogovorite se. I dok se to ne desi, kakav god dogovor bio i koliko god dugo trajao, samo ćemo se mrcvariti ukrug”, zaključio je Maksimović u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Kristijan Šmit, koga Srpska ne priznaje, osmi je visoki predstavnik u BiH od rata naovamo.

Politika

KO SU MOMCI U CRNOM koji zavode red u dobojskoj skupštini?

U dobojskoj gradskoj skupštini već na početku zasijedanja pravi haos. SNSD se obračunava sa političkim neistomišljenicima i izbacuje ih iz skupštinskih klupa. Iz skupštinske sale na silu su izbačeni odbornici SDS-a Liste za pravdu i red. Predsjednik Skupštine je zbog postavljenog pitanja izbacio odbornika SDS-a Stefana Gavrića, a nakon njega i Miroslava Borojevića, odbornika Liste za pravdu i red, koji se pobunio protiv izbacivanja Gavrića.

Odbornici opozicije smatraju da je predsjednik skupštine izgubio kompas.

“Predsjednik Skupštine Zoran Blagojević je još jednom pookazao da je nedostojan ove funkcije da ne zna da vodi Skupštinu, i na kraju krajeva da je on i ne vodi niti ga se išta pita, nego dobija instrukcije iz Centralnog komiteta SNSD-a kako i šta da radi i ne može i ne smije imati svoje mišljenje po tom pitanju,” navodi Stefan Gavrić, odbornik SDS-a.

“Zoran Blagojević potpuno izgubio kompas definitivno, lakrdija od Skupštine, ne zna voditi Skupštinu, krši etički kodeks, potpuno nesposoban, bahat, krajnje bahat znači,” kaže Vedran Gligorić, odbornik SP-a.

“Očigledno je da Zoran Blagojević i SNSD i ta vladajuća koalicija imaju ogromnu dozu nervoze, jer svi vidimo šta se dešava i gubi se tlo pod nogama i onda dolazimo do toga da više ne žele da odgovaraju na pitanja i dovode nas u situaciju da se dešava sve ovo,” tvrdi Borojević, odbornik Liste za pravdu i red.

Skupština je nakon izbacivanja brzo završena, a predsjednik Skupštine je pokušao da opravda svoj čin.

“To je uobičajno na skupštinskim zasjedanjima oni koji nisu zadovoljni odnosno pokušavaju da prave od skupštinske većine nekakav rijaliti sasvim je sigurno da ja moram kao predsjednik Skupštine da poštujem poslovnik o radu,” objašnjava svoj čin Zoran Blagojević, predsjednik Skupštine grada Doboj.

Međutim, postavlja se pitanje ko su ljudi u obezbjeđenju gradske skupštine i kakva im je uloga.

Odgovor bi mogla dati policija, koja ih je legitimisala, a prema tvrdnjama Dobojlija to su momci iz privatnog obezbjeđenja, koji uglavnom obezbjeđuju skupove SNSD-a u tom gradu.

Nakon izbacivanja odobornika sa samo jednim glasom protiv izglasano je i poskupljenje vode za 19% za građane i uvode se blok tarife.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

Kumovski, NEMA ŠTA! Ko će stvarno VODITI Vladu?!

Pravni stručnjaci, opozicija i analitičari upozoravaju – ovakvo postupanje vodi Republiku Srpsku ka pravnoj nesigurnosti i međunarodnoj izolaciji. SNSD-ov ministar poljoprivrede u Vladi Radovana Viškovića kojoj je izglasano nepovjerenje i nelegitimni mandatar Savo Minić, održao je danas prve konsultacije sa vladajućim strankama. Minića za mandatara postavio je Milorad Dodik, koji nije predsjednik Republike Srpske, a na tu funkciju, prema nekim tumačenjima, Minić je došao zbog bliskih veza sa porodicom Dodik sa kojom je i u kumovskim vezama sa njegovom ćerkom Goricom i zetom Pavlom Ćorićem.

Najavljujući formiranje nove Vlade, Minić je pomalo nespretno priznao da su sve odluke, pa i ona ko će biti novi ministri, isključivo na Miloradu Dodiku.

„Mi danas nismo razgovarali personalno oko ministarstava. Mi smo uvijek imali i bilo nam je lakše zato što će predsjednik Dodik i kad putuje zaustaviti se negdje ako neko pokriva kuću, ako pravi veselje. On će biti taj. Jednostavno ministri koji budu bili će dobiti nalog“, kaže Minić.

Minić je najavio da će do petka zatražiti zakazivanje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske sa jednom tačkom dnevnog reda – izborom nove vlade. Milorad Dodik i Savo Minić igraju se opasne političke igre, lišene bilo kakvog pravnog osnova, dovodeći Republiku Srpsku u opasnost od totalne međunarodne izolacije, objašnjava pravni stručnjak Milan Blagojević.

„Ako ga nije predložio predsjednik Republike, a nije, onda ni gospodin Minić nije mandatar ustavno i pravno. Još gora će situcija, ako od toga i može biti gore, nastupiti ako Narodna skupština Republike Srpske imenuje Savu Minića za predsjednika Vlade Republike Srpske i imenuje Vladu čiji bi premijer bio Savo Minić. Takva Vlada je neustavna Vlada, suprotna Ustavu Republike Srpske, jer nije nastala u osnovi iz prijedloga lica koje bi bilo predsjednik Republike i onda je za očekivati da Evropa i svijet neće prihvatiti tu Vladu, niti sa njom sarađivati zato što je neustavna Vlada“, objašnjava Blagojević.

Da Dodik nema pravo na imenovanje mandatara i da takva vlada ne može biti priznata, smatra i predsjednik PDP-a Draško Stanivuković.

„Ući u rehabilitaciju, rekonstrukciju, obnovu Vlade, ili kako god to nazvali pravno na ovaj ili onaj način određenih kadrova i mandata u Vladi dovodi dodatno do pravne nesigurnosti i naravno ono što će se desiti jeste osporavanje ovog postupka koji se radi. Već možete čuti da se osporava i sami mandatar koji je predložen od strane, u ovom trenutku, pravne praznine koja se dešava“, kaže Stanivuković.

Milorad Dodik, ili pravna praznina kako ga je Stanivuković nazvao, nakon što mu je CIK oduzela mandat, nema nikakav, niti zakonski, niti ustavni osnov, da predlaže mandatara, smatra šef Kluba poslanika SDS Ognjen Bodiroga.

„Ovaj potez Milorada Dodika je potez očajnika koji u suštini više nije ni predsjednik Republike Srpske, a on će i dalje da nastaviti proizvoditi događaje koji su besmisleni, kao što je raspisivanje referenduma koji treba da ospori njegovu presudu koju mu je izrekao Sud BiH, a s druge strane imate situaciju da je Dodik priznao presudu tako što je platio godinu dana zatvora“, kaže Bodiroga.

Formiranje nove vlade Bodiroga ocjenjuje kao tragikomičnu situaciju i posljednje trzaje Milorada Dodika koji, jasnije nego ikad, u političkom životu više nema šta da traži.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

Miličević o imovini “NE KRIJEM NIŠTA”

Gradonačelnik Teslića Milan Miličević, koji se našao na spisku Centralne izborne komisije BiH funkcionera koji nisu dostavili izjavu o imovinskom stanju nakon preuzimanja mandata 2024. godine, tvrdi da je imovinski karton, ipak, popunio.

CIK BiH je, naime, 3. juna ove godine na svojoj web stranici objavila spisak sa imenima 98 javnih funkcionera koji, kako su naveli, nisu ispunili zakonsku obavezu prijave imovine nakon izbora 2024. godine.

Na tom spisku se, između ostalih, našao i gradonačelnik Teslića, Milan Miličević.

Miličević, međutim, tvrdi da je riječ o „manipulativnom i tendencioznom izvlačenju informacija iz konteksta, čime se javnost dovodi u zabludu“.

U nastavku demanta pojašnjava da je imovinski karton popunio 30. juna ove godine, što je skoro mjesec dana nakon što je CIK BiH objavila navedeni spisak.

– Kao izabrani funkcioner, sve svoje zakonske i institucionalne obaveze redovno ispunjavam pred nadležnim organima, uključujući i podnošenje imovinskih kartona u skladu sa zakonom i propisanim rokovima. Ne ulazeći u to odakle i sa kojeg portala ili drugog izvora ste uzimali informacije i kako se one ažuriraju, posljednji put imovinski karton sam popunio 30. juna 2025. godine, što mogu i dokazati – navodi Miličević.

Dodaje da tvrdnja da bilo šta krije je neistinita i predstavlja pokušaj narušavanja njegovog ugleda.

Ističe da nijedna činjenica u vezi sa njegovom imovinom nije sakrivena od javnosti niti je prikrivena „pod tepihom”.

– Naprotiv, u imovinskom kartonu uredno su prijavljeni svi podaci koji se odnose na moju i imovinu moje porodice, u skladu sa zakonom, uključujući prihode, imovinu i štednju. Tvrdnja da bilo šta krijem je neistinita i predstavlja pokušaj narušavanja mog ugleda – navodi Miličević.

On kaže da je, kao dugogodišnji javni funkcioner, uvjek bio i ostao spreman položiti račun građanima Teslića i nadležnim institucijama.

– Podsjećam da se procjena vrijednosti imovine ne vrši proizvoljno, već preko ovlaštenih procjenitelja, što sam jasno i naglasio – naveo je Miličević.

Na „crnoj“ listi 98 funkcionera
Podsjećamo, Srpskainfo je jutros objavila članak, pozivajući se na zvanične podatke CIK BiH, o tome koji funkcioneri nisu popunili imovinski karton.

– U skladu s članom 15.7 stav (1) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, propisano je da kandidati izabrani na svim nivoima vlasti imaju obavezu da, u roku od 30 dana od dana objave ovjere mandata u Službenom glasniku BiH, na posebnom obrascu, dostave Centralnoj izbornoj komisiji BiH potpisanu izjavu o imovinskom stanju. Obavezu dostavljanja obrasca izjave o imovinskom stanju nakon objave ovjere mandata, odnosno po početku mandata, imalo je ukupno 3.495 izabranih zvaničnika, uključujući i one kojima su dodijeljeni zamijenski mandati – naveli su u CIK BiH.

Na objavljenoj listi funkcionera koji nisu ispunili zakonsku obavezu prijave imovine nakon izbora 2024. godine, nalazi se 98 imena – od gradonačelnika i odbornika, do direktora javnih preduzeća.

Među navedenim imenima našao se i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, gradonačelnik Teslića, Milan Miličević, generalni direktor „Šuma Srpske“ i potpredsjednik Skupštine opštine Mrkonjić Grad, Blaško Kaurin, odbornik DEMOS u Banjaluci Đuro Čubrilović i odbornik SNSD u Skupštini grada Teslić i v.d izvršnog direktora za pravne poslove u Javnom preduzeću “Autoputevi Republike Srpske”, Siniša Gavrić.

Milan Miličević je, kako smo objavili, imovinski karton popunio 4. avgusta 2021. godine. Tada je naveo da je u prethodnoj godini zaradio svega 4.500 KM, da posjeduje staru Škodu Oktaviju iz 2006. godine, koju je, kako tvrdi, poklonio sinu, prenosi Srpskainfo.

– Nisam kompetentan da procjenjujem vrijednost imovine. To može procijeniti zvanični procjenitelj. Automobil škoda oktavija 2006. godište vodi se na meni, ali sam ga poklonio sinu – napisao je Miličević te godine u imovinskom kartonu, ne navodeći šta od imovine posjeduje.

Za suprugu je naveo zaradu od 2.200 KM u toku 2020. i štednju od 116.400 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno