Connect with us

Politika

ŽELI BITI POSLJEDNJI! Zatvara li Šmit vrata OHR-a?

Da li je Kristijan Šmit zaista posljednji predstavnik OHR-a u BiH, pitanje je koje se postavlja nakon što je upravo Šmit tokom svog govora povodom obilježavanja 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma poručio da će raditi na tome da bude posljednji visoki predstavnik u BiH.

U takvom scenariju, Šmit je najavio da se međunarodna zajednica ne bi potpuno pomakla iz BiH, ali da bi bila u pozadini u slučaju “izazovnih situacija” jer, dodao je, još vide potencijalne opasnosti za mir i stabilnost.

Rekao je da je BiH potreban fer balans između tri naroda i ostalih da nađu rješenje.

“Nije lako naći taj balans između etničkih grupa. Hrvata oko odluke Ustavnog suda, na primjer, izbora članova Predsjedništva BiH, što su neki od problema”, priznao je Šmit.

Ovakva poruka, logično, protumačena je na više načina.

Iz Republike Srpske, odakle ne priznaju Šmita za visokog predstavnika u BiH jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN, poručili su da on svakako nelegalno obavlja tu funkciju i da OHR zapravo i nema zvaničnog predstavnika.

I Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, rekao je da Šmita niko nije imenovao i da ne postoji mogućnost da nametne odluku kojom bi riješio krizu u zemlji, a sve povodom pojedinih najava da bi Šmit trebalo da nametne određene odluke i zakone, prije svega o imenovanju novog ministra bezbjednosti BiH.

Sva mišljenja po ovom pitanju su realna, smatraju oni koji prate dešavanja u BiH, počevši od toga da je Kristijan Šmit vjerovatno posljednji izdanak OHR u BiH, bar u ovom formatu.

“I teško da će poslije Šmita doći novi visoki predstavnik. Zemlja, istina, puževim korakom ide ka EU i sigurno da sa ovom kancelarijom neće postati članica EU. Ali taj put je dug, popločan političkim trnjem”, kaže analitičarka Tanja Topić.

Ipak, pored uvjerenja da će Šmit biti zadnji visoki predstavnik u BiH, Topićeva smatra da njegov mandat neće biti okončan baš toliko skoro.

“Slijedeći sadašnje prilike, to bi moglo potrajati, u pesimističnoj verziji, još jednu deceniju”, navodi Topićeva za “Nezavisne novine”.

I za političkog analitičara Srećka Latala rano je govoriti o periodu kraja Šmitovog boravka u BiH. Prvo, kako kaže, treba da sačekamo i čujemo Šmitovo pojašnjenje i konkretne korake na kojima bazira svoje najave o odlasku OHR-a iz BiH.

“To što je rekao da će se potruditi da bude zadnji visoki predstavnik u BiH može se protumačiti takođe kao neki signal da je spreman da nametne neka nova rješenja. Mislim da je ključni način da Šmit zaista bude posljednji visoki predstavnik da se mi u BiH sami potrudimo da nam više ne trebaju ni visoki predstavnici ni EUFOR”, kaže Latal.

A to trenutno, dodaje, nije tako.

“Dok je situacija ovakva ili se pogoršava, bojim se da to tjera i visokog predstavnika i ostatak međunarodne zajednice da nastave da se fokusiraju na BiH, da budu prisutni ovdje. Mislim da je više-manje jasno, ukoliko Narodna skupština RS pokuša da donese novi ustav Republike Srpske, da će to biti još jedan razlog koji će natjerati visokog predstavnika da ostane ovdje”, naglasio je Latal za “Nezavisne novine”.

Novinar Dragan Maksimović nije mogao da odgovori da li se nakon Šmita zatvara OHR u BiH, a uvjeren je da to ne znaju ni oni koji direktno odlučuju o tome.

“Ali da je posljednji u ovom obliku kakav je bio zadnjih 30 godina, to je sigurno”, smatra Maksimović.

Svoje mišljenje zasniva na, kako kaže, “raspakivanju Dejtona koje se dogodilo u Ohaju”.

“To je potvrdilo poraz svih ‘međunarodnih’ politika. Sav narativ o građanskoj BiH, o jedinstvenoj državi, raspao se u par izjava kako međunarodnih predstavnika, tako i naših prvih komšija. Problem je što su sve to trebali da rade prije 20 godina, da u pregovorima krenu od onoga šta je svačiji interes, a ne da izigravaju cirkusante, gurajući sve to pod tepih. Niko ne treba biti iznenađen američkom i EU politikom koje su jasno rekle – ne zanima nas, dogovorite se. I dok se to ne desi, kakav god dogovor bio i koliko god dugo trajao, samo ćemo se mrcvariti ukrug”, zaključio je Maksimović u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Kristijan Šmit, koga Srpska ne priznaje, osmi je visoki predstavnik u BiH od rata naovamo.

Related Topics:

Politika

ZVANIČNO POTVRĐENO Evo kada će biti ročište Dodiku pred Apelacionim odjeljenjem Suda BiH

Sud Bosne i Hercegovine danas je saopštio da će 12. juna biti javna sjednica Apelacionig odjeljenja vezano za predmet Milorada Dodika.

– S obzirom na ranije dostavljene upite, te evidentno veliki interes javnosti, obavještavamo vas da je javna sjednica vijeća Apelacionog odjeljenja u predmetu protiv optuženog Milorada Dodika i Miloša Lukića zakazana za 12.6.2025. godine – navedeno je.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja javne dužnosti.

U istom predmetu Miloš Lukić, v. d. Službenog glasnika Republike Srpske oslobođen je optužbi za objavljivanje tih zakona i ukaza u Službenom glasniku Republike Srpske.

Iako je Dodik ranije najavio da se neće žaliti tom sudu, ipak je to učinio. Nakon izricanja presude, na njegovu inicijativu, u NSRS doneseni su zakoni o zabrani rada Suda i Tužilaštva BiH i SIPA-e na području Republike Srpske. Zbog donošenja spornih zakona Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković osumnjičeni su za krivično djelo napada na ustavni poredak BiH.

Pošto se nisu odazivali na pozive Tužilaštva, protiv njih je raspisana centralna potjernica.

Nastavi čitati

Politika

UDRUŽUJU SE DA PREŽIVE Demos, NDP, RSS i PNP prave savez, nema više para iz budžeta!

Predstavnici Demosa, Narodnog demokratskog pokreta (NDP), Republičke stranke Srpske (RSS) i Potkozarskog narodnog pokreta (PNP) počeli su pregovore o eventualnom zajedničkom političkom djelovanju.

Riječ je o strankama koje su trenutno orijentisane ka vlasti u Republici Srpskoj na različitim nivoima, a kako su poručili za “Nezavisne novine”, pravac razmišljanja usmjeren je ka formiranju novog političkog bloka, koji bi kao prioritetni cilj imao zajednički nastup na predstojećim opštim izborima, koji bi trebalo da se održe 2026. godine.

Da se ne radi o nekom političkom hiru, svjedoči to da su sastanku prisustvovala tri od četiri lidera potencijalnog novog bloka, Nedeljko Čubrilović (Demos), Dalibor Grabež (PNP), Bojan Šapurić (NDP), dok je u umjesto Slavenka Ristića, lidera RSS, bio Darko Mitrić.

Zajednička poruka pomenutih je da je ovo ukrupnjavanje političke scene, a do sada, kako tvrdi Boran Bosančić iz Demosa, nije postignut nikakav konkretan dogovor.

“Ukoliko dođe do toga, to bi svakako podrazumijevalo zajednički izlazak na izbore. Ništa u ovom momentu nije konkretno dogovoreno, jer smo prvo željeli da se napravi analiza po opštinskim i regionalnim odborima da li ima interesa za zajedničku saradnju, da li su ljudi kompatibilni da jedni sa drugima mogu sarađivati, a da ne bi dobili politički blok koji bi na kraju bio samo na nivou predsjednika stranaka”, rekao je Bosančić za “Nezavisne novine”.

Osim interesa o eventualnom zajedničkom djelovanju na narednim izborima, Bosančić tvrdi da se nije išlo dalje. Čak ni to kako bi se potencijalno mogao zvati novi politički blok, niti kakva bi bila njegova organizaciona struktura u smislu predsjednikovanja.

Demos je u ovoj četvorci trenutno najjača politička opcija, ali je u prethodnih nekoliko mjeseci doživio značajan udarac u Narodnoj skupštini RS, jer su ih napustila čak tri poslanika, pa su ostali na dva. Zbog toga, odlučili su da u NS RS djeluju zajednički sa SPS.

Novi udar doživjeli su nedavno, kada je u NS RS usvojen zakon kojim se ukida finansiranje svih partija iz budžeta Republike i opština i gradova, zbog čega će izgubiti značajne finansije. I to ne samo oni, već sve manje političke partije koje nemaju snagu kakvu ima SNSD, a takvih je Srpska prepuna.

Upravo zato pitali smo Bosančića da li je jedan od razloga što žele ukrupnjavanje političke scene, odnosno stupanje u novi politički savez i to što više nemaju novac iz budžeta, a kubure i sa članstvom. Ovo smo pitali i zbog toga što Spomenka Stevanović iz Demosa prvobitno nije glasala da se taj zakon uopšte uvrsti na dnevni red sjednice Skupštine.

“Mi smo neke načelne ideje da razgovaramo imali i prije donošenja tog novog zakona, tako da to nije konkretno uticalo. Ali naravno da manjim političkim subjektima neće biti jednostavno da idu na izbore”, kazao je Bosančić.

Raspravu o ukidanju novca iz budžeta tada nije podržao ni lider Republičke stranke Srpske Slavenko Ristić, a koji je inače u aktuelnom sazivu poslanik u Klubu SNSD-a, što je otvorilo sumnju u to da ni on nije saglasan s tim zakonom, pogotovo zato što je i RSS jedna od najmlađih partija u Srpskoj.

I on u razgovoru za “Nezavisne” priznaje da je zakon problematičan za male partije, ali da RSS ni do sada nije primala previše novca iz budžeta te tvrdi da ih to neće mnogo pogoditi.

Što se tiče učešća RSS u potencijalno novom bloku, Ristić ističe da su oni otvoreni za razgovore sa svim partijama, bilo da se radi o vlasti ili opoziciji, te da je jedini cilj stranke koju predvodi – Republika Srpska.

Pitali smo ga i da li bi, ukoliko se formira blok od četiri stranke, on napustio Klub poslanika SNSD-a u NS RS te sa dva poslanika Demosa napravio novu poslaničku grupu.

“Apsolutno ne. Ja sam bio na izbornoj listi SNSD-a i ostaću do kraja u tom klubu. Ne bi bilo pošteno da sada mijenjam neke blokove. Ali spremamo se za nove izbore, nove političke dogovore. Želimo da budemo neka nova energija u Srpskoj”, rekao je Ristić za “Nezavisne”.

Bojan Šapurić, predsjednik NDP-a, nada se da bi novi blok mogao profunkcionisati i prije narednih opštih izbora. Kako tvrdi, NDP će u bloku imati šta da ponudi.

“Na prethodnim lokalnim izborima NDP je uzeo 7.000 glasova, imamo 15 odbornika, imamo 22 lokalne organizacije u Srpskoj, od čega 13 parlamentarnih. Ove stranke postoje širom Srpske, ne ulazimo jedni drugima u izborne jedinice i vrlo lako je posložiti sve sa članstvom i vrhom organizacije. Mislim da možemo biti dobar faktor u budućem bloku”, poručio je Šapurić za “Nezavisne novine”.

Potkozarski narodni pokret osnovali su bivši članovi PDP-a u Prijedoru, i djeluju samo u Izbornoj jedinici 1. Trenutno u Prijedoru imaju tri odbornika te još dva u Oštroj Luci.

“Nadamo se da ćemo postići dogovor. Smatramo da je neophodno ukrupnjavanje političke scene, pogotovo da ove male partije djeluju zajedno”, rekao je Dalibor Grabež, lider PNP-a.

Nastavi čitati

Politika

Trojka poručila Čoviću “ODUSTANI OD ZAŠTITE DODIKA!”

Ponovo svjedočimo neprincipijelnim i utopističkim pozivima upućenim strankama Trojke: Čovićevim da odustanemo od rekonstrukcije Vijeća ministara BiH i smjene Špirića, Košarca i Amidžića, i Dodikovim da ako ne želimo razgovarati s njim možemo sa Željkom Cvijanović, saopštile su stranke Trojke – SDP, Narod i pravda i Naša stranka.

Kako navode, odgovor parlamentaraca Trojke (SDP, NiP, NS) je jednostavan – pozivaju Čovića da se priključi Platformi za mir, evropske integracije i ekonomski razvoj i da odustane od zaštite Dodika kao bjegunca od zakona, rušitelja ustavnog poretka, secesioniste, antieuropejca i promotora ruskih interesa u BiH.

“U vezi sa pozivom odmetnika od zakona Dodika da razgovaramo sa Željkom Cvijanović kao njegovim predstavnikom smatramo da je dobro da je ruski potrčko i secesionista konačno shvatio da nećemo razgovarati sa njim, ali štiteći dignitet najviših državnih funkcija ne prihvatamo da se institucija člana Predsjedništva BiH zloupotrebljava pretvarajući je u poziciju kurira hajduka Dodika”, poručile su stranke Trojke, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Aktuelno