Sud Bosne i Hercegovine danas je saopštio da će 12. juna biti javna sjednica Apelacionig odjeljenja vezano za predmet Milorada Dodika.

– S obzirom na ranije dostavljene upite, te evidentno veliki interes javnosti, obavještavamo vas da je javna sjednica vijeća Apelacionog odjeljenja u predmetu protiv optuženog Milorada Dodika i Miloša Lukića zakazana za 12.6.2025. godine – navedeno je.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je Milorada Dodika na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja javne dužnosti.

U istom predmetu Miloš Lukić, v. d. Službenog glasnika Republike Srpske oslobođen je optužbi za objavljivanje tih zakona i ukaza u Službenom glasniku Republike Srpske.

Iako je Dodik ranije najavio da se neće žaliti tom sudu, ipak je to učinio. Nakon izricanja presude, na njegovu inicijativu, u NSRS doneseni su zakoni o zabrani rada Suda i Tužilaštva BiH i SIPA-e na području Republike Srpske. Zbog donošenja spornih zakona Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković osumnjičeni su za krivično djelo napada na ustavni poredak BiH.

Pošto se nisu odazivali na pozive Tužilaštva, protiv njih je raspisana centralna potjernica.

Predstavnici Demosa, Narodnog demokratskog pokreta (NDP), Republičke stranke Srpske (RSS) i Potkozarskog narodnog pokreta (PNP) počeli su pregovore o eventualnom zajedničkom političkom djelovanju.

Riječ je o strankama koje su trenutno orijentisane ka vlasti u Republici Srpskoj na različitim nivoima, a kako su poručili za “Nezavisne novine”, pravac razmišljanja usmjeren je ka formiranju novog političkog bloka, koji bi kao prioritetni cilj imao zajednički nastup na predstojećim opštim izborima, koji bi trebalo da se održe 2026. godine.

Da se ne radi o nekom političkom hiru, svjedoči to da su sastanku prisustvovala tri od četiri lidera potencijalnog novog bloka, Nedeljko Čubrilović (Demos), Dalibor Grabež (PNP), Bojan Šapurić (NDP), dok je u umjesto Slavenka Ristića, lidera RSS, bio Darko Mitrić.

Zajednička poruka pomenutih je da je ovo ukrupnjavanje političke scene, a do sada, kako tvrdi Boran Bosančić iz Demosa, nije postignut nikakav konkretan dogovor.

“Ukoliko dođe do toga, to bi svakako podrazumijevalo zajednički izlazak na izbore. Ništa u ovom momentu nije konkretno dogovoreno, jer smo prvo željeli da se napravi analiza po opštinskim i regionalnim odborima da li ima interesa za zajedničku saradnju, da li su ljudi kompatibilni da jedni sa drugima mogu sarađivati, a da ne bi dobili politički blok koji bi na kraju bio samo na nivou predsjednika stranaka”, rekao je Bosančić za “Nezavisne novine”.

Osim interesa o eventualnom zajedničkom djelovanju na narednim izborima, Bosančić tvrdi da se nije išlo dalje. Čak ni to kako bi se potencijalno mogao zvati novi politički blok, niti kakva bi bila njegova organizaciona struktura u smislu predsjednikovanja.

Demos je u ovoj četvorci trenutno najjača politička opcija, ali je u prethodnih nekoliko mjeseci doživio značajan udarac u Narodnoj skupštini RS, jer su ih napustila čak tri poslanika, pa su ostali na dva. Zbog toga, odlučili su da u NS RS djeluju zajednički sa SPS.

Novi udar doživjeli su nedavno, kada je u NS RS usvojen zakon kojim se ukida finansiranje svih partija iz budžeta Republike i opština i gradova, zbog čega će izgubiti značajne finansije. I to ne samo oni, već sve manje političke partije koje nemaju snagu kakvu ima SNSD, a takvih je Srpska prepuna.

Upravo zato pitali smo Bosančića da li je jedan od razloga što žele ukrupnjavanje političke scene, odnosno stupanje u novi politički savez i to što više nemaju novac iz budžeta, a kubure i sa članstvom. Ovo smo pitali i zbog toga što Spomenka Stevanović iz Demosa prvobitno nije glasala da se taj zakon uopšte uvrsti na dnevni red sjednice Skupštine.

“Mi smo neke načelne ideje da razgovaramo imali i prije donošenja tog novog zakona, tako da to nije konkretno uticalo. Ali naravno da manjim političkim subjektima neće biti jednostavno da idu na izbore”, kazao je Bosančić.

Raspravu o ukidanju novca iz budžeta tada nije podržao ni lider Republičke stranke Srpske Slavenko Ristić, a koji je inače u aktuelnom sazivu poslanik u Klubu SNSD-a, što je otvorilo sumnju u to da ni on nije saglasan s tim zakonom, pogotovo zato što je i RSS jedna od najmlađih partija u Srpskoj.

I on u razgovoru za “Nezavisne” priznaje da je zakon problematičan za male partije, ali da RSS ni do sada nije primala previše novca iz budžeta te tvrdi da ih to neće mnogo pogoditi.

Što se tiče učešća RSS u potencijalno novom bloku, Ristić ističe da su oni otvoreni za razgovore sa svim partijama, bilo da se radi o vlasti ili opoziciji, te da je jedini cilj stranke koju predvodi – Republika Srpska.

Pitali smo ga i da li bi, ukoliko se formira blok od četiri stranke, on napustio Klub poslanika SNSD-a u NS RS te sa dva poslanika Demosa napravio novu poslaničku grupu.

“Apsolutno ne. Ja sam bio na izbornoj listi SNSD-a i ostaću do kraja u tom klubu. Ne bi bilo pošteno da sada mijenjam neke blokove. Ali spremamo se za nove izbore, nove političke dogovore. Želimo da budemo neka nova energija u Srpskoj”, rekao je Ristić za “Nezavisne”.

Bojan Šapurić, predsjednik NDP-a, nada se da bi novi blok mogao profunkcionisati i prije narednih opštih izbora. Kako tvrdi, NDP će u bloku imati šta da ponudi.

“Na prethodnim lokalnim izborima NDP je uzeo 7.000 glasova, imamo 15 odbornika, imamo 22 lokalne organizacije u Srpskoj, od čega 13 parlamentarnih. Ove stranke postoje širom Srpske, ne ulazimo jedni drugima u izborne jedinice i vrlo lako je posložiti sve sa članstvom i vrhom organizacije. Mislim da možemo biti dobar faktor u budućem bloku”, poručio je Šapurić za “Nezavisne novine”.

Potkozarski narodni pokret osnovali su bivši članovi PDP-a u Prijedoru, i djeluju samo u Izbornoj jedinici 1. Trenutno u Prijedoru imaju tri odbornika te još dva u Oštroj Luci.

“Nadamo se da ćemo postići dogovor. Smatramo da je neophodno ukrupnjavanje političke scene, pogotovo da ove male partije djeluju zajedno”, rekao je Dalibor Grabež, lider PNP-a.

Ponovo svjedočimo neprincipijelnim i utopističkim pozivima upućenim strankama Trojke: Čovićevim da odustanemo od rekonstrukcije Vijeća ministara BiH i smjene Špirića, Košarca i Amidžića, i Dodikovim da ako ne želimo razgovarati s njim možemo sa Željkom Cvijanović, saopštile su stranke Trojke – SDP, Narod i pravda i Naša stranka.

Kako navode, odgovor parlamentaraca Trojke (SDP, NiP, NS) je jednostavan – pozivaju Čovića da se priključi Platformi za mir, evropske integracije i ekonomski razvoj i da odustane od zaštite Dodika kao bjegunca od zakona, rušitelja ustavnog poretka, secesioniste, antieuropejca i promotora ruskih interesa u BiH.

“U vezi sa pozivom odmetnika od zakona Dodika da razgovaramo sa Željkom Cvijanović kao njegovim predstavnikom smatramo da je dobro da je ruski potrčko i secesionista konačno shvatio da nećemo razgovarati sa njim, ali štiteći dignitet najviših državnih funkcija ne prihvatamo da se institucija člana Predsjedništva BiH zloupotrebljava pretvarajući je u poziciju kurira hajduka Dodika”, poručile su stranke Trojke, prenosi Fena.