Connect with us

Politika

UDRUŽUJU SE DA PREŽIVE Demos, NDP, RSS i PNP prave savez, nema više para iz budžeta!

Predstavnici Demosa, Narodnog demokratskog pokreta (NDP), Republičke stranke Srpske (RSS) i Potkozarskog narodnog pokreta (PNP) počeli su pregovore o eventualnom zajedničkom političkom djelovanju.

Riječ je o strankama koje su trenutno orijentisane ka vlasti u Republici Srpskoj na različitim nivoima, a kako su poručili za “Nezavisne novine”, pravac razmišljanja usmjeren je ka formiranju novog političkog bloka, koji bi kao prioritetni cilj imao zajednički nastup na predstojećim opštim izborima, koji bi trebalo da se održe 2026. godine.

Da se ne radi o nekom političkom hiru, svjedoči to da su sastanku prisustvovala tri od četiri lidera potencijalnog novog bloka, Nedeljko Čubrilović (Demos), Dalibor Grabež (PNP), Bojan Šapurić (NDP), dok je u umjesto Slavenka Ristića, lidera RSS, bio Darko Mitrić.

Zajednička poruka pomenutih je da je ovo ukrupnjavanje političke scene, a do sada, kako tvrdi Boran Bosančić iz Demosa, nije postignut nikakav konkretan dogovor.

“Ukoliko dođe do toga, to bi svakako podrazumijevalo zajednički izlazak na izbore. Ništa u ovom momentu nije konkretno dogovoreno, jer smo prvo željeli da se napravi analiza po opštinskim i regionalnim odborima da li ima interesa za zajedničku saradnju, da li su ljudi kompatibilni da jedni sa drugima mogu sarađivati, a da ne bi dobili politički blok koji bi na kraju bio samo na nivou predsjednika stranaka”, rekao je Bosančić za “Nezavisne novine”.

Osim interesa o eventualnom zajedničkom djelovanju na narednim izborima, Bosančić tvrdi da se nije išlo dalje. Čak ni to kako bi se potencijalno mogao zvati novi politički blok, niti kakva bi bila njegova organizaciona struktura u smislu predsjednikovanja.

Demos je u ovoj četvorci trenutno najjača politička opcija, ali je u prethodnih nekoliko mjeseci doživio značajan udarac u Narodnoj skupštini RS, jer su ih napustila čak tri poslanika, pa su ostali na dva. Zbog toga, odlučili su da u NS RS djeluju zajednički sa SPS.

Novi udar doživjeli su nedavno, kada je u NS RS usvojen zakon kojim se ukida finansiranje svih partija iz budžeta Republike i opština i gradova, zbog čega će izgubiti značajne finansije. I to ne samo oni, već sve manje političke partije koje nemaju snagu kakvu ima SNSD, a takvih je Srpska prepuna.

Upravo zato pitali smo Bosančića da li je jedan od razloga što žele ukrupnjavanje političke scene, odnosno stupanje u novi politički savez i to što više nemaju novac iz budžeta, a kubure i sa članstvom. Ovo smo pitali i zbog toga što Spomenka Stevanović iz Demosa prvobitno nije glasala da se taj zakon uopšte uvrsti na dnevni red sjednice Skupštine.

“Mi smo neke načelne ideje da razgovaramo imali i prije donošenja tog novog zakona, tako da to nije konkretno uticalo. Ali naravno da manjim političkim subjektima neće biti jednostavno da idu na izbore”, kazao je Bosančić.

Raspravu o ukidanju novca iz budžeta tada nije podržao ni lider Republičke stranke Srpske Slavenko Ristić, a koji je inače u aktuelnom sazivu poslanik u Klubu SNSD-a, što je otvorilo sumnju u to da ni on nije saglasan s tim zakonom, pogotovo zato što je i RSS jedna od najmlađih partija u Srpskoj.

I on u razgovoru za “Nezavisne” priznaje da je zakon problematičan za male partije, ali da RSS ni do sada nije primala previše novca iz budžeta te tvrdi da ih to neće mnogo pogoditi.

Što se tiče učešća RSS u potencijalno novom bloku, Ristić ističe da su oni otvoreni za razgovore sa svim partijama, bilo da se radi o vlasti ili opoziciji, te da je jedini cilj stranke koju predvodi – Republika Srpska.

Pitali smo ga i da li bi, ukoliko se formira blok od četiri stranke, on napustio Klub poslanika SNSD-a u NS RS te sa dva poslanika Demosa napravio novu poslaničku grupu.

“Apsolutno ne. Ja sam bio na izbornoj listi SNSD-a i ostaću do kraja u tom klubu. Ne bi bilo pošteno da sada mijenjam neke blokove. Ali spremamo se za nove izbore, nove političke dogovore. Želimo da budemo neka nova energija u Srpskoj”, rekao je Ristić za “Nezavisne”.

Bojan Šapurić, predsjednik NDP-a, nada se da bi novi blok mogao profunkcionisati i prije narednih opštih izbora. Kako tvrdi, NDP će u bloku imati šta da ponudi.

“Na prethodnim lokalnim izborima NDP je uzeo 7.000 glasova, imamo 15 odbornika, imamo 22 lokalne organizacije u Srpskoj, od čega 13 parlamentarnih. Ove stranke postoje širom Srpske, ne ulazimo jedni drugima u izborne jedinice i vrlo lako je posložiti sve sa članstvom i vrhom organizacije. Mislim da možemo biti dobar faktor u budućem bloku”, poručio je Šapurić za “Nezavisne novine”.

Potkozarski narodni pokret osnovali su bivši članovi PDP-a u Prijedoru, i djeluju samo u Izbornoj jedinici 1. Trenutno u Prijedoru imaju tri odbornika te još dva u Oštroj Luci.

“Nadamo se da ćemo postići dogovor. Smatramo da je neophodno ukrupnjavanje političke scene, pogotovo da ove male partije djeluju zajedno”, rekao je Dalibor Grabež, lider PNP-a.

Related Topics:

Politika

SNSD NAS SIGURNIM KORACIMA VODI U NATO! Goganović sa Helezom istakao značaj Alijanse u BiH

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, sa zamjenicima Slavenom Galićem i Aleksandrom Goganovićem, u ponedjeljak 1. juna 2026. godine, u Sarajevu je u nastupnu posjetu primio novoimenovanog komandanta NATO Štaba Sarajevo (NHQSa) američkog brigadnog generala Džejmsa Faulera.

Na sastanku, na kojem je učestvovao i šef vojnopolitičkog tima NHQSa Kristijan Haupt, ministar Helez je izrazio dobrodošlicu generalu Fauleru te istakao ključnu ulogu NATO-a za mir i stabilnost regije.

„Saradnja s NATO Štabom Sarajevo za nas je izuzetno važna, jer nam pomaže u dostizanju NATO standarda i interoperabilnosti Oružanih snaga BiH sa saveznicima, na putu našeg punopravnog članstva u NATO savezu. Vama, kao novom komandantu NATO Štaba Sarajevo, naša su vrata uvijek otvorena za svaki vid saradnje. Na čelu NHQSa uvijek je američki general, a SAD je naš najveći bilateralni partner. Ta činjenica pruža uvjerenje da će Vam ova dužnost predstavljati zadovljstvo“.

Ministar Zukan Helez, spomenuo je neke od najznačajnijih programa saradnje s NATO-om. Napomenuo da je BiH jedina država koja je službeno u Akcijskom planu za članstvo (MAP) NATO-a te da je Savjet ministara BiH početkom godine usvojilo Program reformi za 2025. godinu. Kroz NATO Inicijativu gradnje odbrambenih kapaciteta (DCBI), planirano je ulaganje oko 35 miliona evra, u periodu od pet godinam za jačanje odbrane BiH, kroz devet bilateralnih projekata. Usvojen je i Individualno prilagođeni partnerski program (ITTP) za BiH za period od 2025. do 2028. godine, a lista aktivnosti saradnje sa NATO-om sadrži oko 180 događaja godišnje.

Helez je naglasio da se čine politički napori da se vojni budžet BiH podigne na dva posto bruto društvenog proizvoda, što je donedavno bio standard NATO-a, koji je sada taj zacrtani procenat podigao na četiri posto.

„U svojoj karijeri, bio sam i na komandnoj dužnosti u komandi koja se stara za standardizaciju i modernizaciju američke vojske. Znam kako je izazovno balansirati između vojnih potreba i izdvojenih novčanih sredstava. Vjerujem da će nam to moje iskustvo pomoći u našem zajedničkom radu sa Oružanim snagama BiH,“ istakao je general Fowler. On je predložio i da sastanci na najvišem vrhu NHQSa i MO BiH budu i ćešći nego su do sada bili.

U svome obraćanju, zamjenik ministra odbrane BiH za politiku i planove Slaven Galić naglasio je kako je Bosna i Hercegovina svojim Zakonom o odbrani izrazila svoju aspiraciju za punopravnim članstvom u NATO-u. U tom pogledu, naglasio je Galić, BiH gleda i što ponuditi samom NATO-u te podsjetio na deklarisanu jedinicu OS BiH koja je dobila visoke ocjene, i koja je spremna za učešće u mirovnim oprecijama predvođena NATO-om.

Zamjenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima Aleksandar Goganović (SNSD) je potvrdio kako je saradnja s NATO-om produktivna i dobro se odvija te da je bitna za mir i stabilnost u cijeloj regiji. S tim u vezi naglasio je važnost i međusobne saradnje u regiji Balkana, jer stabilan Balkan podrazumijeva i stabilnu Evropu, saopšteno je iz MO BiH.

(BN) Foto: MO BiH

Nastavi čitati

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Aktuelno