Connect with us

Svijet

NJEMAČKA UDARA NA SRPSKU Dodik i Rusija glavni razlozi za produženje vojne misije u BiH!?

Glavni razlozi za produžavanje učešća naoružanih njemačkih vojnika u misiji EU EUFOR “Althea” su djelovanje rukovodstva Republike Srpske, uloga Rusije u destabilizaciji zapadnog Balkana i znak potvrde značaja uloge Njemačke u evropskoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, navedeno je u dokumentu Vlade Njemačke objavljenom na sajtu Bundestaga.

Vlada Njemačke je, naime, od Bundestaga zatražila potvrdu produženja učešća njemačkih vojnika u ovoj evropskoj misiji za još godinu dana, uz budžet od 11,6 miliona evra.

Kao osnova za ovo angažovanje naveden je član 24, stav II Ustava Njemačke, u kojem je istaknuto da se Njemačka može pridružiti sistemu kolektivne bezbjednosti radi očuvanja mira u Evropi i među svjetskim narodima.

Kada je riječ o djelovanju Republike Srpske, naglašeno je da težnja ka većoj autonomiji njenog rukovodstva dovodi do potkopavanja funkcionalnog integriteta zajedničke države.

“Nedavno usvajanje zakona u RS dovelo je do najteže ustavne krize u zemlji u posljednjih 30 godina. Situacija je dodatno otežana političkim sistemom u BiH koji omogućava podjele i koji značajno ograničava mogućnosti djelovanja i oblikovanja politike kroz razne mogućnosti veta na nivou zajedničke države i entiteta”, istaknuto je.

Milorad Dodik, predsjednik RS, nijednom nije spomenut imenom, iako je u debati u Bundestagu na ovoj tački dnevnog reda bio spomenut više puta, ali je spomenut visoki predstavnik Kristijan Šmit, (kojeg ne priznaju u Republici Srpskoj), koji u debati u Bundestagu nije bio spominjan od strane vladinih predstavnika, samo od strane AfD-a, stranke ekstremne desnice, i Ljevičara, stranke ekstremne ljevice. Obje ove stranke su mu u Bundestagu zamjerile autoritarno ponašanje i onemogućavanje postizanja domaćih rješenja u okviru interne političke debate. U ovom dokumentu, Vlada je Šmitu pružila punu podršku.

“Angažman Savezne vlade Njemačke vidljiv je u BiH i kroz podršku radu visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita”, naglašeno je u dokumentu.

Rusija je navedena kao značajan razlog za njemački angažman u BiH, posebno u kontekstu rata u Ukrajini i bezbjednosnoj situaciji u Evropi.

“Usljed ruske agresije protiv Ukrajine, povećan je rizik destabilizirajućeg djelovanja usmjeren protiv BiH, kandidata za članstvo u EU. Angažman Njemačke i EU u BiH usmjeren je i na jačanje rezilijentnosti zemlje u odnosu na pokušaje destabilizacije od strane trećih država”, pojašnjeno je.

U svjetlu treće uloge, koja se odnosi na jačanje učešća Njemačke u evropskoj bezbjednosnoj politici, navedena je i važnost saradnje s NATO alijansom.

“U okviru sporazuma Berlin plus u vezi s provođenjem misije EUFOR ‘Althea’, EU se koristi sposobnostima NATO-a, i time potcrtava i važnost saradnje EU i NATO-a koju Njemačka podržava. Učešće naoružanih njemačkih vojnika u ovoj misiji šalje važan signal. Ono je izraz pojačane uloge Njemačke u evropskoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici”, precizirali su u Vladi Njemačke.

Kada je riječ o mandatu i misiji, ponovljene su glavne stavke navedene i u prvom dokumentu kada je Njemačka najavila učešće u EUFOR “Althea” misiji. Misija je, kako je istaknuto, navedena odluka Evropskog savjeta i rezolucije Savjeta bezbjednosti UN od novembra prošle godine o očuvanju Aneksa 1-A i Aneksa 2 Dejtonskog mirovnog sporazuma i odvraćanju od destabilizirajućih aktivnosti, te stvaranju sigurnog i stabilnog okruženja u zemlji.

Njemačkim vojnicima dozvoljeno je korištenje oružja u odbrani osoblja EUFOR-a i u samoodbrani. Zanimljiva je i formulacija u kojoj je dodatno objašnjeno kada može doći do korištenja oružane sile.

“Primjena oružane sile može uslijediti na temelju međunarodnog prava, a konkretna pravila primjene će biti specificirana u skladu s važećim pravilima”, naglašeno je, bez detaljnijeg navođenja na šta se ovo odnosi.

“Osnovna misija operacije EUFOR ‘Althea’ je podrška BiH u stvaranju i održavanju sigurnog i stabilnog okruženja. Za to je neophodno vojno prisustvo u zemlji. Iako se sigurno i stabilno okruženje održivo i dugoročno može stvoriti samo kroz političku aktivnost i saradnju civilnog društva, vojno prisustvo i odgovarajuća sposobnost djelovanja su od ključne važnosti”, naglasili su.

Svijet

UKINUTE SANKCIJE: Prvi tanker iz Rusije sa dizelom sutra kreće za Ameriku

Prvi tanker sa 40.000 tona ruskog dizel-goriva krenuće sutra u SAD, a potpisivanje ugovora je u završnoj fazi, izjavio je zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak.

“Prvi tanker bi trebao da napusti luku sutra”, rekao je Novak novinarima.

On je naglasio da će Rusija zadovoljiti potrebe SAD u okviru svojih mogućnosti.

Prema njegovim riječima, snabdijevanje drugih zemalja dizel-gorivom zavisiće od mogućnosti ruskih rafinerija, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

DESNICA PRED VRATIMA JELISEJSKE PALATE: Marin Le Pen bi u drugom krugu “zbrisala” Melanšona sa čak 68% glasova

Kandidatkinja desničarske stranke Nacionalno okupljanje, Marin Le Pen, ostvarila bi u prvom krugu predsjedničkih izbora dvostruko veći rezultat od svog glavnog konkurenta iz ljevičarske partije Nepokorena Francuska, Žan-Lika Melanšona, pokazuju danas objavljeni rezultati ankete instituta Ifop.

Šest mjeseci prije prvog kruga izbora, Le Pen bi osvojila između 34 i 38 odsto glasova, preneo je BMF.

Žan-Lik Melanšon sa oko 20 odsto podrške prednjači u odnosu na Eduara Filipa i Rafaela Gliksmana, dva glavna konkurenta u trci za ulazak u drugi krug.

Kandidat socijaldemokratske opcije, Gliksman, uživa podršku oko 15 odsto glasača, dok Filipa podržava između 12 i 16 odsto ispitanika.

U drugom krugu, Marin Le Pen bi ubjedljivo pobijedila u duelu protiv kandidata Nepokorene Francuske sa 68 odsto osvojenih glasova, pokazuje anketa.

Među ostalim predsjedničkim kandidatima, predsjednik Republikanaca Bruno Retajo osvojio bi između pet i sedam odsto glasova.

Gradonačelnik Kana David Liznar, čija popularnost raste posljednjih nedjelja, ima podršku oko sedam odsto birača.

Ekologista Marin Tondlije bi, prema rezultatima najnovije ankete, mogla da osvoji između 2,5 i tri odsto glasova.

Nastavi čitati

Svijet

SAD NEĆE UDARITI NA IRAN PRIJE IZBORA: Tramp donio odluku, ali jedna stvar ostaje otvorena

Sjedinjene Američke Države neće pokrenuti napad na Iran prije međuizbora koji će u SAD biti održani u novembru, izjavila je zamjenica portparola Bijele kuće Ana Keli.

Keli je u intervjuu za Al Džaziru ponovila stav američkog predsjednika Donalda Trampa da se Iran nalazi u teškoj vojnoj i ekonomskoj situaciji. Istovremeno je poručila da će američki pritisak na Teheran biti nastavljen.

Prema njenim riječima, blokada će ostati na snazi u punom obimu, dok „nafta kroz Ormuski moreuz nastavlja da teče u rekordnim količinama“.

Netanjahu traži novu akciju protiv Teherana

Pitanje mogućeg novog sukoba ponovo je otvoreno nakon razgovora Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua prošle sedmice.

Netanjahu je, prema navodima iz razgovora, upozorio na ono što Izrael smatra „zabrinjavajućim potezima“ Teherana u vezi sa njegovim nuklearnim programom.

Jedan američki zvaničnik rekao je izraelskoj televiziji da je Tramp više puta mijenjao stav o mogućoj vojnoj akciji. Prema njegovim riječima, američki predsjednik je Netanjahuu poručio da nastavi sa pripremama, ali mu nije dao čvrsto obećanje da će SAD pokrenuti napade.

To ostavlja otvorenim pitanje da li bi se američka politika prema Iranu mogla promijeniti nakon novembarskih izbora.

U Vašingtonu nema saglasnosti o novom ratu

Prema navodima američkog zvaničnika, najviše podrške obnovi širih vojnih operacija protiv Irana u američkoj administraciji daju ministar odbrane Pit Hegset i američka Centralna komanda (CENTCOM).

Većina Trampovih savjetnika, međutim, navodno smatra da je za sada bolje nastaviti sa sankcijama i ekonomskim pritiskom na Teheran.

Takav pristup znači da Vašington, barem prema trenutno dostupnim izjavama, ne planira neposrednu novu vojnu akciju protiv Irana, ali istovremeno ostavlja otvorena vrata za promjenu politike ukoliko procijeni da se situacija oko iranskog nuklearnog programa dodatno pogoršava.

Za sada je, prema poruci iz Bijele kuće, prioritet nastavak ekonomskog pritiska, dok bi pitanje eventualnog šireg vojnog sukoba moglo ponovo doći u prvi plan nakon američkih međuizbora.

Nastavi čitati

Aktuelno