“Elektroprivreda Republike Srpske” izvršiće u narednom periodu analizu potrošnje električne energije za domaćinstva u Srpskoj, najavio je danas ministar energetike i rudarstva Petar Đokić.

Đokić je ukazao da je generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” Luka Petrović ranije rekao da bi cijena električne energije za domaćinstva mogla biti modelirana ako se pređe određena potrošnja zbog grijanja na struju.

On je izrazio uvjeren da do povećanja cijene električne energije za privredu i stanovništvo u Republici Srpskoj neće doći do marta iduće godine, te ponovio da je i sada najniža cijena struje u regionu.

– Ako bi Republika Srpska imala istu cijenu električne energije kao Federacija BiH, prihodi `Elektroprivrede Republike Srpske` bili bi veći za 120 miliona KM – rekao je Đokić novinarima u Banjaluci.

On je naveo da bi prihodi “Elektroprivrede Republike Srpske” bili veći za 250 miliona KM, ako bi cijena električne energije bila ista kao u Srbiji, a veći za 500 miliona KM u slučaju da cijena bude kao u Hrvatskoj.

Đokić je istakao da su termoelektrane u Republici Srpskoj došle u veliku krizu jer imaju visoke troškove proizvodnje, a realno nisku cijenu električne energije, te da ne mogu više da opstanu na bazi te cijene.

– Interes Republike Srpske nije da ugasimo naše termoelektrane, već da one postoje i rade – naglasio je Đokić.

On je rekao da će Republika Srpska i dalje da izvozi električnu energiju u situaciji kada ima hidrološki povoljnu godinu, ali ne i u periodu sušne godine bez dotoka vode.

– Kada rade u optimalnom režimu rada termoelektrane i hidroelektrane u Republici Srpskoj mogu da proizvedu oko 35 odsto više električne energije nego što je potrebno za domaćinstva i privredu – pojasnio je Đokić.

On je rekao da rukovodstvo Srpske radi na tome da se u potpunosti konsoliduje rad dvije termoelektrane, izrazivši nadu da će hidrološke prilike biti povoljnije.

Napomenuo je da je “Elektroprivreda Republike Srpske” uz podršku Vlade ušla u dva velika energetska projekta – Hidroelektrane “Dabar” instalisane snage 159 megavata i tri manje hidroelektrane “Bistrica” instalisane snage 36 megavata, koji su u završnoj fazi izgradnje.

Đokić je naveo da bi prva hidroelektrana “Bistrica” trebalo da bude završena u prvoj polovini iduće godine, dok bi hidroelektrana “Dabar” 2028. godine trebalo da bude na mreži sa ukupno oko 200 megavata instalisane snage.

– To će dugoročno imati veliki značaj za `Elektroprivredu Republike Srpske` – zaključio je Đokić.

Srpskainfo

Nekadašnji gigant elektroenergetskog sektora, vodeći izvoznik struje i ključni pokretač razvoja Republike Srpske danas je sveden na gubitaša koji zavisi od međunarodnih kredita, a cijenu dugogodišnjeg lošeg upravljanja ponovo će iz svog džepa platiti građani, upozorio je sekretar Gradskog odbora Pokreta „Sigurna Srpska“ Prijedor, Dragan Dragojević.

Komentarišući najavljena poskupljenja električne energije i krizu u energetskom sektoru, Dragojević je istakao da je put od stuba privrede do zavisnika od pomoći MMF-a bio poražavajuće kratak.

„Nedomaćinsko poslovanje, pogrešna kadrovska rješenja, političko upravljanje umjesto stručnog i, nažalost, nepovoljne hidrološke prilike doveli su nas u situaciju da građani ponovo moraju da plaćaju ceh tuđih grešaka! Plaćamo i cijenu izborne kampanje, u kojoj su se, prema brojnim optužbama, glasovi kupovali i plaćali. A sada će račune plaćati svi – i oni koji su ‘pobijedili’ i mi koji smo ‘izgubili’“, poručio je Dragojević.

On upozorava da se udar na kućne budžete neće zaustaviti samo na većim ciframa na računima za struju, već da slijedi opšti talas poskupljenja koji će pogoditi najugroženije slojeve društva.

„Poskupljenje električne energije neće se zaustaviti samo na većim računima za struju. Ono će, poput domino efekta, pokrenuti novi talas poskupljenja robe i usluga i dodatno ugroziti ionako nizak životni standard građana. Bilo bi logično očekivati da penzioneri, borci, studenti, preduzetnici i privrednici dignu glas protiv ovakve politike. Ali, nažalost, kao da smo kolektivno oboljeli od stokholmskog sindroma – narod trpi, ćuti i plaća!“, ističe sekretar prijedorskog odbora PSS-a.

Dragojević se posebno osvrnuo na javne istupe i pokušaje da se odgovornost sa rukovodstva prebaci na navike i način života samih građana.

„Umjesto da objasni ko je odgovoran za ovakvo stanje, gospodin kojeg su prozvali ‘čiko u kariranom sakou’ ponovo dijeli narod! Ovoga puta na one koji se griju na struju i one koji se griju na drva. Kao da nas nisu dovoljno podijelili, pa je sada i način grijanja postao razlog za podjele! Nije problem u tome ko se na šta grije, već ko je i kako doveo elektroenergetski sektor na ivicu propasti“, naglasio je on.

Zaključujući svoje obraćanje, Dragojević je poručio da građani ne smiju pristati na ulogu trajnih talaca neodgovorne politike.

„Građani ne smiju biti dežurni krivci za nesposobnost i neodgovornost onih koji upravljaju javnim resursima. Za ovakvo stanje neko će morati da položi račune. I to ne samo račune za struju, već i račune za godine lošeg upravljanja! Nadam se – uskoro!“, zaključio je Dragan Dragojević.

Banjaluka24

– Nakon nedavnog sastanka sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je najvio da će pored diplomatije jedan od prioriteta nakon formiranja vlasti na nivou BiH biti i Centralna banka Bosne i Hercegovine.

S obzirom da Centralna banka čuva monetarnu stabilnost i upravlja deviznim rezervama, ovo je otvorilo pitanje šta se zapravo krije iza ovih najava? Hoće li Dodik i Čović da kontrolišu banku ili su kako neki tvrde zainteresovani za desetine milijardi maraka deviznih rezervi u toj instituciji?

Da li je krajnji cilj politička kontrola nad kadrovima ili opasan pokušaj pristupa deviznim rezervama? U vremenu praznog budžeta Republike Srpske i sve većih finansijskih obaveza, Dodik i Čović su nakon posljednjeg sastanka jasno poručili da će se i te kako baviti Centralnom bankom Bosne i Hercegovine.

“A onda i Centralna banka kao što znate Predsjedništvo ima apsolutno pravo upravljanja, a u okviru toga i sistem odbrene, vojske i svega onoga što je potrebno”, poručio je Dodik.

“Središnju banku kao takvu i ono što jesu ovlašćenja Predsjedništva s obzirom da 8 godina nismo bili u toj instituciji naravno da nam je stalo da to zaživi”, rekao je Čović nakon sastanka sa Dodikom.

Šta Dodik i Čović planiraju za sada je rano govoriti, smatra narodni poslanik Igor Crnadak, međutim kako navodi, zbog prethodnih iskustava strahuje da bi ovo moglo da dovede do ekonomske destabilizacije u BiH.

“Ono što znamo iz njegovih ranijih nastupa da će to vjerovatno biti pokušaj stavljanja potpuno pod kontrolu i ove institucije što bi moglo čak da vodi i ka na neki način rušenju ili destrukciji karensi borda tj monetarnog sistema na kojem počiva Bosna i Hercegovina”, kaže Crnadak.

Najave predsjednika SNSD-a da ova stranka treba da preuzme puno upravljanje Centralnom bankom i da pristupi deviznim rezervama nisu novost. Međutim, ekonomista Igor Gavran podsjeća da se politički u ovoj instituciji biraju Upravni odbor i guverner odnosno viceguverneri.

“Njeno operativno upravljanje je do sada ipak bilo manje više nezavisno i nepolitičko i možemo biti zadovoljni njenim doprinosom stabilnosti u monetarnom smislu. I mislim da se to neće promijeniti ni u budućnosti da bi se to radikalno promijenilo bio bi neophodan konsenzus političkih vlasti. Ne mislim da iko drugi osim ovih pomenutih političara je spreman da ugrozi stabilnost Centralne banke”, kaže Gavran.

Ipak odavno je jasno, smatra Gavran, zbog čega Dodik uz pomoć Čovića stalno pominje ovu instituciju: Devizne rezerve Centalne banke BiH ove godine iznose skoro 20 milijardi maraka.

“Pokušava se i ono malo što ima sredstava u domaćim izvorima iskoristiti, nenamjenski utrošiti i onda dođemo do još većih ekonomskih problema”, smatra Gavran.

Dodik je do sada nebrojeno puta pokušavao da se približi Centralnoj banci odnosno novcu iznad nivoa obaveznih rezervi. Posljednja najava je stigla u vremenu nikad praznijeg budžeta Republike Srpske.

BN