Connect with us

Svijet

SPREMA SE NOVI FIJASKO između Rusije i Ukrajine?

Ukrajinski predsjednik doveo je u pitanje rusku posvećenost napretku u mirovnim pregovorima nakon što je Moskva potvrdila da prekosutra šalje delegaciju na pregovore u Istanbul, prenosi BBC.

Rusija još uvijek nije poslala svoje pregovaračke prijedloge Ukrajini, što je ključni zahtjev Kijeva. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će se o moskovskim uslovima za prekid vatre razgovarati u Turskoj, ali Volodimir Zelenski optužio je Moskvu da radi sve kako bi naredni sastanak bio neuspješan.

– Da bi sastanak imao smisla, dnevni red mora biti jasan, a pregovori dobro pripremljeni – rekao je Zelenski. Ukrajina je, kaže, već poslala svoje prijedloge Rusiji, potvrđujući spremnost na potpuni i bezuslovni prekid vatre.

Obje strane javljaju o eksplozijama

Prvi krug pregovora, održan prije dvije sedmice u Istanbulu, nije donio veći napredak, ali je dogovorena razmjena ratnih zarobljenika. Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Trenutno Rusija kontroliše oko 20% ukrajinske teritorije, uključujući i južni poluostrvo Krim, koje je Moskva anektirala još 2014. godine. Uoči novih pregovora, i Rusija i Ukrajina izvještavaju o eksplozijama.

U ukrajinskoj regiji Herson, prema riječima Oleksandra Prokudina, šefa vojne uprave te oblasti, tri osobe su poginule, a deset je ranjeno nakon ruskog granatiranja stambenih naselja. U regiji Sumi, takođe je jedna osoba izgubila život, saopštila je lokalna uprava.

Zvaničnici javljaju da je najmanje jedna osoba povrijeđena u eksplozijama u gradovima Harkiv i Izjum. Istovremeno, najmanje četrnaest osoba ranjeno je u eksploziji u ruskoj regiji Kursk, prema riječima vršioca dužnosti lokalnog guvernera Aleksandra Kinštejna, koje prenosi ruska državna agencija TASS.

“Vrijeme je da Tramp, Putin i Zelenski sjednu za isti sto”

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je juče da je Kijev već predao Rusiji svoju viziju budućih koraka i ponovio da Moskva mora prihvatiti bezuslovni prekid vatre kako bi se stvorili uslovi za šire pregovore.

– Zainteresovani smo da vidimo nastavak ovih sastanaka jer želimo da rat bude okončan ove godine – rekao je Sibiha na zajedničkoj konferenciji za novinare sa turskim ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom.

Putin i Zelenski neće lično prisustvovati pregovorima prekosutra, ali Fidan je izjavio da Turska i dalje želi da ugosti samit na visokom nivou.

– Iskreno vjerujemo da je vrijeme da predsjednik Tramp, predsjednik Putin i predsjednik Zelenski sjednu za isti sto – poručio je Fidan.

Peskov je izjavio da ruski prijedlozi za prekid vatre neće biti objavljeni javno i da će Moskva uzeti u razmatranje ideju o samitu na visokom nivou tek kada se postigne značajan napredak u preliminarnim razgovorima.

Kellogg: Ulazak Ukrajine u NATO nije opcija

Pozdravio je komentare Trampovog izaslanika za Ukrajinu, penzionisanog generala Kita Kellogga, koji je rekao da je ruska zabrinutost zbog širenja NATO-a opravdana. Kellogg je istakao da ulazak Ukrajine u NATO, na koji Kijev dugo računa, trenutno nije opcija. Dodao je i da je Tramp frustriran ruskom tvrdoglavošću, ali da pregovori moraju da se nastave.

Podsjetimo, Tramp i Putin su 19. maja imali dvosatni telefonski razgovor o američkom prijedlogu za prekid vatre koji bi zaustavio sukobe. Tramp je tada izjavio da je razgovor prošao veoma dobro i dodao da će Rusija i Ukrajina odmah započeti pregovore o prekidu vatre i okončanju rata.

Berlin pomaže Kijevu u proizvodnji projektila

Ukrajina je javno pristala na tridesetodnevni prekid vatre, ali Putin je rekao samo da će Rusija sarađivati sa Ukrajinom na izradi memoranduma o mogućem miru, što su Kijev i njegovi evropski saveznici ocijenili kao taktičko odugovlačenje da bi ruske trupe dobile vrijeme za nova osvajanja.

Nekoliko dana kasnije, u neuobičajenoj kritici Putinu, Tramp je ruskog predsjednika nazvao “potpuno ludim” i zaprijetio mu američkim sankcijama. Ova izjava uslijedila je nakon najvećih ruskih napada dronovima i projektilima na ukrajinske ciljeve do sada.

Prije tri dana, novi njemački kancelar Fridrih Merc rekao je Volodimiru Zelenskom da će Berlin pomoći Kijevu u proizvodnji dalekometnih projektila za odbranu od budućih ruskih napada. Kremlj je upozorio da bi svaka odluka o ukidanju ograničenja dometa projektila koje Ukrajina može koristiti predstavljala opasnu promjenu politike i nanijela štetu naporima za okončanje rata.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno