Connect with us

Region

“STUDENTI SU ME JUČE NAPALI”: Ministar prosvjete zabrinut zbog politizacije univerziteta

Ministar prosvjete Dejan Vuk Stanković i pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje Branko Markoski juče su održali sastanak sa dekanima svih fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.

Glavna tema diskusije bila je zaštita identiteta Univerziteta i obezbjeđenje kontinuiteta obrazovanja, odnosno mogućnost uspješnog završetka akademske godine, koja je dovedena u pitanje zbog mnogih problema. Komentarisao je i studente koji su se juče okupili ispred zgrade Vlade Vojvodine tokom njegove posjete.

– Atmosfera na Univerzitetu nije regulisana, a incidenti poput napada na profesorku Pravnog fakulteta su neprihvatljivi. Moramo prepustiti nadležnim organima da sprovedu istragu i sankcionišu neodgovorno ponašanje – izjavio je Stanković.

Tokom sastanka, utvrđeno je da su dekani fakulteta razmatrali mogućnosti za završetak akademske godine i upis novih studenata. Iako su neki dekani pokazali spremnost za prelazak na onlajn nastavu, drugi se još uvijek premišljaju.

– Dekani su uglavnom slušali šta su preduslovi za završetak akademske godine. Rijetki od njih su diskutovali ili postavljali pitanja. Nastojali smo da odgovorimo na njih u granicama zakona i akademske prakse. Univerzitet u Novom Sadu mora da prepozna negativne posljedice koje slijede ukoliko se akademska godina ne obnovi – dodao je Stanković.

Situacija na univerzitetima nestabilna
Ministar prosvjete Dejan Vuk Stanković izrazio je zabrinutost zbog sve veće nestabilnosti na državnim univerzitetima, koja bi mogla rezultirati gubitkom studenata.

-Postoji strah među državnim univerzitetima da će izgubiti studente, jer do ove godine su imali neku vrstu ekskluzivne pretpostavke za studiranje. Naučna dostignuća su impresivna, ali to ne može da negira obavezu da imamo regularnu akademsku godinu, sa redovno održanim časovima, predavanjima, vježbama i ispitima. Na fakultetima s praktičnom i teorijskom nastavom nadoknada nastave neće biti laka, a veliki diskontinuitet je najgore od svega – rekao je Stanković.

Nestabilna situacija na državnim univerzitetima dovela je do produženog diskontinuiteta u obrazovanju, što otežava readaptaciju svih učesnika, od profesora do studenata.

“Taj diskontinuitet traje od decembra do danas i biće veoma teško da se izvrši proces readaptacije. To je jedan psihološko-pedagoški proces bez koga nema mogućnosti da se obrazovni proces efikasno sprovodi”, rekao je Stanković.

Onlajn nastava kao privremeno rešenje
Onlajn nastava se nameće kao trenutno rešenje, koje može biti sinhrona ili asinhrona. Asinhrona nastava podrazumeva da profesori snime svoja predavanja i postave ih na odgovarajuće platforme, koje studenti prate uz dodatne materijale i vodiče kroz literaturu.

“Onlajn nastava je privremeno rešenje. Mi smo nju koristili samo u slučaju korone, kada je bila neophodna socijalna distanca. Sada se koristi zbog toga što su, nažalost, mnoge visokoškolske ustanove “kidnapovane” od strane jednog dela studenata. Potrebno je izvršiti deblokadu akademskih institucija kako bi se realizovala neposredna nastava”, dodao je Stanković.

Stanković naglašava da je od suštinskog značaja da se pozitivno odgovori na zahteve dekana i rektora za uvođenje onlajn nastave kako bi se očuvala akademska dinamika.

“Moratorijum na blokade mogao bi pomoći u uspostavljanju dinamike polaganja ispita i otvaranju novog upisnog ciklusa. U mnogim gradovima, kao što su Kragujevac, Niš i Novi Pazar, fakulteti već rade po režimu onlajn nastave. U Novom Sadu imamo 13 fakulteta, od kojih se na sedam odvija onlajn nastava, a nastava je jako tesna na Prirodno-matematičkom fakultetu”, istakao je Stanković.

Dejan Vuk Stanković govorio je o važnosti odvajanja obrazovnog procesa od političkih pitanja, navodeći primere fakulteta nacionalnih manjina koji su uspešno održali nastavu.

-Imamo učiteljske fakultete u Subotici na mađarskom jeziku, gdje nije izgubljen ni jedan dan nastave. To su fakulteti nacionalnih manjina, mahom na mađarskom jeziku. Internacionalni univerzitet, iako privatni, nije izgubio ni jedan dan nastave – rekao je Stanković.

-Nevjerovatno je kako ne poštujemo sopstveni obrazovni sistem i kako smo ga stavili u funkciju dnevne politike. Potpisivanje lista i traženje izbora su politički zahtjevi koji nemaju veze sa studentima. Da bismo riješili krizu u obrazovanju, moramo se držati platforme tima profesora Macuta, koja je predviđala odvajanje obrazovnog procesa od politike. To je jedini način da se fazno približimo uspješnom završetku godine na visokoškolskim ustanovama – dodao je Stanković.

-Država treba da ima svoj državni univerzitet, ali ne treba da mu stvori apsolutne preduslove za monopol. Državni univerzitet je naša obrazovna tradicija koju smo gradili vijekovima, ali trenutno je u krizi upravljanja i veoma disfunkcionalan, barem kada govorimo o Beogradskom univerzitetu. Drugi su mnogo odgovorniji, ali Beogradski univerzitet je neodgovoran zbog nekih fakulteta, dekana, pa čak i velikog dijela rektorskog kolegijuma – rekao je Stanković.

“Univerziteti ulaze u političke borbe”
Ministar je naglasio da su “univerziteti, umjesto da se fokusiraju na akademsku godinu, ušli u političke borbe i štrajkove, pokušavajući da neutralizuju mjere vlade Srbije”.

– Mi smo nudili racionalnu, staloženu, mirnu i tolerantnu platformu za završetak akademske godine. Međutim, univerziteti ulaze u političke borbe i poigravaju se sa štrajkovima, pokušavajući da neutralizuju mjere Vlade Republike Srbije koje se odnose na finansijska sredstva. Plata će biti isplaćena u punom iznosu kada se obnovi nastava, uključujući i uvećanu platu koju je dala prethodna vlada gospodina Vučevića. Treba prestati sa politikom na Univerzitetu i potrebno je početi baviti se obrazovanjem – dodao je Stanković.

Dejan Vuk Stanković kaže da “zakon ne prepoznaje plenume, već samo Studentski parlament kao legitimno tijelo za zastupanje studenata”.

– Blokade su definisali plenumi. Pronađite mi institut plenuma u Zakonu o univerzitetu, statutu bilo kog univerziteta ili pojedinačnog fakulteta. Nema, postoji samo Studentski parlament i SKONUS. Kao Ministarstvo, razgovaraćemo sa SKONUS-om o načinu na koji ćemo studentima omogućiti završetak akademske godine, kada univerzitetske vlasti i dekani omoguće studentima da ponovo rade – rekao je Stanković i dodao:

“Dekani i rektori imaju ogromnu odgovornost prema studentima. Ne znam zašto rukovodstvo Beogradskog univerziteta nije konačno prelomilo da se vrati svom primarnom poslu: nastavi i ispitima. Meni to još uvijek nije jasno – dodao je Stanković.

“Tačno je da su me napali”

Govoreći o jučerašnjem incidentu, kada su mu studenti u blokadi zviždali dok je bio u posjeti Novom Sadu, ministar prosvjete Dejan Vuk Stanković kaže da je to “političko nasilje”.

– Ne dijelim studente, tačno je da sam se obratio iz Pionirskog parka, ali jednako je tačno i da su me juče napali studenti dok sam obavljao svoju redovnu ministarsku dužnost sastajući se sa pokrajinskim sekretarom i dekanima Novosadskog univerziteta. Napad je evidentan na snimcima koji kruže društvenim mrežama – rekao je Stanković.

Stanković kaže da su “studenti u blokadi namjerno krenuli na njegov automobil tražeći reakciju”.

– Oni su namjerno krenuli ka mom automobilu s ciljem da me isprovociraju ili da snime kako brzo napuštam mjesto događaja, ne zato što se njih plašim, već da izbjegnem bilo kakav incident. Studentima je cilj da izazovu reakciju koja bi se mogla koristiti politički – dodao je Stanković.

Studenti i građani šetaju oko zgrade Pokrajinske Vlade i trube i zvižde.

Kaže da se slična situacija dogodila i u Budimpešti.

– Tokom posjete Budimpešti, kada sam posetio predstavnike samouprave Srba, organizovan je protest u školi “Nikola Tesla”. Iako je sve bilo spremno za moj dolazak, odlučio sam da ne idem kako bih izbjegao sukob. To je pretvoreno u lažnu priču da sam izviždan – istakao je Stanković.

– Nisam ministar koji hoće da ulazi u sukobe, već ministar koji hoće da rešava probleme. Sklanjam se od incidenata zato što ozbiljno i odgovorno želim da radim svoj posao – zaključio je Stanković

Region

U HRVATSKOJ SKUPLJE NEGO NA IBICI: Sezona nije ni počela, a turisti već šokirani cijenama na plažama

Nekada su se ljetovanja na Jadranu planirala s osmijehom i bez pretjeranog računanja, danas sve češće izazivaju stres, pa i ogorčenje.

Cijene u hrvatskim turističkim centrima rastu iz godine u godinu, a izgleda da je ove sezone trka za profitom krenula ranije nego ikad. Od kafe koja košta pet evra, ležaljki koje se iznajmljuju skuplje nego noćenje u sobi, do porcija ribe koje dostižu cijene luksuznih restorana u evropskim metropolama – sve to već sada zabrinjava i domaće i strane goste.

Društvene mreže i forumi puni su komentara o “ljetovanju pod hipotekom”, a mnogi se pitaju gde je granica. Dok neki još pokušavaju da pronađu pristupačne aranžmane, drugi već najavljuju da će radije otići u Grčku, Tursku ili Crnu Goru.

Jedno je sigurno – sezona još nije ni počela kako treba, a o cijenama se priča kao da smo već usred avgusta. To potvrđuje i posljednja objava na Redditu, gde je jedan korisnik postavio fotografiju cjenovnika iz jednog kafića na plaži u Splitu.

“Skuplje od Ibice”
“Možda je cjenovnik postavljen 100 metara dalje od beach bara, ali je bar u hladu (Žnjan, Split)”, napisao je u objavi uz fotografiju, pa dodao:

“Welcome to Ibiza”, aludirajući na visoke cijene.

Možda je cjenik stavljen 100m dalje od beach bara, ali je bar u ladovini (Žnjan, Split)
byu/MantisTobogan_dr incroatia

Kako se može vidjeti na fotografiji, cijena iznajmljivanja ležaljki kreće se od 35 do čak 1.300 evra.

U komentarima se javio jedan Hrvat i poručio:

“Dok ima ovaca, biće i šišanja”.

Drugi korisnik je uporedio cijene u popularnom ljetovalištu u Španiji, na Ibici, i u Splitu. Prema podacima sa sajta Numbeo, Split je skuplji, barem kada je reč o turističkim sadržajima. Autor objave je na to odgovorio:

“Ajoj, užas! Ja se još sprdam, kad ono još skuplje od Ibice”.

Iako ljetnja sezona zvanično još nije počela, rasprave o cijenama uz more već su svakodnevna tema – na kafama, u medijima i po društvenim mrežama. Mnogi se pitaju kakav nas turistički talas čeka kad su već u predsezoni cene smještaja, kafe ili porcije lignji dostigle nivoe koji su do juče bili rezervisani za najskuplje evropske destinacije.

Ako je suditi po prvim utiscima, ljeto 2025. ponovo će staviti na probu i novčanike i živce domaćih gostiju – a sezona još nije ni počela kako treba.

Nastavi čitati

Region

JOŠKA BROZ PREMINUO U BIJEDI, OD TITA MU OSTALO SAMO PREZIME: “Živim kao pas s penzijom od 150 evra”

Unuk Josipa Broza Tita, Joška Broz, ispričao je svojevremeno da živi od penzije koja iznosi 150 evra i da je to jedini novac kojim raspolaže.

Josip Joška Broz, koji je preminuo 3. juna u 78. godini, bio je jedan od šestoro unučadi Josipa Broza Tita. Sin Žarka Broza je sa sestrom Zlaticom i Titom živio u elitnoj beogradskoj četvrti, na Dedinju, sve do tinejdžerskih dana. Kraj života dočekao je u nevierovatnoj bijedi.

Unuk Josipa Broza Tita, Joška Broz, ispričao je svojevremeno u intervjuu za Njuzvik da živi od penzije koja iznosi 150 evra i da je to jedini novac kojim raspolaže. Od slavnog dede, tvrdio je, ništa nije dobio u nasljedstvo izuzev prezimena. U istom intervjuu Joška se prisjetio susreta sa Titom neposredno pred njegovu smrt i otkrio na čemu je zamjerao slavnom dedi. Joška je, takođe, veoma iskreno govorio o svom privatnom životu.

“Živim kako moram. Ne uključujem grijanje u svom stanu, idem autobusom, ljudi me časte, pozivaju me na ručak, a jedan obrok dnevno mi je dovoljan. Ali to je kao da je neko zainteresovan za činjenicu da sada živim kao pas”, rekao je Broz za Njuzvik.

Joška je, takođe, otkrio da od penzije od 18.000 dinara plaća alimentaciju svojoj ćerki u iznosu od 2.800 dinara za časove francuskog jezika, jer je, kako kaže, njegova bivša supruga sve prodala. Tačnije, jedna od četiri bivše žene, jer je bio razveden četiri puta.

Joška je rekao da mu nije ostalo ništa osim prezimena njegovog dede. Barem je tako odlučio Viši sud u Beogradu, koji je 2016. godine, nakon više od tri decenije, okončao ostavinsko ročište, ostavljajući maršalove potomke bez nasljeđa.

Joška je prvo bio policajac, a zatim vlasnik restorana. Kasnije član male neokomunističke partije koju je sam osnovao i ubijeđeni je titoista. Kao policajac, pomogao je u logistici Titove ogromne sahrane, koja je okupila mnoge svjetske lidere. Posljednji put vidio je svog dedu neposredno prije nego što će umrijeti, u bolničkom krevetu u Ljubljani.

“Putovao sam u Beograd i kada sam stigao čuo sam vijesti”, rekao je Joška u intervjuu za AFP, a prenosi Express.

Do kraja svog života, on je vatreno branio Tita i tvrdio da je obezbijedio udoban život za ljude u socijalizmu, iako je morao da uzima kredite da bi pokrio troškove.

“Imali smo stvarnu državu, besplatne škole i zdravstvenu zaštitu, mir … Danas nemamo ni deseti dio toga”, rekao je Titov unuk i dodao:

“Nisam materijalista da živim da bih dobio tu imovinu, ali ja sam za državu da sačuva imovinu kada joj je već ostavljena. Ako već nije sposobna, onda neka je da nekome ko može da se brine o njoj. Ali ni to ne daju, jer bi to otkrilo da su većinu toga ukrali “, rekao je on.

Tokom svog života, tvrdi Joška, Tito je shvatio da je Ustav iz 1974. posijao sjeme nesloge.

“Iz jedne države stvorili smo osam manjih (…) i sve se raspalo, to je moja najveća greška”, prepričao je Joška Titove riječi.

Nastavi čitati

Region

NEĆEMO TOLERISATI NASILJE: Odgovorni će biti kažnjeni

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je u Predsedništvu sa studentom Milošem Pavlovićem kome su sinoć blizini Studentskog grada na Novom Beogradu nanete telesne povrede i poručio da država više neće da toleriše nasilje, da će odgovarati svi koji su učestvovali u linču i da će svakome biti poslata jasna poruka.

“Imam čast da jutros u Predsedništvu ugostim Miloša Pavlovića i razgovram sa njima o stravičnim događajima prethodne noći, kada je student generacije na Medicinskom fakultetu, jedan od najboljih studenata našeg univerziteta, počinio strašno delo – otišao u kafić u Studentskom gradu, nije bio u sobi kao što lažu Šolakovi kriminalci, već je bio u kafiću – težak zločin počinio, pio kiselu vodu i koka-kolu, a onda je banda blokadera došla i kao u horor filmovima, opkolila kafić, počela da udara po staklu, da grebe, da škraba”, rekao je Vučić u video objavi na instagramu.

Vučić je istakao da su onda ti isti koji kada ih neko samo popreko pogleda primenili najstrašnije nasilje.

“I kada ste mislili da je to dovoljno, da to samo pokazuje nedostatak ideja, jer to su oni isti koji su lagali o zvučnom topu, to su oni isti koji su lagali o tobožnjem nasilju koje se protiv njih primenjuje, kukali i plakali svaki put kada ih neko popreko pogleda, a onda su primenili najstrašnije nasilje. Takvo da su osramotili Beograd, osramotili Srbiju”, naveo je Vučić.

Kako je rekao, to su ljudi koji su nas, primenjujući nasilje, podsetili kako je izgledao Beč 30-ih i Minhen kasnih 30-ih godina prošlog veka.

“Beograd je uvek bio slobodarski grad, antifašistički grad. Beograd to sebi i Srbija to sebi ne mogu i ne smeju da dopuste. Pravili su reprizu u Nišu. Ujedinili su nas sve.

I država će reagovati. I uveren sam da će svi oni koji su učestvovali u linču, u tome što su umislili da mogu da udaraju nekoga samo zato što je bolji, marljiviji ili zato što drugačije misli od njih, da će to platiti time što će odgovarati pred licem pravde i da će svakome biti poslata jasna poruka. Država je trpela, trpela, trpela. Ćutala i ćutala. Država će da reaguje. Srbija će da pobedi”, naglasio je Vučić.

Poručio je da fašizam u Srbiji nikada neće proći.

“Ponosan na ovog mladog dečaka (Pavlovića), na sve ove mlade ljude koji su sinoć izdržali linč i teror i reč ćaci postoje simbol slobode. Bolje da vam ne govorim koliko je to lepša reč, koliko ćaci lepše zvuči nego naci. Živela Srbija”, naglasio je Vučić.

Vučić je uz video objavu napisao – Bolje Ćaci, nego naci! Država više neće da toleriše nasilje. Pobediće Srbija!

Nastavi čitati

Aktuelno