Connect with us

Svijet

LOS ANĐELES IZGLEDA KAO RATNA ZONA: Bacane šok bombe, Tramp šalje i marince (VIDEO)

Američka vojska privremeno će rasporediti oko 700 marinaca u Los Anđeles dok ne stigne još vojnika Nacionalne garde, što označava još jednu eskalaciju u odgovoru predsjednika Donalda Trampa na ulične proteste.

Američki zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da će bataljon marinaca biti poslat na privremenu dužnost dok na lice mjesta ne stigne još pripadnika Nacionalne garde.

BBC izvještava s mjesta napetog 45-minutnog sukoba između policije i demonstranata ispred federalne zgrade u Los Anđelesu. Policija je navodno ispalila šok bombe, stigla je Nacionalna garda, a demonstranti se povlače, prenosi Index.

U Los Anđelesu danima traju protesti koji su prvo izbili zbog racija i deportacija migranata. Protesti su postali nasilni, a predsjednik SAD-a Donald Tramp je bez saglasnosti države poslao Nacionalnu gardu u grad.

Trampova administracija je potvrdila da je dodatnih 2.000 pripadnika Nacionalne garde poslato u Los Anđeles.

“Po predsjednikovom naređenju, Ministarstvo odbrane mobiliše dodatnih 2.000 pripadnika Kalifornijske nacionalne garde koji će biti pozvani u federalnu službu kako bi podržali ICE i omogućili federalnim službenicima za sprovođenje zakona da bezbjedno obavljaju svoje dužnosti”, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.

Prve reakcije stižu nakon objave o povećanju broja pripadnika Nacionalne garde u Los Anđelesu. Gradonačelnica Karen Bas tvrdila je da se grad koristi kao “eksperiment”.

Šef policije Los Anđelesa Džim Makdonel rekao je da dovođenje federalne vojske u grad stvara zabunu usred tekućih protesta.

“Raspoređivanje federalnog vojnog osoblja bez direktne koordinacije stvara logističke izazove i rizikuje zabunu tokom kritičnih incidenata”, rekao je Makdonel, prenosi Telegraf.

Šta se dešavalo juče u Los Anđelesu?
Haotični snimci iz Los Anđelesa obišli su svijet. U Los Anđelesu, hiljade demonstranata su se sukobile s Nacionalnom gardom i policijom. Federalni agenti su takođe koristili šok bombe, suzavac i gumene metke. U direktnom prenosu, novinar australijske televizije takođe je pogođen gumenim metkom.

Autoput 101, glavni autoput u Los Anđelesu, je blokiran. U međuvremenu, svjedoci smo velikog sukoba između lokalnih vlasti i Bijele kuće.

Guverner Kalifornije, Gevin Njusom, optužio je Trampa za autoritarizam, nasilje i haos zbog odluke američkog predsjednika da suzbije proteste Nacionalnom gardom. Istog mišljenja je i gradonačelnica Karen Bas. Donald Tramp, s druge strane, optužuje Njusoma i Basovu da nisu u stanju da vode Kaliforniju, odnosno Los Anđeles, i da su imali sve vrijeme da suzbiju nasilne proteste koji traju već nekoliko dana.

“Ono što vidimo u Los Anđelesu je haos koji je izazvala administracija”, rekla je Bas na konferenciji za novinare, tvrdeći da je grad u strahu i panici.

“Predsjednik Tramp je s pravom intervenisao kako bi uspostavio zakon i red nakon nesposobnog vođstva Gevina Njusoma i njegovog odbijanja da zaustavi nasilne napade na američke snage reda”, odgovorila je Bijela kuća.

Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD) zabranila je okupljanja u cijelom centru grada u nedjelju uveče po lokalnom vremenu. Nazivajući SAD “invazijom kriminalaca iz inostranstva”, američki predsjednik je borbu protiv ilegalne imigracije učinio prioritetom i znatno pojačao hapšenja i deportacije, prenosi Jutarnji.

Nakon optužbi da je policija sporo reagovala na nerede, šef policije Džim Makdonel rekao je da njihovo odjeljenje ne može da učestvuje u sprovođenju saveznih imigracionih zakona.

Generalni tužilac Kalifornije Rob Bonta i guverner Gevin Njusom tužili su Trampovu administraciju zbog raspoređivanja Nacionalne garde. U tužbi je imenovan i ministar odbrane Pit Hegset.

Sukob između Kalifornije i Vašingtona nastavljen je čitav dan. Portparolka Bijele kuće Karolina Livit tvrdila je da su neredi dokaz da SAD treba više ljudi i resursa za sprovođenje zakona o imigraciji.

“Amerika mora da zaustavi invaziju miliona nekontrolisanih ilegalnih migranata koju je pokrenuo Džo Bajden”, rekla je Livit, uz fotografiju maskiranog muškarca s meksičkom zastavom.

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social naveo da je njegova administracija donijela “odličnu” odluku kad je poslala Nacionalnu gardu u Kaliforniju. Gardijan piše da je Tramp nagovijestio i podršku za hapšenje guvernera, što je ranije tog dana rekao i Tom Homan.

Situacija je eskalirala kad je Tramp odlučio da privremeno rasporedi 700 marinaca dok ne stignu dodatne snage Nacionalne garde. Zvaničnik pod uslovom anonimnosti rekao je da će bataljon biti poslat na privremenu dužnost. Za sada se Tramp ne poziva na Zakon o pobuni, koji bi omogućio direktno učešće trupa u sprovođenju zakona.

Američki marinci su inače raspoređivani zbog velikih katastrofa poput uragana Katrina i 11. septembra, ali je rijetko da se koriste za policijske poslove unutar zemlje.

Kako je sve počelo?
U Los Anđelesu su izbili nasilni protesti. Ulice su se pretvorile u bojno polje između federalnih agenata i demonstranata. Počelo je kao lokalna intervencija ICE-a zbog sumnjivih dokumenata, a pretvorilo se u političku krizu.

Prije četiri dana, ICE agenti izvršili su racije na više lokacija – skladišta, gradilišta, pekare i prodavnice. Uhapšeno je 118 osoba, navodno s lažnim papirima. Trampova administracija to je nazvala sprovođenjem zakona, dok su lokalne zajednice to vidjele kao provokaciju i rasizam.

Protesti su odmah uslijedili. U Modnom distriktu, radnici i aktivisti pokušali su da blokiraju autobuse. Uslijedio je sukob sa federalnim snagama – suzavac, gumeni meci, šok bombe. Policija je proglasila okupljanje nezakonitim. Nasilje se potom proširilo na Paramaunt.

Demonstranti su palili automobile, razbijali izloge i blokirali ulice. Oko 400 ljudi učestvovalo je u protestima, prema kancelariji šerifa.

Donald Tramp je demonstrante nazvao “anarhistima i pljačkašima”, uz poruku: “Ako Njusom i Bas ne mogu da uspostave red, to će učiniti savezna vlada”.

Tramp je naredio mobilizaciju 2.000 pripadnika Nacionalne garde, koji su ušli u Los Anđeles. Sukobi su se intenzivirali – demonstranti vatrometom, policija suzavcem. Mnogo je povrijeđenih.

Guverner Kalifornije je optužio Trampa da želi “spektakl”. Protesti dodatno polarizuju demokratski Los Anđeles i Trampovu administraciju koja imigraciju vidi kao ključnu temu.

Ministar odbrane Pit Hegset rekao je da je Pentagon spreman da mobiliše i aktivne vojnike ako nasilje potraje. Marinci u kampu Pendlton su u “visokom stepenu pripravnosti”.

“Ima prostora za mirne proteste, ali nula tolerancije za napade na federalne agente. Nacionalna garda i marinci, ako treba, stoje uz ICE”, poručio je Hegset.

Ministarka unutrašnje bezbjednosti Kristi Noem izjavila je da će Nacionalna garda štititi zgrade i mirne učesnike protesta.

ICE je u petak uhapsio najmanje 44 osobe zbog kršenja imigracionih zakona.

Tramp je obećao rekordan broj deportacija i zatvaranje granice s Meksikom, s ciljem da ICE hapsi najmanje 3.000 migranata dnevno.

Svijet

NAPETOSTI NA RELACIJI VAŠINGTON–VATIKAN! Rubio stiže u Rim nakon Trampovih kritika papi

– Američki državni sekretar Marko Rubio otputovaće iduće nedelje u Vatikan i Italiju i sastati se sa zvaničnicima, nekoliko nedelja nakon što je predsednik SAD Donald Tramp kritikovao papu Lava na društvenim mrežama, navode danas italijanski mediji. Izveštaji listova “Republika” i “Korijere dela sera” nisu naveli da li će Rubio imati sastanak sa papom, ali su potvrdili da se očekuje susret sa glavnim diplomatskim zvaničnikom Vatikana, kardinalom Pjetrom Parolinom.

Rubio će, takođe, prema pisanju medija, razgovarati sa italijanskim ministrom spoljnih poslova Antoniom Tajanijem i ministrom odbrane Gvidom Krozetom, a cilj njegovog putovanja je “smirivanje tenzija” između dve zemlje nakon Trampove oštre kritike italijanske premijerke Đorđe Meloni prošlog meseca, prenosi Rojters. Raspored još uvek nije konačan, navodi “Korijere dela sera”, dok, kako piše “Republika”, sastanak sa Meloni nije isključen.

Putovanje će uslediti nekoliko dana nakon što je Pentagon najavio povlačenje 5.000 američkih vojnika iz Nemačke, najveće evropske baze, jer su razdor oko rata u Iranu i tenzija oko carina dodatno otežali odnose između SAD i Evrope.

Italija spada u zemlje sa najvećim prisustvom američkih trupa u Evropi, sa skoro 13.000 aktivnih vojnika na kraju 2025. godine, raspoređenih u šest baza.

Poslednji sastanak Rubija sa papom Lavom održan je u maju 2025. godine zajedno sa američkim potpredsednikom Džej Di Vensom, dan nakon inauguracione mise novog pape na Trgu Svetog Pavla.

Poslednjih nedelja papa Lav je postao kritičar rata protiv Irana koji predvode SAD i Izrael i oštro je kritikovao antiimigracionu politiku Trampove administracije.

Tramp je nekoliko puta kritikovao papu na društvenim mrežama u aprilu, nazvaši ga “užasnim”.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Svijet

“CIJELI SVIJET GA ČEKA” Peskov najavio “važan” Putinov govor na paradi za Dan pobjede

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da cijeli svijet čeka govor ruskog predsjednika Vladimira Putina na paradi 9. maja u Moskvi i da će to biti veoma važno obraćanje. Očekujemo veoma važan govor predsjednika na paradi, kao i uvijek. Cijeli svijet ga čeka, i to s pravom, dodao je Peskov u izjavi ruskim medijima.

Putin će održati više bilateralnih sastanaka sa gostima povodom Dana pobjede, 9. maja, saopštio je portparol Kremlja, prenosi agencija RIA Novosti.

– Predsjednik će imati naporan radni dan – naglasio je Peskov. Parada pobjede će se tradicionalno održati na Crvenom trgu u Moskvi 9. maja.

Nastavi čitati

Društvo

MISLILI STE DA JE KRAJ POSKUPLJENJIMA? Stiže novi talas rasta cijena iz EU

Kompanije iz Evropske unije u narednih godinu dana očekuju znatno veći rast prodajnih cijena i ulaznih troškova, što povećava zabrinutost za inflaciju u Evropskoj centralnoj banci (ECB).

Prema najnovijem istraživanju SAFE o pristupu finansiranju, kompanije predviđaju rast prodajnih cijena od 3,5 odsto u narednih 12 mjeseci, u odnosu na 2,9 odsto u prethodnom ciklusu.

Istovremeno, očekivani rast ulaznih troškova porastao je na 5,8 odsto, sa ranijih 3,6 odsto. Ovo u ECB-u smatraju značajnim.

Iz ECB-a su napomenuli da su kompanije koje su učestvovale u anketi nakon 28. februara, kada je započeo sukob sa Iranom, iskazivale znatno veće cjenovne i troškovne pritiske, što sugeriše direktan uticaj geopolitičkih dešavanja na poslovna očekivanja.

“Inflaciona očekivanja za jednogodišnji period takođe su porasla – na tri odsto, sa prethodnih 2,6 odsto, dok su projekcije za tri i pet godina ostale stabilne”, naveli su iz Evropske centralne banke.

Istraživanje, sprovedeno između 19. februara i 1. aprila, dolazi neposredno prije nove odluke ECB-a o kamatnim stopama, koja se očekuje u četvrtak, 30. aprila, i smatra se važnim indikatorom mogućih posljedica sukoba na Bliskom istoku.

Rast cijena energenata

Rast cijena energenata već sada podstiče inflaciju i negativno utiče na ekonomsko raspoloženje u Evropi, iako su srednjoročni efekti još neizvjesni.

Ipak, ECB je već dala signale da bi ove sedmice mogla zadržati postojeće kamatne stope, ali ekonomisti i investitori sve više očekuju povećanje u junu. Ono što su kompanije iz evrozone još prijavile jeste rast kamatnih stopa na kredite, te druge troškove finansiranja, uz stabilnu tražnju za kreditima i blago smanjenu dostupnost.

Da li ćemo visoku inflaciju imati najmanje narednih godinu dana?

Ono što nas zanima je to kako će novi sukob u Iranu i poremećaji u lancima snabdijevanja naftom u cijelom svijetu uticati i na Bosnu i Hercegovinu u dugoročnom periodu, odnosno da li ćemo visoku inflaciju imati najmanje narednih godinu dana?

Znajući da su se u prethodnom periodu sve negativne stvari iz Evropske unije prelile i na BiH, ne možemo biti optimisti.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da je šok ponude izazvan rastom cijena sirove nafte usljed prekinutih transportnih ruta izazvao inflatorni udar u svim zemljama EU.

“Usljed posljedičnog rasta cijena kao rezultata prilagođavanja na novonastalu situaciju došlo je do pritiska na rast zarada kako bi se ublažio erodirajući efekat inflacije na kupovnu moć. To je za sobom vodilo rastu troškova rada i poslodavce stavilo pred izbor da umanjuju sopstveni profit ili povećavaju cijene”, ističe Mlinarević.

Prema njegovim riječima, većina u kratkom roku može privremeno zbog cjenovne elastičnosti tražnje sporije povećavati cijene, dok u dugom roku ta strategija nije moguća.

“Iz tog razloga, ukoliko se problemi sa lancima snabdijevanja nastave, logično je očekivati da dođe do osjetnijeg rasta prodajnih cijena. U BiH kao rezultat uvezene inflacije i sličnih trendova na tržištu rada treba očekivati isti scenario”, zaključio je Mlinarević.

Nastavi čitati

Aktuelno