Connect with us

Svijet

Da li Los Anđeles postaje ŠIBICA KOJA MOŽE ZAPALITI GRAĐANSKI RAT U AMERICI?

Ako u SAD kojim slučajem zaista izbije neki novi građanski rat, što teoretičari zavjere govore već 25 godina, onda će on vjerovatno početi u Kaliforniji.

Ova američka savezna država je idealna za ovaj crni scenario, odnosno šibica za paljenje fitilja na buretu baruta, jer su u njoj koncentrisana tri ključna elementa za stvaranje velike društvene bombe.

Kao prvo, kontrolišu je tvrdokorne demokrate, koje se žestoko protive politici novog američkog predsjednika Donalda Trampa.

Drugo, u ovoj državi živi ogroman broj migranata. U jednom trenutku državne vlasti, tradicionalno demokrate, otvorile su vrata svima, što je u potpunosti preobrazilo demografsku i nacionalnu sliku Kalifornije, i to samo za jednu deceniju. Procjenjuje se da ih samo u ovoj saveznoj državi ima oko tri miliona, od čega gotovo polovina u Los Anđelesu, što predstavlja trećinu stanovništva ovog grada. I na kraju treća stvar, Kalifornija je, ma kako to čudno zvučalo, vjerovatno u najgorem položaju od svih saveznih država po ogromnom socijalnom i društvenom jazu.

Kalifornija je oduvijek smatrana američkim rajem, ali posljednja dešavanja pretvorila su je, u stvari, u veliku filijalu pakla, u kojoj nešto burno i strašno ključa, širi se i raste zbog sve većih i nasilnijih protesta migranata porijeklom iz Meksika, najsiromašnijih zemalja Latinske Amerike, sa Bliskog istoka i iz Afrike.

ŠTO GORE, TO BOLjE

Formalno, uzrok nereda bio je dekret koji je Tramp potpisao 5. juna o zabrani ulaska u SAD građanima 12 zemalja: Avganistana, Mjanmara, Čada, Konga, Ekvatorijalne Gvineje, Eritreje, Haitija, Irana, Libije, Somalije, Sudana i Jemena. U početku su se ljudi okupljali na mirnim demonstracijama, ali su ovi protesti naprasno eskalirali u sukobe sa policijom. Za nakoliko dana Los Anđeles, koji je već stradao tokom požara u januaru ove godine, počeo je da liči na pravu ratnu zonu, što su mnogi nazvali “Majdanom” protiv Trampa i prvim korakom ka nekom novom američkom građanskom ratu.

Na tako nešto je indirektno upozorio i predsjednik Donald Tramp poručujući da ove proteste migranata neko očigledno finansira iz sjenke kako bi potkopao bezbjednost zemlje. Da bi smirio ove nemire u Los Anđelesu, Tramp je naredio da u ovaj grad prvo bude poslato 2.000 vojnika Nacionalne garde, a onda i jedan kontingent marinaca. Ovo je bila prva odluka od 1965. godine donesena bez zahtjeva lokalnih vlasti. Guverner Kalifornije Gevin Njusom, demokrata, osudio je ovaj Trampov potez optuživši ga da drsko zloupotrebljava svoju moć.

Interesantno, i tokom predsjedništva Džoa Bajdena postojao je sličan sukob u vezi sa migracijama, a koji se tada rasplamsao između savezne vlade i vlasti republikanskog Teksasa. Na društvenim mrežama tada je pokrenuta rasprava o otcjepljenju ove države od SAD. Ono, inače, nije direktno predviđeno Ustavom SAD, ali nije ni zabranjeno, a ta dvosmislenost je, između ostalog, dovela do rata između Sjevera i Juga.

Prema ocjenama pojedinih konzervativaca, svojim alarmantnim i zapaljivim izjavama guverner Kalifornije Njusom donekle liči na generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, koji je nedavno tvrdio da bi poslije Ukrajine, Rusija mogla da napadne NATO, ne objašnjavajući zašto bi to trebalo da učini. Ali za Rutea je prijetnja napadom Rusije opravdanje za milijarde dolara potrošnje i samo postojanje Sjevernoatlantskog saveza.

Za Demokratsku stranku SAD, koja nakon poraza Kamale Haris na predsjedničkim izborima prošlog novembra nije bila u stanju da se suprotstavi Trampu, ovo je borba za sopstveno postojanje. I ovdje demokrate djeluju po principu – što gore, to bolje. Za njih je situacija u Los Anđelesu šansa da se vrate na vlast. Da pokažu da magarac, amblem Demokratske stranke, još nije mrtav iako njegovo sve češće oglašavanje plaši čak i najvjernije pristalice.

POKRET “BEZ KRALjEVA”

Mnogi stručnjaci su saglasni sa Trampovim tvrdnjama da protesti u Kaliforniji nisu spontani. Ukazuju da nijedan, bar ne ovih razmjera, ne dolazi sasvim spontano, te navode kako smatraju da je u sve uključen niz liberalnih, neprofitnih i nevladinih organizacija, od kojih su mnoge povezane sa Demokratskom strankom.

One su, kako kažu, finansirane tokom Bajdenovog mandata, a tu se posebno izdvaja Koalicija za zaštitu prava migranata. Pored toga, one su se bavile i prevođenjem migranata preko južne granice, a sada, prema tvrdnjama ovih analitičara, pomažu u pokretanju tih istih migranata na nasilne proteste, kojima su se priključili i razni drugi sindikati koji nisu direktno povezani sa migracionom agendom.

Čak i razne feminističke organizacije sada učestvuju u protestima, planirajući da održe svoje marševe 14. juna, na Trampov rođendan, kada je planirana vojna parada u Vašingtonu. Zajedno, ove protestne organizacije sebe nazivaju pokretom “Bez kraljeva”, što očigledno sugeriše i šalje poruku da ne bi trebalo da bude dozvoljeno da Tramp ima preveliku moć.

Slično mišljenje imaju i drugi eksperti. Navode da u američkim političkim krugovima postoji izraz: “Nijedna kriza ne smije da propadne”, ali i da uočeni obrasci otkrivaju da postoji finansiranje protesta u Los Anđelesu – veoma dobra organizacija, retorika, slogani i simboli.

A group of people with an objectAI-generated content may be incorrect.

DVIJE DRŽAVE

Očigledno je da se politička konfrontacija između republikanaca i demokrata prelila na ulice. Glavno pitanje ostaje – hoće li Tramp popustiti ili će se do kraja oduprijeti protestima i Demokratskoj stranci. Ono što zabrinjava jeste što su se nemiri zbog racija na ilegalne imigrante proširili iz Kalifornije i na Teksas, Kentaki, Oregon i Džordžiju. Da li je onda moguće da se protesti u Kaliforniji pretvore u veliki građanski sukob uporediv sa Majdanom? SAD, nakon što su pokrenule nekoliko stotina ratova i pučeva širom svijeta, pa i u Ukrajini, sada rizikuju da na sopstvenoj koži iskuse sve čari građanskog rata.

Američki novinar Majkl Bom ne isključuje mogućnost transformacije ovih protesta u Kaliforniji u nešto više. Kako je istakao, oni bi mogli da prerastu u nacionalne proteste protiv Trampa u širem smislu, odnosno da se od teme migranata proširi i na protivljenje cjelokupnoj njegovoj politici, jer migranti nisu jedino kontroverzno pitanje.

Ovo mišljenje dijele mnogi, navodeći da bi protesti u Los Anđelesu mogli postati šibica koja će zapaliti građanski sukob velikih razmjera. Možda se, kako kažu, to neće desiti sada, ali takva opcija ostaje otvorena, jer se mnogo toga nagomilalo unutar ove države. Ukazuju da je takav crni scenario realan i zbog toga što unutar SAD funkcionišu dvije odvojene države.

SJEVER I JUG

Prvi američki građanski rat (1861 – 1865) dogodio se zato što se Sjever i Jug nisu mogli saglasiti u vezi sa važnim pitanjima kao što su državna prava i ropstvo. Ekonomija Juga je u velikoj mjeri zavisila od ropstva, dok se Sjever kretao ka njegovom ukidanju.

Kombinacija ovih faktora izazvala je rat. Glavni uzrok su bila podijeljena mišljenja o ropstvu, ali je to bio i rezultat ekonomskih razlika i prava država. Kada su bili uključeni u građanski rat, Jug, takođe dio Konfederacije, obuhvatao je Alabamu, Arkanzas, Floridu, Džordžiju, Luizijanu, Misisipi, Sjevernu Karolinu, Južnu Karolinu, Tenesi, Teksas i Virdžiniju. Ove države su željele da održe svoj način života, koji je u velikoj mjeri zavisio od ropstva, dok je Sjever insistirao na jedinstvenoj i slobodnoj zemlji.

Uticaj Građanskog rata bio je dubok i višestruk. Preoblikovao je zemlju na brojne načine, utičući na njenu društvenu strukturu, ekonomiju, politiku i kulturni identitet. Ukidanje ropstva pokrenulo je društvenu promjenu koja je promijenila živote miliona i buduće pokrete za građanska prava.

Međutim, on je ostavio i nasljeđe rasnih tenzija i diskriminacije koje traje do danas, produbljujući postojeće ideološke podjele između demokrata i republikanaca.

A group of people in riot gearAI-generated content may be incorrect.

PLAVI I CRVENI

Rastuće tenzije između crvenih i plavih država, podstaknute medijima i dezinformacijama, stvaraju nestabilnu atmosferu. Jaz između ovih država je sve veći, što su pokazali i posljednji predsjednički izbori. Ljudi su postali skloniji da žive u odjeku društvenih medija, okruženi onima koji dijele njihova mišljenja, a manje skloni da učestvuju u smislenom dijalogu sa onima koji se ne slažu.

Još jedan faktor koji bi mogao da pokrene sukob je i veliki jaz između bogatih i siromašnih koji takođe nastavlja da raste. Sprovođenje politika, nezaposlenost i opšte nezadovoljstvo dodatno su pojačali negodovanje među stanovništvom. Politike koje favorizuju bogate, a zanemaruju radničku klasu mogu se pokazati kao katalizatori za građanski rat. Visoke stope nezaposlenosti, posebno u ruralnim ili postindustrijskim područjima, doprinose osjećanjima bijesa i beznađa.

Ekonomski ugroženi regioni se takođe osjećaju otuđeno i vjerovatno će podržati eventualna radikalna rješenja, povećavajući mogućnost drugog američkog građanskog rata. I velika raznolikost stvorila je još jedan veliki okidač za potencijalni sukob. Pitanja rasnog, vjerskog i kulturnog identiteta stvorila su duboke podjele unutar američkog društva.

Kako bi mogao izgledati ovaj rat? Određeni dijelovi zemlje bi se nesumnjivo suočili sa više sukoba nego drugi. Takođe, gradovi imaju tendenciju da budu liberalniji, dok su ruralna područja uglavnom konzervativna. Ovo bi moglo dovesti do sukoba urbanih centara sa okolnim ruralnim područjima, a nasilje na ulicama bi postalo uobičajena pojava.

Građanski rat bi mogao da dovede do toga da urbane vlade pokušavaju da održe kontrolu, dok se ruralne milicije mobilišu protiv njih. Ova borba ne bi ostala regionalna – na kraju bi se proširila, jer globalističke elite nastavljaju da zabijaju klin kako bi zaštitile svoju imovinu.

Holivud
U Holivudu je prošle godine snimljen film koji istražuje posljedice političke i društvene fragmentacije unutar SAD. Režirao ga je Aleks Garland, a riječ je o distopijskoj drami koja se bavi haosom i razaranjem kada se autoritarna vlada sukobi sa secesionističkom silom. Film pod imenom “Građanski rat” predstavlja jezivu verziju bliske budućnosti u kojoj dugotrajne tenzije konačno eksplodiraju u sukob velikih razmjera.

Related Topics:

Svijet

VJEROVALI ILI NE! Dobila Nobela za mir, pa POZVALA NA RAT U SOPSTVENOJ ZEMLJI!

Marija Korina Mačado, venecuelanska opoziciona liderka i dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, dala je kontroverznu izjavu u kojoj poziva međunarodnu zajednicu da razmotri vojnu akciju kako bi uklonila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura sa vlasti.

U intervjuu za američku mrežu Blumberg, Mačado je izjavila da je trenutna eskalacija, uključujući povećano prisustvo američkih vojnih snaga blizu venecuelanske obale, posljednja šansa za Madurove pristalice da shvate da više ne mogu da podržavaju režim.

Prema njenim riječima, mirna i institucionalna rješenja su iscrpljena nakon onoga što je opisala kao “desetine namještenih izbora” i produženog pritiska, pa je vojna opcija, kako je rekla, moguće posljednje sredstvo ako režim “ne odstupi”.

Istovremeno, vojne aktivnosti SAD u regionu pokrenule su spekulacije o mogućim udarima na ciljeve unutar Venecuele. Majami Herald je sinoć objavio, pozivajući se na izvore koji kažu da bi vazdušni udari mogli da uslijede “u narednim satima ili danima”.

Takve tvrdnje su brzo izazvale kontrareakcije i demantije Vašingtona, a američki državni sekretar Marko Rubio je na platformi Iks nazvao takve izvještaje “lažnom pričom” i rekao da su autori prevareni od strane svojih izvora.

Uprkos poricanjima, vašingtonska administracija je više puta isticala da su vojne opcije “na stolu”, a u javnom diskursu se kao opravdanje često navodi borba protiv trgovine drogom i “narkoterorizma”, termin koji je Mačado pozajmila iz retorike aktuelne američke politike u intervjuu.

Kritikama protiv ovog pristupa pridružuju se i oni koji upozoravaju da bi direktna vojna intervencija mogla dodatno destabilizovati region i izazvati ozbiljne humanitarne posljedice.

Nakon što je dobila Nobelovu nagradu, prema dostupnim izvorima, Mačado je telefonom razgovarala sa američkim i izraelskim liderima i, prema sopstvenim izjavama, ponudila plan za prvih “100 sati” nakon pada Madura, tvrdeći da postoje organizovane strukture i masa ljudi koji bi u pravom trenutku izašli na ulice.

Kritičari, međutim, ističu da je poziv na stranu vojnu intervenciju, posebno od dobitnika Nobelove nagrade, kontradiktoran i postavlja pitanja o etici i posljedicama takvog poteza.

Regionalni i međunarodni akteri prate situaciju sa velikom pažnjom. Stručnjaci za međunarodne odnose upozoravaju da bi svaki oblik vojne intervencije zahtijevao širok međunarodni legitimitet i jasne planove za tranziciju i rekonstrukciju kako bi se izbeglo produbljivanje krize koja godinama traje u Venecueli.

Nastavi čitati

Svijet

10 LJUDI IZBODENO NOŽEM U BRITANIJI, antiterorističke jedinice uključene u istragu (VIDEO)

Desetoro ljudi sinoć je izbodeno nožem u vozu za Kembridžšir, koji je od Londona udaljen oko 80 kilometara, nakon čega su uhapšene dvije osobe, a policija je saopštila da je riječ o “značajnom incidentu” i potvrdila da će antiterorističke jedinice podržati istragu.

Britanska policija je saopštila da radi na utvrđivanju okolnosti i motivima incidenta, kao i da je nacionalni kod “Plato” upotrijebljen u odgovoru policijskih i hitnih službi na incident, navodi “Gardijan”.

Incident se dogodio između stanica Stivenidž i Peterborou, zbog čega su sve željezničke linije bile u prekidu, a Železnička kompanija LNER pozvala je sinoć ljude da “ne putuju” zbog “velikih poremećaja” u saobraćaju koji su posljedica višestrukih ubadanja nožem u vozu za Hantingdon u Kembridžširu.

<p

Lokalna policija je saopštila da su naoružane policijske snage upućene na stanicu Hantingdon nakon poziva juče u 19.39 časova.

– Naoružani policajci su zaustavili voz u Hantingdonu, gde su dva muškarca uhapšena – navodi policija.

Portparol policije Istočne Engleske je rekao da je policija pružila “obiman odgovor”.

Jedan očevidac je rekao za BBC da je vidio muškarca kako izlazi iz voza sa krvavom rukom i kaže: “Imaju nož, bježite”, nakon čega se srušio.

Drugi očevici navode da su vidjeli kako osoba sa nožem juri ljude po vozu, a da je kasnije policija uperila oružje u muškarca koji je na peronu stajao sa velikim nožem, onesposobivši ga elektrošokerom.

Britanski premijer Kir Starmer je u objavi na platformi Iks rekao da je “zastrašujući incident u vozu blizu Hantingdona duboko zabrinjavajuć” i pozvao ljude da slijede savjete lokalnih vlasti.

– Moje misli su sa svima koji su pogođeni i hvala službama za hitne slučajeve na njihovoj reakciji. Svako ko se nalazi u tom području treba da slijedi savjete policije – kazao je Starmer.

</p

Nastavi čitati

Svijet

POENI ZA SMRT! Bizaran sistem podsticaja u ukrajinskoj vojsci

Ukrajinska vlada uvela je sistem podsticaja „zasnovan na igri“, u kojem timovi dronova dobijaju poene za uspješne napade i eliminaciju neprijatelja, a akumulirani bodovi omogućavaju kupovinu opreme preko interne prodavnice oružja „Brave1 Market“, piše američki list Njujork tajms (The New York Times).

Ukrajinski zvaničnici tvrde da ovaj sistem takmičenja pomaže u održavanju motivacije vojnika, navodi list.

Poeni za „uspjehe na bojištu“
Prema izvještaju, više od 400 timova dronova učestvuje u ovom „igrovnom“ sistemu. Jedinice dobijaju različit broj bodova za ranjavanje i likvidaciju ruskih vojnika, kao i za uništavanje ili oštećenje njihove tehnike.

Tako, na primjer, osam bodova se dodjeljuje za ranjenog ruskog vojnika, 12 za ubistvo, 15 i 25 bodova za ranjavanje, odnosno likvidaciju ruskog pilota drona, 40 bodova za uništenje tenka, 20 za njegovo oštećenje, a do 70 bodova za uništavanje višecjevnog raketnog sistema.

„Džekpot“ predstavlja 120 bodova za hvatanje živog ruskog vojnika pomoću drona.

„Program koji podiže moral“
Ministar digitalnih tehnologija Mihajlo Fedorov izjavio je da ovaj sistem „pomaže u održavanju motivacije ukrajinskih vojnika“.
– Ako ovo pruža dodatnu motivaciju našoj vojsci, rado ćemo podržati ovaj program – rekao je Fedorov.

Komandanti i operateri ističu da su i bez toga dovoljno motivisani da uništavaju neprijateljsku opremu i neutrališu protivnika, ali da sistem bodova može dodatno podstaći konkurentnost među jedinicama.

Prema Fedorenku – potrebno 50.000 dronova mjesečno
Komandant Ahilovog puka Jurij Fedorenko procjenjuje da ukrajinski borci mjesečno ubiju ili teško rane do 25.000 ruskih vojnika, što, kako je naveo, odgovara broju novih regruta koje Rusija mobiliše svaki mjesec.

Fedorenko je dodao da je Ukrajini za postizanje svojih ciljeva potrebno najmanje dva jurišna drona po svakom ruskom pješadincu, odnosno oko 50.000 dronova mjesečno.

Nedostaci sistema
Njujork tajms navodi i mane ovakvog pristupa – od kašnjenja u isporuci nove opreme, preko stvaranja jedinica dronova koje ranije nisu postojale samo radi iskorištavanja bodovnog sistema, do primjedbi da se uništava skupa ruska oprema koja ne donosi bodove.

Nastavi čitati

Aktuelno