Društvo
NIKAD BOLJI ROD, NIKAD NIŽA CIJENA: Ko zarađuje na muci poljoprivrednika?
Iako sjetva pšenice počinje za dvadesetak dana, realno je očekivati, ako se nastave povoljni vremenski uslovi, da će prinosi biti dobri, pa čak i veći nego što je prosjek, a poljoprivrednici se, u skladu s tim, nadaju i višoj cijeni.
Kako su istakli poljoprivredni proizvođači, takođe se može očekivati i dobar kvalitet zrna, a zahvaljujući kvalitetnom sjemenskom materijalu.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, za “Nezavisne” pojašnjava da su imali povoljan raspored padavina, i povoljne uslove kada su u pitanju ozimi usjevi, prije svega, pšenica, te je realno očekivati da će prinosi biti nešto veći nego što je to prosjek.
“Ali rano je donositi zaključke, jer predstoji minimum dvadesetak dana do početka žetve, i u tom periodu se mogu promijeniti vremenske prilike, recimo, ukoliko dođe do naglog porasta temperature i tzv. toplotnog udara. No, da ne uzimamo crne prognoze u obzir, možemo očekivati prinose koji će biti na nivou višegodišnjeg prosjeka i nešto više. Očekuje se i dobar kvalitet zrna s obzirom na to da smo na raspolaganju imali nešto bolji sortiment jesenas, kada je u pitanju sjemenski materijal, i to na sugestiju mlinsko-pekarskog sektora i nas iz Udruženja”, istakao je Marinković.
Navodi da su dobavljači sjemena obezbijedili adekvatne količine sjemena boljih sorti te iskazuje nadu da ne bi trebalo biti problema kod otkupa roda pšenice.
No, kako ističe, ono što će biti problem jeste cijena, a već imaju najave da je na svjetskom tržištu niska te da su velike zalihe kod vodećih svjetskih proizvođača, Rusije, Ukrajine, SAD, Kanade i Australije.
“Tako da očekujemo da će te količine preplaviti tržište. Kao što smo ukazivali, očekuje nas neizvjestan početak žetve, kada je u pitanju cijena pšenice. Mi samo možemo da apelujemo na domaće otkupljivače da prvo otkupe domaću pšenicu. Shodno tome, biće formirana adekvatna otkupna cijena koja će poljoprivrednim proizvođačima omogućiti, ne samo da rade da pokriju troškove, nego i da uspiju nešto zaraditi od ovogodišnjeg roda”, istakao je on te dodao da cijena zavisi od ponude i potražnja, jer je pšenica berzanska roba.
“Jedino se možemo dogovoriti sa mlinsko-pekarskim sektorom da to bude fer tržišna cijena, a sve drugo su spekulacije o kojima je još rano govoriti”, istakao je on.
Kako kaže Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kad vide kakav će biti prinos ječma, tad će se moći orijentisati sa pšenicom.
“Vidim da će ubrzo početi žetva pšenice, za nekih dvadesetak dana. Mi očekujemo dobar prinos, rod i kvalitet, ali i cijenu. Nažalost, kao i svake godine, dobre cijene nema i niko o tome ne priča. Kad uđemo da vršemo, mi nemamo skladišne kapacitete gdje ćemo je smjestiti i na kraju dođemo do toga da nas ucjenjuje nekoliko mlinara”, pojašnjava Bakajlić za “Nezavisne”.
Kako kaže, oni će tražiti od 40 do 45 feninga po kg, ali treba prvo da vide kolika će biti cijena.
“Onda ćemo vidjeti kolika je kalkulacija za sve tri klase, i po kojoj cijeni ko može dati pšenicu. No, narod je ogorčen, sve nas je manje. Mi smo ginuli za to, sve dali, a kad treba da se vrati nama, onda ništa”, rekao je Bakajlić.
Ranije ove sedmice je Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, izjavio da se očekuje prosječan rod i kvalitet ovogodišnje pšenice te da će cijena zavisiti od globalnih parametara.
“Volio bih da imamo najbolju otkupnu cijenu, rod i kvalitet, ali Republika Srpska ne može uticati na cijenu, postoji svjetsko tržište, kao i berze”, istakao je tada Minić.
On je u četvrtak kazao da bi cijena ove berzanske robe mogla biti između 30 i 32 feninga.
Društvo
NOĆENJE U VAGONU TITA I KRALJICE ELIZABETE: Čuveni Plavi voz ponovo ide ka moru, evo koliko košta karta
Vagoni čuvenog Titovog Plavog voza ponovo idu ka moru. U luksuzu u kom su nekada uživali svjetski lideri danas možete prespavati i vi, jer su salon kola postala dio redovne linije za Bar.
Nekada su u ovim vagonima sjedeli predsjednici, kraljice, diplomate i najmoćniji ljudi 20. vijeka, a danas u njima možete da kupite kartu, legnete u kabinu i probudite se negdje između planina, tunela i mostova na putu prema Jadranu.
Plavi voz, jedan od najprepoznatljivijih simbola nekadašnje Jugoslavije i voz kojim je Josip Broz Tito prešao više od 600.000 kilometara, ponovo je dio putničkog iskustva na pruzi prema Baru.
I to nije samo muzejska vožnja za fotografisanje.
Salon kola iz sastava Plavog voza priključuju se međunarodnim kompozicijama prema Crnoj Gori, pa putnici mogu da rezervišu kabinu i dio puta provedu u enterijeru koji je decenijama bio rezervisan za državni vrh.
Doplata za dvokrevetnu kabinu u salon kolima iznosi 20 evra, dok je doplata za jednokrevetnu 45 evra, uz odgovarajuću voznu kartu.
Koliko zapravo košta putovanje?
Ovdje je važno napraviti razliku između vozne karte i doplate za kabinu.
Karta na relaciji prema Baru zavisi od polazne stanice i razreda, dok se za korišćenje postelje plaća dodatna rezervacija. Za salon kola Plavog voza doplata je trenutno 20 evra za “dubl”, odnosno dvokrevetnu kabinu, i 45 evra za “singl” kabinu.
Jednosmjerna karta od Zemuna do Bara košta 23,80 evra u drugom i 35,60 evra u prvom razredu, dok rezervacija običnog sjedišta iznosi tri evra.
To znači da istorijsko iskustvo nije rezervisano samo za turiste sa velikim budžetom – za cijenu regularne karte i doplatu za kabinu možete provesti noć u vagonima koji su nekada bili dio predsjedničkog voza.
Mahagoni, orah, pliš i svila – unutrašnjost je ostala gotovo netaknuta
Plavi voz nije bio zamišljen samo kao prevozno sredstvo.
Bio je pokretna rezidencija.
Njegovu unutrašnjost projektovali su arhitekte Vladeta Maksimović i Nikola Radanović, a u enterijeru su korišćeni mahagoni, kruška i orah, dok su saloni i hodnici ukrašavani intarzijama.
Vuneni tepisi, pliš, svila i elementi art dekoa činili su prostor dovoljno luksuznim da u njemu mogu da se organizuju državnički razgovori, večere i višednevna putovanja.
U kompoziciji su se nalazili predsjednički salon sa apartmanima, svečana trpezarija, kuhinja, salon za goste, restoran i spavaća kola.
Sve je bilo projektovano tako da Tito tokom putovanja praktično ne mora da prekida svakodnevne obaveze.
Sama pruga prema Baru posebna je priča.
Prolazi kroz planinske predjele, preko mostova i kroz veliki broj tunela, pa mnogi upravo putovanje vozom smatraju jednim od najljepših načina da se stigne do crnogorskog primorja.
A kada tome dodate činjenicu da dio puta možete provesti u vagonu koji izgleda gotovo isto kao prije više od pola vijeka, putovanje dobija potpuno drugačiji karakter.
U kuhinji se moglo pripremiti čak 300 obroka
Jedan od detalja koji možda najbolje pokazuje koliko je voz bio ozbiljno projektovan jeste njegova kuhinja.
U njoj je bilo moguće pripremiti do 300 obroka, a hranu su spremali vrhunski domaći i strani kuvari.
Posebno se vodilo računa i o udobnosti vožnje.
Vagoni su bili tako konstruisani i ogibljeni da se, prema podacima o Plavom vozu, iz čaša tokom putovanja nije prosipalo piće.
Drugim riječima, kada se govorilo o “salonskom vozu”, to nije bila samo zgodna titula.
Njime su putovali kraljica Elizabeta, Hruščov, Brežnjev i Gandi
Tokom decenija u Plavom vozu boravile su neke od najpoznatijih političkih ličnosti 20. vijeka.
Među gostima se navode Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Gamal Abdel Naser, Indira Gandi, ali i britanska kraljica Elizabeta II, princ Filip i princeza Ana, kao i brojni drugi državnici i članovi kraljevskih porodica.
Tito je ovim vozom putovao kroz Jugoslaviju, ali i van njenih granica – prema Francuskoj, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Grčkoj i tadašnjem Sovjetskom Savezu.
Procjene govore o više od 600.000 pređenih kilometara.
Plavi voz bio je i posljednji Titov voz
Plavi voz vezan je i za jedan od najsnažnijih prizora jugoslovenske istorije.
Nakon Titove smrti 1980. godine, upravo njime je njegovo tijelo prevezeno iz Ljubljane u Beograd, gdje je potom sahranjen u Kući cvijeća.
Tako je voz koji je decenijama služio za državne posjete, protokol i putovanja postao dio i posljednjeg putovanja čovjeka zbog kojeg je prvobitno i napravljen.
Danas možete i samo da ga obiđete
Ako vam put do Bara nije u planu, Plavi voz moguće je upoznati i drugačije.
Kompozicija se koristi u turističke i komercijalne svrhe, a pojedina kola ili cio voz mogu se iznajmljivati za događaje, snimanja, sastanke i druge prilike.
Postoje i organizovane posjete, pa je ovo danas istovremeno i istorijski eksponat i prostor koji još živi.
I možda je upravo to najzanimljiviji dio priče.
Nekada je običnom čovjeku bilo gotovo nezamislivo da zakorači u vagon kojim su putovali Tito, kraljica Elizabeta i najveći državnici tog vremena.
Danas možete da kupite kartu, rezervišete krevet i provedete noć u njemu dok voz ponovo ide prema moru.
Društvo
NATO STIŽE NA MANJAČU! Hiljadu vojnika, helikopteri…
Na Glavnom poligonu za obuku Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OSBiH) na Manjači od 19. do 23. oktobra biće održana vojna vježba “Trenutni odgovor 26”, u kojoj će učestvovati više od 1.200 pripadnika OSBiH i NATO snaga, saopšteno je iz Ministarstva odbrane BiH.
Riječ je o jednoj od najznačajnijih i najkompleksnijih vježbi OSBiH u 2026. godini, čiji je cilj provjera operativnih sposobnosti deklarisanih jedinica i njihove spremnosti za djelovanje u skladu sa NATO standardima.
U samoj vježbi učestvovaće 881 pripadnik deklarisanih jedinica, dok će u Direktorijatu vježbe i ocjenjivačkoj strukturi biti angažovano dodatnih 330 pripadnika OSBiH i NATO Savezničke komande združenih snaga iz Napulja (JFC Naples).
Rukovodilac i direktor vježbe biće brigadni general dr Jasmin Čajić, zamjenik komandanta Komande za podršku OSBiH za operacije.
Tokom petodnevnih aktivnosti na terenu biće korišćeno naoružanje i oprema predviđena formacijom jedinica, uključujući oklopne transportere OT M113 A1, savremena sanitetska vozila, kao i helikoptere Brigade vazdušnih snaga i protivvazdušne odbrane OSBiH.
Nakon faze obuke uz računarske simulacije (JCATS sistem), pripadnici jedinica učestvovaće u terenskoj vježbi (FTX) uz angažovanje protivničkih snaga (OPFOR), čime će se u realističnim uslovima provjeriti sposobnosti komandovanja i izvođenja operacija podrške miru.
U okviru vježbe biće sprovedena i ponovna evaluacija deklarisanih jedinica na nivou NEL-2 (NATO koncept OCC E&F), koja obuhvata ocjenjivanje u sedam ključnih područja sposobnosti.
Eksterno ocjenjivanje sprovodiće mješoviti timovi NATO evaluatora iz Napulja, pod vođstvom višeg NATO mentora Roberta Marčijana, i sertifikovanih ocjenjivača iz sastava OSBiH.
Iz Ministarstva odbrane BiH ističu da vježba “Trenutni odgovor 26” predstavlja jedan od ključnih prioriteta Oružanih snaga BiH u oblasti obuke i međunarodne vojne saradnje u ovoj godini.
(Vijesti.ba) Foto: OSBiH
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, na istoku hladnije
U Bosni i Hercegovini će biti pretežno sunčano i toplo uz promjenljivu oblačnost, na istoku veći dio dana oblačno i svježije.
Duvaće slab vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, u Hercegovini slab jugozapadni vjetar, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Jutro uglavnom vedro uz prolaznu oblačnost, na istoku oblačnije. Oko rijeka i po kotlinama maglovito.
Minimalna temperatura vazduha od tri do devet stepeni, u višim predjelima od minus jedan stepen Celzijusov.
Maksimalna temperatura vazduha od 17 na istoku do 23 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 14 stepeni.
-
Politika3 dana ago“DRŽ’TE LOPOVA!” Vlada traži odgovorne za kolaps RiTE “Ugljevik”???
-
Banjaluka3 dana agoŠOKANTAN KONTRAST KULTURE! Dok Banjaluka stvara remek-djela, Vlada proglašava RUŠEVINU za nacionalni spomenik! (FOTO)
-
Banjaluka2 dana agoSTRANCI OČARANI BANJALUKOM! Šta je to što u grad na Vrbasu privlači turiste iz cijelog svijeta?
-
Društvo3 dana agoKRAH TEKSTILNOG GIGANTA IZ BILEĆE! Vlasnici proglasili bankrot, stotinu radnika ostavljeno na cjedilu!
-
Banjaluka3 dana agoŠKOLSKE UNIFORME U BANJALUCI: Roditelji i učenici zadovoljni, projekat se širi
-
Politika2 dana agoDA LI “TROJKA” U FBIH JOŠ POSTOJI i koliko je SDP blizu vlasti sa SDA?
-
Društvo2 dana agoTRAŽI SE PRIVREMENO RJEŠENJE ZA VOZAČE IZ BIH: Da li će Slovenija uvesti vize po uzoru na Hrvatsku?
-
Politika2 dana agoBLANUŠA: Neću se ponovo kandidovati za predsjednika SDS-a
