Uprava za indirektno oporezivanje BiH raspisala je konkurs za četiri pomoćnika direktora Zorana Tegeltije.

Njihovo radno mjesto će biti u Banjaluci, a osnovna plata ća im biti 3.306 KM.

Konkursom se traži rukovodioci sektora za carine, poreze, provođenje propisa i informacione tehnologije, piše Capital.

Zajedničko za sve pozicije je da kandidati moraju imati sedmi stepen stručne spreme i 240 ECTS bodova, osam godina iskustva u struci i položen stručni upravni ispit.

Iz UIO BIH navode da će prije imenovanja, kandidati proći bezbjednosne provjere.

Zainteresovani se mogu prijaviti putem pošte ili elektronski.

Konkurs se sprovodi preko Agencije za državnu upravu BiH, a sve detalje možete pronaći OVDJE.

Trenutno pomoćnik direktora u sektoru za carine je Vladimir Dragičević, za poreze Muharem Mašinović, za provođenje propisa Danijela Jozić a za informacione tehnologije Svjetlana Perković.

Afera Vijadukt nije samo pravni slučaj, nego simptom teškog sistemskog propadanja. Sistem je obolio zbog načina na koji SNSD-ova vlast vodi ovu zemlju – bez odgovornosti i bez brige za narodni novac.

Ovo je rekao Miloš Stanišić, član Predsjedništva PDP, uz podsjećanje da Republika Srpska od danas duguje više od 113 miliona maraka samo po jednoj arbitražnoj presudi – slovenački Vijadukt.

„Da zlo bude veće – sa svakim danom kašnjenja dug raste za novih 18.600 maraka, a na kamate idu nove kamate. Nisu im bile dovoljne stotine miliona koje smo izgubili, već su opstrukcijama izgubljene arbitraže narodu oteli još tri miliona KM – milion na ime kamata i dva na ime penala. Igraju se milionima, kao da su njihovi“, rekao je Stanišić.

On je podsjetio i da Republiku Srpsku čekaju nove arbitražne odluke.

„Potencijalna odšteta Hrvatskoj elektroprivredi za Gacko ide do 200 miliona, najavljeni spor za vjetropark Trusina je preko 200 miliona KM. Arbitraža u slučaju RITE Ugljevik – Elektrogospodarstvo Slovenije protiv BiH – teška je čak 1,55 milijardi maraka. Kad sve saberemo, arbitražni rizik Republike Srpske daleko nadmašuje dvije milijarde i prijeti da nas skroz uništi“, rekao je Stanišić.

On je rekao da se patriotizam ne mjeri brojem izjava, već domaćinskim vođenjem budžeta.

„Narod ima pravo da zna gdje ide novac, ko ga gubi i zašto niko ne odgovara. U kući su me naučili: kad upravljaš tuđim – paziš više nego na svoje. Sistem u kome se sporovi tek tako gube, a odgovornost ne postoji – nije država, nego zarobljena imovina jedne stranke. Vrijeme je da se država vrati građanima“, rekao je Stanišić.

Rok za isplatu duga prema Viaductu ističe i samim tim dug će porasti za dva miliona maraka. Saslušanje pred komisijama nastavlja se u četvrtak.
Predsjedništvo BiH odbilo je budžet i tražilo korekcije, a Savjet ministara kaže da je sve u svojoj nadležnosti uradilo.

Član komisije za finansije i budžet Mira Pekić, govorila je za N1.

“Zakon o javnim nabavkama i javne nabavke svakako da su predmeti kritika i određenih korupcijskih afera. To su uvijek neki kamen spoticanja kada govorimo o nekoj regulaciji nabavki u cijeloj BiH. Moramo biti svjesni da javne nabavke se vrše na teritoriji cijele BiH i da javni sektor i jedan dio privatnog sektora učestvuje u javnim nabavkama”, kazala je Pekić.

Kaže da su izmjenama i dopunama Zakona htjeli pooštriti kazne.

“Izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama mi smo htjeli da pooštrimo kazne, da preciziramo prekršaje i da se više u javnim nabavkama ne događaju određene nabavke za koje se, i kada se konstatuje da postoje nepravilnosti, izrekne mala kazna i završi s tim. Cilj je bio da pooštrimo kazne s jedne strane, a s druge strane ja sam dobila primjedbe na mail od jedne institucije iz Tuzle koja je stručno tražila da se u Zakon o javnim nabavkama jasno preciziraju šta su prekršaji, a šta krivična djela. Veliki dio tih primjedbi je uvažen”, kazala je i dodala:

“Taj zakon je išao u skraćenoj proceduri, bilo je mogućnosti da se ulože amandmani.”.

Dodaje da se sami proces javnih nabavki mora profesionalizovati.

“Ono što je suština jeste da se javne nabavke moraju profesionalizovati. To znači da će profesionalci raditi javne nabavke, a to su ljudi koji rade u institucijama i koji će proći obuku i tako će znati kako se provode javne nabavke. Cilj javne nabavke je da se sa što manje utrošenih javnih sredstava dobije kvalitetna usluga i na taj način omogući da se kontroliše trošenje javnog novca”.

Usvojene izmjene Zakona o Vijeću ministara, omogućavaju da nedostajućeg ministra imenuju i zastupnici ukoliko od predsjedavajuće nema prijedloga. Pekić smatra da se trenutno krše zakon i Ustav.

“U sastavu Savjeta ministara će se osigurati jednaka zastupljenost konstitutivnih naroda BiH. Trenutno u sastavu imamo dva predstavnika srpskog naroda, četiri predstavnika bošnjačkog i četiri hrvatskog i to je činjenica. Smatramo da je i na taj način prekršen zakon i Ustav. Mi smo predlagali da se izabere ministar u Savjetu ministara koji nedostaje. Vidimo da nema odgovora. Jednostavno po sadašnjem stanju mi nećemo imati ministra u Savjetu ministara i to ministra bezbjednosti i na taj način će RS ostati bez svog trećeg ministra”.

“Ovaj zakon je usvojen na Predstavničkom domu, sada ide na Dom naroda. Šta će se tamo dešavati, obzirom da je ogroman broj tačaka koje čekaju da se uvrste na sjednicu, ako se tu dogodi da ima neka tačka koja ne odgovara kolegama iz SNSD-a oni će napustiti sjednicu. Samim tim je upitno da li će ova tačka doći na dnevni red”, poručila je Pekić.
N1