Dok se razvijene evropske zemlje poput Švedske, Holandije i Islanda ponose jednocifrenim procentom mladih koji niti rade, niti se obrazuju, poražavajući podaci Evrostata za 2023. godinu stavljaju Bosnu i Hercegovinu i zemlje Balkana na sam vrh ove neslavne ljestvice.
Sa skoro četvrtinom svoje mlade populacije (od 15 do 34 godine) izvan sistema rada i obrazovanja, BiH se suočava sa demografskom i ekonomskom krizom koja prijeti da potkopa njenu budućnost.

Poražavajuća statistika

Najnoviji izvještaj Evrostata otkriva sumornu sliku za mlade na Balkanu. Bosna i Hercegovina, sa alarmantnih 24,7% mladih u NEET kategoriji (eng. Neither in Employment nor in Education or Training), zauzima drugo mjesto u Evropi, odmah iza Turske (27,2%). Situacija nije mnogo bolja ni u komšiluku. Rumunija (20,6%), Grčka (18,0%), Srbija (16,3%) i Bugarska (15,4%) takođe se nalaze u gornjem dijelu ljestvice, daleko iznad evropskog prosjeka.

Poređenja radi, zemlje poput Holandije (5,9%) ili Švedske (5,8%) imaju i do pet puta manji udio mladih koji su isključeni iz društvenih i ekonomskih tokova. Čak i Hrvatska, sa 12,7%, stoji značajno bolje od svojih istočnih susjeda, što signalizuje duboke strukturne probleme koji pogađaju zemlje izvan Evropske unije ili one koje su joj se kasnije pridružile.

Zašto je Balkan „crna rupa“ za mlade?

Visoke stope NEET populacije na Balkanu nisu slučajnost, već posljedica složenog spleta višedecenijskih problema. Tranzicija iz socijalističke u tržišnu privredu ostavila je duboke ožiljke, što je rezultiralo masovnim gubitkom radnih mjesta i industrijom niske produktivnosti.

Ključni problemi sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina i regija uključuju:

– Neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada: Obrazovne institucije i dalje proizvode kadrove za koje ne postoji stvarna potražnja. S druge strane, nedostaje radnika u sektorima koji se razvijaju, poput IT sektora i modernih tehničkih zanimanja.

– Složena politička struktura i korupcija: U Bosni i Hercegovini, fragmentirana vlast na više nivoa i sveprisutna korupcija stvaraju nepovoljno poslovno okruženje koje odbija investitore i guši otvaranje novih radnih mjesta. Mladi često vjeruju da su političke veze važnije od stručnosti, što dovodi do apatije i nepovjerenja u institucije.

– Nedostatak prilika i „odliv mozgova“: Suočeni sa nedostatkom perspektive, mladi masovno napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom. Ovaj „odliv mozgova“ dodatno osiromašuje privredu, ostavljajući je bez najvitalnijeg i najproduktivnijeg dijela stanovništva.

– Neefikasne politike i slabe institucije: Uprkos postojanju strategija za zapošljavanje mladih, njihovo sprovođenje je često sporo i neefikasno. Programi poput „Garancije za mlade“, uspješni u nekim zemljama EU, u BiH i Crnoj Gori još uvijek nisu u potpunosti zaživjeli.

Cijena neaktivnosti: Ekonomske i društvene posljedice

Visok procenat mladih izvan tržišta rada i obrazovanja predstavlja ogroman teret za ekonomiju. Gubici se ogledaju u smanjenoj potrošnji, manjim prihodima od poreza i doprinosa, te povećanim troškovima za socijalna davanja. Dugoročno, ovo vodi ka ekonomskoj stagnaciji, socijalnoj isključenosti i političkoj nestabilnosti.

Generacije mladih koje odrastaju bez radnih navika i prilike za usavršavanje postaju „izgubljene generacije“. To ne samo da utiče na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit, već stvara i začarani krug siromaštva koji je teško prekinuti.

Put prema naprijed

Rješavanje ovog problema zahtijeva sveobuhvatan i koordinisan pristup. Neophodne su duboke reforme obrazovnog sistema kako bi se uskladio sa potrebama modernog tržišta. Ključno je i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kroz smanjenje birokratije, odlučnu borbu protiv korupcije i privlačenje stranih investicija.

Države Balkana, a posebno Bosna i Hercegovina, moraju uložiti značajne napore u sprovođenje aktivnih politika zapošljavanja, podsticanje preduzetništva među mladima i pružanje prilika za cjeloživotno učenje. Bez odlučne akcije, sumorna statistika sa početka ovog teksta ostaće surova realnost koja definiše budućnost cijele regije. Vrijeme ističe, a cijena neuspjeha je previsoka.

(Buka) Foto: BN

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u pojednim područjima mogući su lokalni pljuskovi i grmljavina.

U prvom dijelu dana će biti promjenljivo oblačno uz sunčane intervale, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom popodneva uslijediće postepeno raslojavanje oblačnosti i biće sunčanije, dok se na jugu očekuje naoblačenje s prolaznom kišom i pljuskom praćenim grmljavinom.
U nastavku dana razvijaće se oblačnost s prolaznim padavinama u brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka istoku.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 13 do 17, na jugu do 20, u višim predjelima od 10, a dnevna od 27 do 32, u višim predjelima od 22 stepena Celzijusova.

Duvaće slab do umjeren vjetar, na jugu i planinama povremeno jak sjevernih smjerova.

Hronični propusti vlada Zapadnog Balkana u sprovođenju zakona doveli su do toga da je zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz zastarjelih termoelektrana na ugalj u regionu premašilo zakonske granice za čak šest puta u 2024. godini.

Sedmi izvještaj Bankwatcha “Uskladiti ili Zatvoriti”, nastao u saradnji sa Centrom za životnu sredinu i Aarhus Centrom u BiH, otkriva da su i zagađenje prašinom i dušikovim oksidima (NOx) iz termoelektrana na ugalj ponovo prekoračili maksimalne dozvoljene granice.

Posebno zabrinjavajuće je to što je čak šest blokova u regionu u 2024. godini premašilo svoje dozvoljene emisije SO2 za više od deset puta, a četiri od njih nalaze se upravo u Bosni i Hercegovini: Ugljevik, Gacko, Tuzla 6 i Kakanj 7. Po prvi put su termoelektrane u BiH bile najveći emiteri SO2 u regionu, sa 212.840 tona, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu i čak 11,3 puta više od dozvoljenog.

Ugljevik prednjači u zagađenju
Termoelektrana Ugljevik je po peti put od 2018. godine imala najveće apsolutne emisije u BiH i u regionu. Iako je postrojenje za odsumporavanje dobilo upotrebnu dozvolu u novembru 2021. godine, ono očigledno nije radilo. Emisije iz Ugljevika u 2024. godini iznosile su 112.943 tone, što je više nego 2023. godine, a od 2018. godine ukupne emisije sumpor-dioksida iz ove termoelektrane su se povećale. Iako je RiTE Ugljevik u postrojenje za odsumporavanje potrošila najmanje 85 miliona eura, sada priznaju da ono ne radi, delimično zbog toga što je to “ekonomsko opterećenje”.

“Emisije SO2 u Bosni i Hercegovini se iz godine u godinu povećavaju. Termoelektrane su sve manje operativne. Ugljevik je prošle godine, u novembru i decembru, bio van pogona. Koristi se ugalj sve lošijeg kvaliteta. Pojedini rudnici su već zatvoreni, a mnogi drugi su pred zatvaranjem. Sve ovo nam govori da, ukoliko institucije ne reaguju što prije, mi ćemo uskoro moći da kažemo da smo zakasnili sa energetskom transformacijom”, istakao je Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu.

Najveći zagađivač prašinom u regionu u 2024. godini bila je TE Gacko. Emitovala je 3.339 tona – čak 13,7 puta više od dozvoljenog. Uprkos najavljenim smanjenjima emisija u oktobru 2023. godine nakon protesta lokalnog stanovništva, zagađenje iz Gacka u 2024. godini bilo je čak i veće nego prethodne godine.

Nelegalni rad i nedostatak odgovornosti
Osim kršenja Nacionalnih planova za smanjenje emisija (NERP), tri zemlje Zapadnog Balkana, uključujući BiH, sa termoelektranama na ugalj koje su podložne odstupanju “opt-out” (ograničavanja radnog vremena) sada krše ovu odredbu. Tuzla 3, Tuzla 4 i Kakanj 5 su se morali zatvoriti do kraja 2023. godine, ali to nisu učinili. Sekretarijat Energetske zajednice otvorio je brojne postupke protiv zemalja, ali to do sada nije bilo dovoljno da “posrami vlade da djeluju”.

Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH ističe da su vlasti u BiH i Elektroprivreda BiH nastavile nekažnjeno kršiti obaveze iz NERP-a.

“Nisu ugradili postrojenja za smanjenje emisija zagađujućih materija i nelegalno su produžili rad blokova 3 i 4 u termoelektrani Tuzla i bloka 5 u termoelektrani Kakanj. Činjenica je da bi ulaganje u mjere za smanjenje zagađenja dovelo do povećanja cijene električne energije, što našim populističkim vlastodršcima ne odgovara, pa su očigledno zaključili da im se više isplati nastaviti trovati svoje građane?”

Sedam godina je prošlo od kada su novi standardi zagađenja vazduha stupili na snagu na Zapadnom Balkanu u skladu s Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice. Međutim, u 2024. godini emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj uključenih u NERP Bosne i Hercegovine, Kosova*, Sjeverne Makedonije i Srbije i dalje su bile ukupno šest puta veće od dozvoljenog.

“Za šest mjeseci, Mehanizam EU za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) konačno će ograničiti izvoz električne energije iz zemalja Zapadnog Balkana s visokim udjelom ugljika uvođenjem naknada na uvoz u EU. To će stare, neefikasne termoelektrane na ugalj učiniti još manje ekonomičnim. Ali balkanske vlade i elektroprivrede djeluju nesvjesno, kao da imaju svo vrijeme ovog svijeta. Hitno su potrebni jasni, izvodljivi planovi”, upozorava na kraju Davor Pehchevski, koordinator za energetiku na Balkanu iz mreže CEE Bankwatch.