Svijet
KAKO SUKOB IZRAELA I IRANA UTIČE NA EVROPSKU UNIJU? Četiri ključna izazova koja mogu promijeniti sudbinu Evrope
Sukob Izraela i Irana donosi energetske, bezbjednosne i političke izazove za EU
Sukob između Izraela i Irana, koji se dodatno zaoštrio posljednjih nedjelja, ne ostaje izolovan događaj na Bliskom istoku. Evropska unija, iako geografski udaljena, sve više osjeća direktne posljedice ovog konflikta — od bezbjednosnih i energetskih prijetnji, do političkih pritisaka i unutrašnjih podjela.
Iako se sukob odvija van evropskog kontinenta, njegova geopolitička i bezbjednosna sjenka sve više pada na Evropu. EU pokušava da balansira između diplomatskog angažmana, očuvanja bezbjednosti i stabilnosti tržišta, ali se suočava s realnošću da su međunarodne krize sve teže izolovane.
Evropska unija posljednjih dana ulaže diplomatske napore da smiri tenzije i spriječi dalje širenje konflikta. Visoki zvaničnici EU pozivaju na uzdržanost i poštovanje međunarodnog prava, ali i istovremeno potvrđuju pravo Izraela na samoodbranu.
“Pozvali smo sve strane da pokažu maksimalnu uzdržanost i izbjegnu radnje koje bi mogle imati ozbiljne posljedice, uključujući i rizike od radioaktivnog ispuštanja,” izjavila je visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kallas 17. juna, osvrćući se na zabrinutost da bi napad na iranske nuklearne objekte mogao izazvati katastrofu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen dva dana ranije razgovarala je direktno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i naglasila da je “diplomatija dugoročno jedino rješenje”.
Evropska unija izdala je u subotu saopštenje, u koje je EUpravo zato imao uvid, kojim je pozvala “sve strane da poštuju međunarodno pravo, pokažu uzdržanost i uzdrže se od daljih koraka koji bi mogli da dovedu do ozbiljnih posljedica, kao što je potencijalno ispuštanje radioaktivnog materijala”. Izvori bliski diskusiji navode da je ključni dio razmatranja među državama članicama bio da li EU treba da izjavi da “Izrael ima pravo da se brani” u kontekstu svojih napada na Iran.
Inače, Izrael tvrdi da je započeo seriju napada na Iran kao preventivnu mjeru jer Teheran, navodno, razvija nuklearno oružje. Međutim, čvrstih dokaza za to nema niti ih je Izrael ponudio. Od svih zemalja Bliskog istoka, samo se za Izrael govori da posjeduje nuklearno naoružanje, ali to nikada zvanično nije potvrđeno.
Zvaničnici EU bi trebalo da raspravljaju o ovim temama i na samitu EU sljedeće nedjelje, a do tada stručni dio javnosti polemiše koje su moguće posljedice ovog sukoba po Evropu i ostatak svijeta?
Uticaj na evropsku ekonomiju
U analizi za medije, Karsten Brzeski, šef makroekonomije u ING-u, ističe da bi ozbiljnija eskalacija mogla značajno narušiti povjerenje potrošača i privrede u evrozoni. Kombinacija rastućih cijena energije i geopolitičke nesigurnosti već sada stvara pritisak na investicije i potrošnju. Prema njegovim riječima, Evropa bi se mogla suočiti sa novim talasom stagflacije, scenarijem nalik onom iz 1973. godine kada je Jomkipurski rat pokrenuo globalnu naftnu krizu i ekonomski pad.
Filip Lausberg iz Evropskog političkog centra upozorava da bi rast inflacije mogao primorati Evropsku centralnu banku da ponovo poveća kamatne stope, uprkos trenutnim naporima da se one smanje kako bi se stimulisala privreda.
“Primarni cilj ECB-a ostaje borba protiv inflacije, pa bi ponovni rast cijena mogao značiti povratak restriktivnijoj monetarnoj politici – sa negativnim posljedicama po rast i zapošljavanje”, ocjenjuje Lausberg, prenose briselski mediji.
Nuklearni scenario: Malo vjerovatan, ali ne i nezamisliv
Iako je mogućnost nuklearnog sukoba za sada ocijenjena kao niska, ona ipak nije isključena. Izrael, iako nikada nije zvanično potvrdio posjedovanje nuklearnog oružja, prema procjenama posjeduje oko 90 bojevih glava. Eskalacija koja bi uključila pokušaje Irana da eliminiše izraelsko vojno i političko rukovodstvo mogla bi dovesti do razmatranja upotrebe nuklearnog oružja.
Suzi Snajder, koordinatorka programa u Međunarodnoj kampanji za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN), smatra da rizik od nuklearne eskalacije postoji, ali da nije visok – osim ako Iran ne izvede napade koji bi ozbiljno ugrozili izraelsku komandu. Ona ocjenjuje da Teheran trenutno nema kapacitet za takvu akciju, i da je to više pitanje mogućnosti nego namjere.
Energetska nesigurnost
Jedan od prvih vidljivih efekata sukoba na Evropu jeste skok cijena nafte i povećana zabrinutost za stabilnost energetskog tržišta. Iako EU nije direktno zavisna od Iranske nafte, svaki poremećaj u Hormuškom moreuzu — jednoj od ključnih tačaka za svjetski izvoz energenata — momentalno utiče na tržišta.
Brisel je u koordinaciji sa SAD i partnerima razmotrio mere za stabilizaciju energetskog snabdijevanja i spremnost na eventualne poremećaje.
“Održavanje energetskog integriteta EU u ovakvoj situaciji je ključni prioritet,” saopšteno je iz Komisije.
Treba li Evropa da strahuje od moguće (nove) migrantske krize?
Pojačani sukob dodatno komplikuje migrantsku situaciju, posebno na južnim i istočnim granicama EU. Očekuje se da bi novi talasi migranata mogli krenuti iz Sirije, Libana i Irana, što će pojačati pritisak na zemlje poput Grčke, Italije, Bugarske i Hrvatske. Istovremeno, bezbjednosne službe širom Evrope povećale su nivo pripravnosti zbog mogućih terorističkih napada ili sabotaža povezanih s radikalnim grupama koje podržava Iran. Nova njemačka vlada već je pojačala granične ophodnje, dok su Francuska i Austrija dodatno osigurale ključne infrastrukture.
Manfred Veber, lider Evropske narodne partije u Evropskom parlamentu, izjavio je da “borba Izraela protiv islamskog terorizma nije samo izraelska stvar, već i evropski bezbjednosni prioritet.“
Kriza takođe testira političko jedinstvo unutar EU. Dok članice poput Njemačke i Francuske nastoje zauzeti jasan prozapadni stav i podrže Izrael, druge — naročito Mađarska i Slovačka — pozivaju na neutralniji pristup i manje uplitanje.
Poljski ministar za evropska pitanja Adam Szłapka jasno je stavio do znanja da “pokušaji mijenjanja šengenskog sistema pod pritiskom političke situacije predstavljaju korak u pogrešnom pravcu”, istovremeno ističući da su “Šengen i slobodno kretanje ljudi jedno od najvećih dostignuća EU”.
Svijet
DRAMA U VAZDUHU: Pobuna na letu Ryanaira, putovanje od tri sata trajalo skoro 12!
Let Ryanaira iz Londona za Tiranu, koji je trebalo da traje oko tri sata, pretvorio se u gotovo dvanaestočasovnu dramu obilježenu snažnim nevremenom, prinudnim preusmjeravanjima, nestašicom hrane i pića te sukobima putnika sa posadom.
Situacija je u jednom trenutku toliko eskalirala da je nakon slijetanja u Grčku na avion pozvana policija.
Nevrijeme promijenilo plan leta
Avion na letu RK8288 poletio je 3. juna sa londonskog aerodroma Stansted prema glavnom gradu Albanije, ali je zbog jakog nevremena pilot bio primoran da promijeni plan leta.
Putnici su tek nekoliko sati nakon polijetanja obaviješteni da neće sletjeti u Tiranu, već u italijanski Brindizi.
Nakon slijetanja u Italiju avion je gotovo tri sata ostao na pisti, a putnici tvrde da su za to vrijeme dobijali veoma malo informacija o tome šta se dešava. Posada je potom najavila nastavak leta prema Tirani, ali je samo desetak minuta prije planiranog slijetanja saopšteno da se avion ponovo preusmjerava, ovoga puta prema grčkom Solunu, zbog grmljavinskog nevremena iznad Albanije, piše The Sun.
Pobuna putnika ispred kokpita
Tada je među putnicima zavladalo veliko nezadovoljstvo.
“To je trenutak kada su svi izgubili živce i kada je počela pobuna”, ispričao je jedan od putnika za britanske medije.
Grupa muškaraca okupila se ispred kokpita i počela prozivati pilota.
“On je kukavica. Pilot mora da izađe i suoči se s nama kao muškarac”, vikali su nezadovoljni putnici.
Policija intervenisala u Solunu
Po slijetanju u Solun oko 12 putnika zahtijevalo je da im bude dozvoljeno da napuste avion.
“Nema šanse da nas možete zadržati ovdje”, poručivali su.
Prema navodima putnika, na kraju je pozvana grčka policija koja je posadi preporučila da putnicima omogući izlazak iz aviona.
Pijani putnik i nestašica hrane
Problemi su nastavljeni i nakon ponovnog polijetanja. Jedan putnik, za kojeg svjedoci tvrde da je bio “potpuno pijan”, ignorisao je uputstva posade i počeo da hoda kabinom.
Stjuardesa ga je, prema riječima očevidaca, morala fizički vratiti na njegovo sjedište.
“Bukvalno ga je zgrabila, podigla kao dijete i vratila na sjedište. Bilo je nevjerovatno”, ispričao je jedan od putnika.
Neposredno prije trećeg polijetanja još jedan muškarac povratio je po sebi, otrčao u toalet, a nekoliko minuta kasnije vratio se bez majice.
Dodatno nezadovoljstvo izazvala je nestašica hrane i pića. Putnici tvrde da im nakon nekoliko sati više nije bilo dozvoljeno da kupe osvježenje, pa su se morali snalaziti dijeleći među sobom grickalice koje su imali.
“Nisu nam dali ništa besplatno, a neko vrijeme nismo mogli ni da kupimo hranu ni piće. Ljudi su bili žedni i gladni. Već smo četiri sata bili u avionu, možda i duže”, rekao je jedan od putnika.
Posada je kasnije ponovo otvorila prodaju hrane i pića, ali su se zalihe veoma brzo ispraznile te je, prema riječima putnika, ostalo tek nekoliko kesica čipsa.
Aplauz nakon iscrpljujućeg putovanja
Avion je konačno sletio u Tiranu oko pet časova ujutro po lokalnom vremenu.
“Pozdrav, Albanijo”, rekao je pilot nakon slijetanja.
Putnici su njegovu poruku dočekali aplauzom, srećni što je iscrpljujuće putovanje napokon završeno.
Svijet
VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.
Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.
Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.
“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.
Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.
“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.
Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.
Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.
Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.
Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.
Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.
On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.
Svijet
“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.
Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.
“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.
Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.
“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.
On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.
Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.
Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.
“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.
Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.
Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.
On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.
Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.
On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.
Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.
-
Politika3 dana agoKOME JE KOŠARAC DIJELIO NOVAC U RUSIJI: Revizori otkrili sporne isplate?!
-
Društvo3 dana agoSRPSKA IMA ČIME DA SE PONOSI: Sofija i Petar prvi diplomirali sa prosjekom 10 u Palama
-
Politika3 dana agoPIC DANAS ODLUČUJE O NOVOM VISOKOM PREDSTAVNIKU: Hoće li Luis Krišok ostati ili stiže Šmitov nasljednik?
-
Politika2 dana agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Horoskop3 dana agoZVIJEZDE DANAS DONOSE IZNENAĐENJA: Provjerite šta vas očekuje 14. jula!
-
Društvo2 dana agoVELIKO SRCE MALIH HEROJA: Djeca iz Banjaluke prikupila 1.650 KM za liječenje Adelise
-
Društvo3 dana agoINDUSTRIJA U RS NE IZLAZI IZ KRIZE: Proizvodnja pala 7,6 odsto, manje i zaposlenih
-
Društvo3 dana agoLIDL ŠIRI MREŽU U BIH: Poznato gdje stižu novi marketi
