Connect with us

Svijet

KAKO SUKOB IZRAELA I IRANA UTIČE NA EVROPSKU UNIJU? Četiri ključna izazova koja mogu promijeniti sudbinu Evrope

Sukob Izraela i Irana donosi energetske, bezbjednosne i političke izazove za EU

Sukob između Izraela i Irana, koji se dodatno zaoštrio posljednjih nedjelja, ne ostaje izolovan događaj na Bliskom istoku. Evropska unija, iako geografski udaljena, sve više osjeća direktne posljedice ovog konflikta — od bezbjednosnih i energetskih prijetnji, do političkih pritisaka i unutrašnjih podjela.

Iako se sukob odvija van evropskog kontinenta, njegova geopolitička i bezbjednosna sjenka sve više pada na Evropu. EU pokušava da balansira između diplomatskog angažmana, očuvanja bezbjednosti i stabilnosti tržišta, ali se suočava s realnošću da su međunarodne krize sve teže izolovane.

Evropska unija posljednjih dana ulaže diplomatske napore da smiri tenzije i spriječi dalje širenje konflikta. Visoki zvaničnici EU pozivaju na uzdržanost i poštovanje međunarodnog prava, ali i istovremeno potvrđuju pravo Izraela na samoodbranu.

“Pozvali smo sve strane da pokažu maksimalnu uzdržanost i izbjegnu radnje koje bi mogle imati ozbiljne posljedice, uključujući i rizike od radioaktivnog ispuštanja,” izjavila je visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kallas 17. juna, osvrćući se na zabrinutost da bi napad na iranske nuklearne objekte mogao izazvati katastrofu.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen dva dana ranije razgovarala je direktno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i naglasila da je “diplomatija dugoročno jedino rješenje”.

Evropska unija izdala je u subotu saopštenje, u koje je EUpravo zato imao uvid, kojim je pozvala “sve strane da poštuju međunarodno pravo, pokažu uzdržanost i uzdrže se od daljih koraka koji bi mogli da dovedu do ozbiljnih posljedica, kao što je potencijalno ispuštanje radioaktivnog materijala”. Izvori bliski diskusiji navode da je ključni dio razmatranja među državama članicama bio da li EU treba da izjavi da “Izrael ima pravo da se brani” u kontekstu svojih napada na Iran.

Inače, Izrael tvrdi da je započeo seriju napada na Iran kao preventivnu mjeru jer Teheran, navodno, razvija nuklearno oružje. Međutim, čvrstih dokaza za to nema niti ih je Izrael ponudio. Od svih zemalja Bliskog istoka, samo se za Izrael govori da posjeduje nuklearno naoružanje, ali to nikada zvanično nije potvrđeno.

Zvaničnici EU bi trebalo da raspravljaju o ovim temama i na samitu EU sljedeće nedjelje, a do tada stručni dio javnosti polemiše koje su moguće posljedice ovog sukoba po Evropu i ostatak svijeta?

Uticaj na evropsku ekonomiju
U analizi za medije, Karsten Brzeski, šef makroekonomije u ING-u, ističe da bi ozbiljnija eskalacija mogla značajno narušiti povjerenje potrošača i privrede u evrozoni. Kombinacija rastućih cijena energije i geopolitičke nesigurnosti već sada stvara pritisak na investicije i potrošnju. Prema njegovim riječima, Evropa bi se mogla suočiti sa novim talasom stagflacije, scenarijem nalik onom iz 1973. godine kada je Jomkipurski rat pokrenuo globalnu naftnu krizu i ekonomski pad.

Filip Lausberg iz Evropskog političkog centra upozorava da bi rast inflacije mogao primorati Evropsku centralnu banku da ponovo poveća kamatne stope, uprkos trenutnim naporima da se one smanje kako bi se stimulisala privreda.

“Primarni cilj ECB-a ostaje borba protiv inflacije, pa bi ponovni rast cijena mogao značiti povratak restriktivnijoj monetarnoj politici – sa negativnim posljedicama po rast i zapošljavanje”, ocjenjuje Lausberg, prenose briselski mediji.

Nuklearni scenario: Malo vjerovatan, ali ne i nezamisliv
Iako je mogućnost nuklearnog sukoba za sada ocijenjena kao niska, ona ipak nije isključena. Izrael, iako nikada nije zvanično potvrdio posjedovanje nuklearnog oružja, prema procjenama posjeduje oko 90 bojevih glava. Eskalacija koja bi uključila pokušaje Irana da eliminiše izraelsko vojno i političko rukovodstvo mogla bi dovesti do razmatranja upotrebe nuklearnog oružja.

Suzi Snajder, koordinatorka programa u Međunarodnoj kampanji za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN), smatra da rizik od nuklearne eskalacije postoji, ali da nije visok – osim ako Iran ne izvede napade koji bi ozbiljno ugrozili izraelsku komandu. Ona ocjenjuje da Teheran trenutno nema kapacitet za takvu akciju, i da je to više pitanje mogućnosti nego namjere.

Energetska nesigurnost
Jedan od prvih vidljivih efekata sukoba na Evropu jeste skok cijena nafte i povećana zabrinutost za stabilnost energetskog tržišta. Iako EU nije direktno zavisna od Iranske nafte, svaki poremećaj u Hormuškom moreuzu — jednoj od ključnih tačaka za svjetski izvoz energenata — momentalno utiče na tržišta.

Brisel je u koordinaciji sa SAD i partnerima razmotrio mere za stabilizaciju energetskog snabdijevanja i spremnost na eventualne poremećaje.

“Održavanje energetskog integriteta EU u ovakvoj situaciji je ključni prioritet,” saopšteno je iz Komisije.

Treba li Evropa da strahuje od moguće (nove) migrantske krize?
Pojačani sukob dodatno komplikuje migrantsku situaciju, posebno na južnim i istočnim granicama EU. Očekuje se da bi novi talasi migranata mogli krenuti iz Sirije, Libana i Irana, što će pojačati pritisak na zemlje poput Grčke, Italije, Bugarske i Hrvatske. Istovremeno, bezbjednosne službe širom Evrope povećale su nivo pripravnosti zbog mogućih terorističkih napada ili sabotaža povezanih s radikalnim grupama koje podržava Iran. Nova njemačka vlada već je pojačala granične ophodnje, dok su Francuska i Austrija dodatno osigurale ključne infrastrukture.

Manfred Veber, lider Evropske narodne partije u Evropskom parlamentu, izjavio je da “borba Izraela protiv islamskog terorizma nije samo izraelska stvar, već i evropski bezbjednosni prioritet.“

Kriza takođe testira političko jedinstvo unutar EU. Dok članice poput Njemačke i Francuske nastoje zauzeti jasan prozapadni stav i podrže Izrael, druge — naročito Mađarska i Slovačka — pozivaju na neutralniji pristup i manje uplitanje.

Poljski ministar za evropska pitanja Adam Szłapka jasno je stavio do znanja da “pokušaji mijenjanja šengenskog sistema pod pritiskom političke situacije predstavljaju korak u pogrešnom pravcu”, istovremeno ističući da su “Šengen i slobodno kretanje ljudi jedno od najvećih dostignuća EU”.

Related Topics:

Svijet

NOVA ESKALACIJA NA BLISKOM ISTOKU: Iran gađao američke baze u Jordanu

Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopštila je danas, 31. avgusta, da je raketnim napadima gađala dvije američke vazduhoplovne baze u Jordanu, tvrdeći da je tom prilikom nanesena velika šteta vojnoj infrastrukturi i mjestima raspoređivanja borbenih aviona

Prema navodima IRGC-a, mete napada bile su baze Kralj Husein i Al-Azrak, a akcija je izvedena kao odgovor na, kako tvrde, američko-izraelske vazdušne udare na iransko ostrvo Larak u Persijskom zalivu.

U saopštenju se navodi da su pripadnici vazduhoplovnih snaga Revolucionarne garde ispalili balističke rakete na obje baze te upozorili da će svaki novi napad na Iran biti dočekan još snažnijim odgovorom.

Istovremeno, IRGC je objavila da je iznad Ormuskog moreuza oborena američka bespilotna letjelica MQ-9. Prema tvrdnjama iranske strane, dron je pogođen raketnom vatrom protivvazdušne odbrane i srušio se u vode Persijskog zaliva.

Najnovija eskalacija uslijedila je nakon što su američke snage tokom vikenda izvele udare na dva iranska raketna položaja na ostrvu Larak. Američki zvaničnici naveli su da pomno prate situaciju i ostaju spremni da zaštite slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i robe.

Za sada nema nezavisne potvrde iranskih tvrdnji o razmjerama štete na američkim bazama u Jordanu niti o obaranju američkog drona.

Nastavi čitati

Svijet

SAD PONOVO GAĐALE IRAN: Ima mrtvih, Teheran prijeti odmazdom

Američka vojska napala je iranske vojne ciljeve na ostrvu Larak kako bi sprečila postavljanje novih pomorskih mina u Ormuskom moreuzu, a iranski mediji navode da su dvije osobe poginule.

Američka vojska izvela je napad na iranske vojne ciljeve kako bi sprečila postavljanje pomorskih mina u Ormuskom moreuzu, rekao je jedan američki zvaničnik, prenosi Axios.

Ovo je prvi poznati američki napad na teritoriji Irana od kraja jula, kada je predsjednik SAD Donald Tramp obustavio dvonedeljnu vojnu kampanju u području moreuza.

Američka vojska prošle nedjelje završila je uklanjanje svih mina iz glavnog plovnog puta kroz Ormuski moreuz.

Tramp je tada poručio da je Iran obaviješten da će svaki brod ili čamac koji bude pokušao da postavi nove mine biti “odmah i sistematski uništen”.

“Politika nulte tolerancije prema postavljanju mina na snazi je u punom obimu”, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

Iranska novinska agencija Tasnim, povezana sa Iranskom revolucionarnom gardom, objavila je da je napad izveden dronom i da su dve osobe poginule, dok su još dvije ranjene.

“Američke snage su ranije danas pogodile dva iranska lansera na ostrvu Larak. Primijećeno je da se snage Iranske revolucionarne garde pripremaju da lansiraju rakete sa pomorskim minama u Ormuski moreuz”, rekao je portparol Centralne komande američke vojske, kapetan Tim Hokins.

On je dodao da američke snage pažljivo prate situaciju i da su spremne da zaštite slobodan protok trgovine kroz moreuz.

Iranska revolucionarna garda najavila je odgovor na američki napad.

“Na napad će odgovoriti sinovi Irana, a agresor će biti kažnjen”, navedeno je u saopštenju.

Nastavi čitati

Svijet

PLJAČKA KAO IZ „BRZIH I ŽESTOKIH“: Krali piletinu iz kamiona u pokretu, pa se sukobili s policijom

Nevjerovatna pljačka na auto-putu u Egiptu, tokom koje su razbojnici iz kamiona u pokretu ukrali više od 100 kilograma smrznute piletine, završila je oružanim sukobom s policijom. Trojica osumnjičenih su poginula, a još trojica su uhapšena.

Sve se dogodilo 25. avgusta na auto-putu u Kairu, kada je šestočlana grupa presrela kamion koji je iz fabrike prevozio oko četiri tone smrznute piletine.

Filmska scena na auto-putu

Na snimku koji je napravio vozač drugog automobila vidi se kako se pikap približava zadnjem dijelu kamiona.

Dvojica muškaraca potom se penju na prednji dio vozila, otvaraju vrata hladnjače i počinju da iznose kutije sa piletinom.

Sve vrijeme kamion i pikap su u pokretu.

Snimak je ubrzo postao viralan na društvenim mrežama, a prizori su brojne korisnike podsjetili na akcione filmove, posebno serijal „Brzi i žestoki“.

Vozač kamiona, kako je saopšteno, nije ni znao da se pljačka odvija sve dok nije stigao na odredište.

Naknadno je utvrđeno da je iz hladnjače nestalo oko 105 kilograma piletine.

Policija pronašla šestoricu osumnjičenih

Egipatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su istražioci, između ostalog zahvaljujući snimku pljačke, uspjeli identifikovati svih šest osumnjičenih.

Kako je navedeno, riječ je o osobama koje su odranije imale kriminalne dosijee, a policija je pronašla njihova skrovišta na području Kaira i Kaljubije.

Međutim, hapšenje nije prošlo mirno.

Prema navodima egipatskih vlasti, osumnjičeni su prilikom pokušaja hapšenja otvorili vatru na policiju, nakon čega je došlo do oružanog sukoba.

Trojica poginula, trojica uhapšena

U razmjeni vatre trojica osumnjičenih su poginula, dok su preostala trojica uhapšena.

Policija je tokom akcije zaplijenila oružje i pikap korišten u pljački.

Pronađen je i dio ukradene piletine, kao i drugi predmeti za koje istražioci sumnjaju da potiču iz ranijih krađa.

Od bizarne krađe smrznute piletine usred vožnje do oružanog obračuna s policijom – slučaj je od nesvakidašnje pljačke prerastao u jednu od najbizarnijih kriminalističkih priča iz Egipta posljednjih dana.

Nastavi čitati

Aktuelno