Najviši iranski zvaničnici tiho se pripremaju za čitav niz mogućih ishoda dok se rat intenzivira, a predsjednik SAD Donald Tramp razmatra da li će se uključiti u sukob, tvrde iranski zvaničnici koji su insistirali na anonimnosti jer nisu ovlašćeni da javno govore o planovima ajatolaha, objavio je “New York Times”.

Zaviriti u strogo čuvano vođstvo Irana nije lako, ali čini se da zapovjedni lanac još uvijek funkcioniše uprkos teškim udarcima, i nema očiglednih znakova razdora unutar političkog vrha, kažu zvaničnici i diplomate u Iranu.

Ajatolah Ali Hamenei, koji ima 86 godina, svjestan je da bi ga Izrael ili Sjedinjene Države mogli pokušati ubiti, a takav kraj smatrao bi mučeništvom, rekli su zvaničnici. Zbog te mogućnosti, ajatolah je donio neuobičajenu odluku i dao uputstvo Skupštini stručnjaka – vjerskom tijelu zaduženom za imenovanje vrhovnog vođe – da brzo izabere njegovog nasljednika s popisa od tri imena koje je lično odabrao.

U normalnim okolnostima, postupak imenovanja novog vrhovnog vođe mogao bi potrajati mjesecima, jer bi sveštenici birali s vlastitih popisa kandidata. S obzirom na to da je zemlja sada u ratu, ajatolah, prema tvrdnjama zvaničnika, želi osigurati brzu i urednu tranziciju vlasti i očuvanje svoje ostavštine.

– Najvažniji prioritet je očuvanje države – rekao je Vali Nasr, stručnjak za Iran i profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Džons Hopkins, i dodao: – Sve je to proračunato i pragmatično.

Pitanje nasljeđivanja vrhovnog vođe već dugo je veoma osjetljiva i složena tema o kojoj se rijetko govori javno, osim kroz nagađanja i glasine u političkim i vjerskim krugovima.

Vrhovni vođa ima velika ovlašćenja: on je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, a istovremeno i šef pravosuđa, zakonodavne i izvršne vlasti. Takođe ima titulu Vali Fakih, što znači da je najviši čuvar šiitske vjere.

Prema izjavama zvaničnika, ajatolahov sin Modžtaba Hamenei, takođe klerik i blizak Iranskoj revolucionarnoj gardi, nije među kandidatima, iako se dugo spekulisalo da je favorit. Bivši konzervativni predsjednik Irana, Ebrahim Raisi, takođe je bio vodeći kandidat prije nego što je poginuo u padu helikoptera 2024. godine.

Otkako je rat počeo, ajatolah Hamenei obratio se javnosti u dva snimljena video obraćanja, uz pozadinu smeđih zavjesa i iransku zastavu.

– Narod Irana oduprijeće se nametnutom ratu – poručio je i obećao da se neće predati.

U normalnim okolnostima, ajatolah Hamenei živi i radi u visokoosiguranom kompleksu u centru Teherana, poznatom kao bejt rahbari ili „vođina kuća“, koji rijetko napušta, osim u posebnim prilikama poput vjerskih govora. Viši zvaničnici i vojni komandanti dolaze kod njega na sedmične sastanke, a javni govori se prenose iz tog kompleksa.

Njegovo povlačenje u bunker pokazuje koliko je snažno Teheran pogođen u ratu s Izraelom koji se, prema tvrdnjama iranskih zvaničnika, vodi na dva fronta.

Prvi je vazdušni front, s izraelskim udarima na vojne baze, nuklearne objekte, ključnu energetsku infrastrukturu, ali i na vojne komandante i nuklearne naučnike u njihovim stanovima u gusto naseljenim četvrtima. Neki od najviših iranskih zvaničnika ubijeni su bez upozorenja.

Prema podacima organizacija za ljudska prava iz Irana i inostranstva, stotine ljudi su ubijene, a hiljade ranjene, uključujući veliki broj civila širom zemlje.

Iranski zvaničnici tvrde da se bore i na drugom frontu – s izraelskim operativcima i saradnicima unutar Irana, koji djeluju prikriveno širom prostrane teritorije i lansiraju dronove na ključne energetske i vojne ciljeve. Strah od izraelske infiltracije u vrh iranskih bezbjednosnih i obavještajnih struktura ozbiljno je uzdrmao sistem vlasti, pa čak i samog ajatolaha Hameneija, navode zvaničnici, a prenosi Jutarnji list.