Svijet
Blumberg izračunao koliko bi SVIJET PLATIO RAT RUSIJE I NATO?
Ruski rat protiv NATO-a, čak i u početnim fazama, rezultirao bi mnogim smrtnim slučajevima i vjerovatno izazvao priliv izbjeglica. Takođe bi prouzrokovao značajnu ekonomsku štetu, objavio je danas Blumberg.
Direktni gubici od razaranja u ratnoj zoni, rast cijena energije zbog prekida isporuke iz Rusije i kolaps na finansijskim tržištima mogli bi da dovedu do smanjenja globalne proizvodnje za 1,3 odsto (ili 1,5 biliona dolara) u prvoj godini, procijenila je američka agencija.
Napominje se da je ovo gotovo jednako posljedicama potpune ruske invazije na Ukrajinu, a da bi gubici bili mnogo veći ako bi se sukob proširio na druge evropske zemlje.
Da bi procijenio troškove prve godine rata, Blumberg je koristio skup modela za procjenu uticaja izgubljene proizvodnje u zoni sukoba, posljedica po evropske lance snabdijevanja, smanjenja ruskog izvoza nafte i gasa, proširenja kreditnih raspona na evropskim tržištima, povećanja evropskih izdataka za odbranu i rastuće globalne neizvesnosti.
Samo u baltičkim državama, ekonomija bi pretrpjela pad od 43 odsto tokom prve godine sukoba, što bi se podudaralo sa padom proizvodnje na teritorijama Ukrajine koje je aneksirala Rusija.
Druge evropske zemlje koje bi mogle da uđu u sukob, uključujući Finsku, Švedsku, Poljsku i Nemačku, pretrpjele bi manji, ali i dalje značajan udarac od raketnih napada, piše novinska agencija.
Za Evropsku uniju u cjelini, izdaci za odbranu će donekle ublažiti udarac od rasta cijena energije, tržišnih previranja i uništavanja infrastrukture, ali će se BDP ipak smanjiti za 1,2 odsto, a dug će krenuti strmijom uzlaznom putanjom, navodi Blumberg.
Ruska ekonomija trpi gubitak od jedan odsto, što je relativno mali udarac, jer su sankcije izolovale zemlju od spoljnih pritisaka, a veća potrošnja na odbranu stvara iluziju ekonomskog zdravlja.
Velika Britanija koja troši više na odbranu, trpi pad BDP-a od samo 0,2 odsto. Tržišna previranja smanjuju BDP Sjedinjenih Američkih Država za oko 0,7 odsto, dok stroži finansijski uslovi i više cene energije smanjuju BDP Kine za oko 0,9 odsto.
Blumberg navodi da bi Rusija mogla da pokrene invaziju insceniranim incidentom ili hibridnim napadom, a jedna od ranjivih tačaka je željeznička pruga Moskva-Kalinjingrad, koja prolazi kroz Viljnus bez zaustavljanja.
Danska je saopštila da bi Rusija mogla da pokrene lokalni rat sa susjednom zemljom u roku od šest mjeseci i da predstavlja realnu prijetnju jednoj ili više zemalja NATO-a u roku od dve godine.
U takvom scenariju, navodi agencija, Estonija, Letonija i Litvanija na severoistočnom krilu Alijanse postale bi najverovatnije “žarište”. Tri baltičke zemlje čine mali udeo evropske ekonomije, ali su ključno važne sa strateške tačke gledišta.
Napominje se da bi bez trenutnog odgovora SAD, rat mogao da ekskalira, jer bi Rusija odgovorila na raketne napade napadima na evropske gradove i usmjerila više resursa u borbu, povećavajući vjerovatnoću širenja rata van baltičkog regiona.
Blumberg piše da se evropski zvaničnici koji prate jačanje vojske ruskog predsjednika Vladimira Putina bore sa prijetnjom koja bi prije nekoliko godina bila jedva vjerovatna: ratom sa Rusijom.
Rusija proizvodi artiljerijske granate, dronove i rakete brzinom koja će uskoro premašiti potrebe njenih trupa u Ukrajini.
Napad SAD i Izraela na Iran, saveznika Kremlja, zadao je još jedan udarac globalnoj stabilnosti, čak i kada je američki predsjednik Donald Tramp najavio privremeni prekid vatre.
Dok se lideri saveznika okupljaju na samitu u Hagu koji je počeo danas, očekuje se da će Tramp potvrditi posvećenost SAD klauzuli o uzajamnoj odbrani NATO-a, barem prema nacrtu saopštenja saveznika NATO-a pre sastanka.
Zvaničnici Trampove administracije su takođe više puta rekli da će braniti svaki centimetar njene teritorije.
Ali bez obzira na to šta Tramp kaže, evropski lideri nisu uvjereni da mogu da računaju na njegove obaveze, budući da je predsjednik SAD na samitu Grupe sedam u Kanadi ovog meseca, pitao zašto Rusija ne prisustvuje.
Rat na teritoriji NATO-a ostaje malo vjerovatan, ne samo zato što Rusija, za sada, nema kapacitete i vjerovatno ne bi željela rat na dva fronta. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute nagovijestio je da bi Rusija mogla da bude u poziciji da razmotri takav napad na alijansu u roku od pet godina, ponavljajući procjene njemačkog kancelara Fridriha Merca i nekoliko evropskih obaveštajnih agencija.
Upozorenja dolaze u trenutku kada NATO, pod pritiskom Trampa, podstiče članice da povećaju vojne izdatke na najviše nivoe u posljednjih nekoliko decenija.
Svijet
IRAN PRVI PUT OTKRIO STANJE MODŽTABE HAMNEJA: Evo šta su saopštili o njegovom zdravlju
Iranske vlasti prvi put su javno iznijele detalje o zdravstvenom stanju novog vrhovnog vođe Irana, Modžtabe Hamneja, pokušavajući da zaustave brojne spekulacije i glasine koje mjesecima kruže nakon njegovog nestanka iz javnosti poslije američko-izraelskih udara na Teheran.
Prema navodima iranskih zvaničnika, Hamnej je zadobio povrede tokom napada krajem februara, ali se “dobro oporavlja” i i dalje učestvuje u donošenju ključnih odluka u državi.
Teheran tvrdi da je Hamnej “u dobrom stanju”
Mazaher Hoseini, zvaničnik iz kancelarije vrhovnog vođe i koordinator sastanaka državnog vrha, izjavio je da je Modžtaba Hamnej zadobio povrede koljena i leđa tokom udara u kojem je poginuo njegov otac, bivši vrhovni vođa Ali Hamnej.
Prema njegovim riječima, povrede nisu opasne po život i stanje novog iranskog lidera je stabilno.
“Koljeno će uskoro potpuno zacijeliti, a problemi sa leđima su uglavnom riješeni”, rekao je Hoseini u obraćanju koje su prenijeli iranski mediji. Dodao je da Hamnej ima i manju povredu iza uha, ali da se ona više ne vidi jer je zarasla i prekrivena turbanom.
Iranski zvaničnici ističu da je Hamnej odsutan iz javnosti iz bezbjednosnih razloga, a ne zbog nesposobnosti da vodi državu.
Mjesecima kruže glasine o njegovom stanju
Od kada je početkom marta naslijedio oca Alija Hamneja, Modžtaba Hamnej gotovo se nije pojavljivao u javnosti, što je izazvalo brojne spekulacije u međunarodnim medijima. Pojedini izvještaji tvrdili su da je teško ranjen, da se nalazi u komi ili čak da nije sposoban da upravlja državom.
Britanski “The Times” i više izraelskih medija ranije su objavili da američko-izraelske obavještajne procjene ukazuju da je Hamnej bio “u veoma teškom stanju” nakon vazdušnih udara i da nije mogao direktno da učestvuje u vođenju države.
Istovremeno, iranske vlasti više puta su odbacivale te tvrdnje kao “psihološki rat” protiv Teherana. Visoki iranski zvaničnik Mohsen Komi ranije je izjavio da Hamnej “u potpunosti kontroliše državu” i da aktivno vodi pregovore i vojne odluke.
Sukob različitih izvještaja o stvarnom stanju
Američki izvori i dalje tvrde da su povrede Modžtabe Hamneja ozbiljnije nego što Teheran priznaje. Pojedini zapadni mediji navode da je tokom udara zadobio opekotine, povrede nogu i lica, kao i ozbiljna oštećenja koja su zahtijevala više operacija.
Portal “Voice of Emirates” ranije je objavio tvrdnje da se Hamnej nalazi u “kritičnom stanju” i da je liječen u specijalizovanoj bolnici u iranskom gradu Komu, uz navode da je komunikacija sa njim veoma ograničena.
S druge strane, iranski predsjednik Masud Pezeškijan nedavno je izjavio da je sa Hamnejem održao višesatni sastanak i opisao ga kao lidera koji i dalje donosi ključne političke odluke.
Revolucionarna garda sve moćnija
Analitičari smatraju da je rat dodatno ojačao uticaj Islamske revolucionarne garde (IRGC), koja sada ima dominantnu ulogu u bezbjednosnim i političkim pitanjima u Iranu. Više zapadnih izvještaja tvrdi da je dio ključnih ovlašćenja privremeno prebačen na vojne komandante zbog otežane komunikacije sa Hamnejem.
“Pitanje više nije da li Mojtaba Hamnei ima političku moć, već koliko samostalno može da odlučuje bez Revolucionarne garde”, navodi magazin “Forbes” u jednoj od analiza.
Teheran pokušava da smiri javnost
Objavljivanje detalja o povredama Modžtabe Hamneja dio je šire kampanje iranskih vlasti da smire javnost i pokažu da država funkcioniše uprkos ratu, sankcijama i političkim tenzijama.
Iranski zvaničnici tvrde da će se vrhovni vođa uskoro ponovo obratiti naciji, ali za sada nije poznato kada bi se mogao prvi put pojaviti u javnosti nakon višemjesečne pauze.
Nezavisne
Svijet
PUTIN POSLAO MOĆNU PORUKU: Dan pobjede je svetinja, Rusija ne zaboravlja heroje
Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija čuva sjećanje na heroje Drugog svjetskog rata i da ruski narod može da izdrži i prevazđe sve izazove, uz poruku da Dan pobjede predstavlja “sveti praznik”.
– Zalog uspijeha je naša moralna i duhovna snaga, hrabrost i junaštvo, jedinstvo i sposobnost da izdržimo sve i savladamo svaku prepreku – rekao je Putin tokom govora na Paradi pobjede u Moskvi uz poruku da je pobjeda “uvijek bila i biće naša”, prenose RIA Novosti.
Putin je naglasio da, bez obzira na promijene u ratnoj tehnologiji i taktici, sudbinu Rusije oblikuju ljudi, njeni građani.
– Tehnika se mijenja, ali ostaje važno: sudbinu zemlje kroje ljudi, vojnici i radnici, poljoprivrednici, oružari i ratni reporteri, ljekari i učitelji, kulturni radnici i sveštenici, volonteri, preduzetnici, humanitarci, svi građani Rusije – rekao je Putin.
Predsjednik Rusije je istakao da su hrabrost i požrtvovanost ruskog naroda u Drugom svjetskom ratu podizali narod iznad neprijatelja i jačali vjeru u pobjedu.
– Pravi patriotizam, hrabrost i požrtvovanost naroda osnažili su ga nad neprijateljem, davali snagu i učvršćivali vjeru u pobjedu. Pobjeda je zaslužena i izvojevana – rekao je Putin.
Predsjednik Rusije je prilikom obraćanja povezao pobjedu u Drugom svjetskom ratu sa aktuelnim ratom u Ukrajini, dodavši da pobjeda nad nacizmom predstavlja “inspiraciju” za vojnike koji se bore u Ukrajini.
– Veliki podvig generacije pobednika inspiriše vojnike koji danas izvršavaju zadatke ‘specijalne vojne operacije’. Oni se suprotstavljaju agresivnoj sili koja je naoružana i podržavana celim NATO blokom. I uprkos tome, naši heroji idu napred – istakao je Putin.
Putin je dodao da je ruski vojnik dao ogromne žrtve u ime slobode i dostojanstva naroda Evrope.
– Naš vojnik je podnio kolosalne gubitke, žrtvovao se za slobodu i dostojanstvo evropskih naroda, bio oličenje hrabrosti, plemenitosti, istrajnosti i ljudskosti, i okrunjen je slavom grandiozne pobjede – rekao je ruski predsjednik.
On je naglasio i da Rusija sa poštovanjem čuva nasljeđe i zavjete pobjedničkih vojnika i da je očuvanje sjećanja na Drugi svjetski rat pitanje časti.
– Uvijek ćemo pamtiti podvig sovjetskog naroda, koji je odlučujuće doprineo porazu nacizma, spasio svoju zemlju i svijet, okončao totalno i nemilosrdno zlo i vratio suverenitet državama koje su kapitulirale pred Hitlerovom Njemačkom – rekao je Putin.
Na kraju obraćanja, Putin je Dan pobjede nazvao “svetim praznikom” Rusije dodajući da se obilježava s ponosom i osjećanjem zajedničke dužnosti u “zaštiti interesa i budućnosti domovine”.
– Poštovani gosti, čestitam vam Dan pobjede, naš sveti, svetli i najvažniji praznik. Obilježavamo ga s ponosom i ljubavlju prema svojoj zemlji, s osjećanjem zajedničke dužnosti, da štitimo interese i budućnost domovine – zaključio je predsjednik Rusije.
Dan pobjede u Velikom otadžbinskom ratu tradicionalno se obilježava 9. maja, a ove godine se slavi 81. godišnjica pobjede.
Svijet
SVIJET GLEDA U MOSKVU: Danas Parada pobjede povodom 81 godine od pobjede
Dan pobjede nad fašizmom obilježava se danas u Moskvi gdje će biti održana Parada pobjede
Parada u Moskvi je podsjećanje na Veliki otadžbinski rat i ogromnu žrtvu koju je sovjetski narod podnio tokom Drugog svjetskog rata.
Ove godine, na obilježavanju 81 godine od pobjede, učenici vojnih škola, kadeti i kolona vozila sa vojnom tehnikom neće učestvovati u paradi zbog aktuelne situacije.
Iz ruskog Ministarstva odbrane je navedeno da će u Paradi pobjede učestvovati pripadnici vojnih univerziteta svih rodova i vidova oružanih snaga Rusije.
Iznad Crvenog trga u Moskvi preletiće avioni akrobatskih grupa, a na kraju će lovci tipa “Su 25” obojiti nebo iznad Moskve u boje ruske zastave.
Dan pobjede nad fašizmom obilježava se u znak sećanja na 9. maj 1945. godine, kada je kapitulacijom nacističke NJemačke okončan Drugi svjetski rat u Evropi.
Za Ruse ovo je jedan od najvažnijih istorijskih datuma, jer u Rusiji nema porodice čiji član nije poginuo u ratu.
Pobjedu nad fašizmom ruska vojska i ruski narod su platili ogromnim žrtvama. Stradalo je oko 27 miliona ljudi, a milioni su ostali invalidi.
Prva Parada pobjede na Crvenom trgu u Moskvi u čast pobjede SSSR-a nad nacističkom NJemačkom u Drugom svjetskom ratu održana je 24. juna 1945. godine.
-
Politika2 dana agoTOTALNI RASPAD SNSD-A U PRIJEDORU! Velalula se ne javlja ni članovima, Javor nestao, odbor pred kolapsom!
-
Politika2 dana agoSPORNE VEZE I PITANJA ZAKONA! Državni službenici na stranačkim sastancima SNSD-a? (FOTO)
-
Svijet2 dana agoMOSKVA SE SPREMA ZA PROSLAVU! Ukrajini poručili “Ako napadnete RAKETIRAĆEMO KIJEV”
-
Društvo15 sati agoSZO UPALILA ALARM: I u Srpskoj registrovan hantavirus, evo koje organe može napasti
-
Politika2 dana agoPROPALI PRLJAVI TRIKOVI MILORADA DODIKA! Kako je pokušao da diskredituje Stanivukovića (FOTO)
-
Politika2 dana agoSNSD PRIZNAO STRANAČKO ZAPOŠLJAVANJE? Načelnica tvrdi: “Ne znam o čemu se radi”
-
Sport3 dana agoPOBUNA SRPSKIH VATERPOLISTA! “Ne igramo za reprezentaciju dok je Soro predsjednik”
-
Region3 dana agoDATA CENTAR U HRVATSKOJ! Trošiće struje kao pola države i MILIONE HEKTOLITARA PITKE VODE
