Kako se bliže izbori, na političkoj sceni Republike Srpske kao po pravilu se ponovo vraćaju priče kojima se fokus građana premješta daleko od njihovih svakodnevnih problema.

U gotovo svakom predizbornom periodu prednjači priča vlasti o navodnim patriotama i izdajnicima. Tako se iz redova SNSD-a u prvi plan ponovo stavljaju priče o strancima i visokim predstavnicima, dok iz opozicije odgovaraju da je SNSD posljednji koji ima pravo da govori o odnosima funkcionera Republike Srpske sa stranim zvaničnicima.

Gotovo da ne prođe ni mjesec dana, a da iz redova vladajućih ne stigne priča o navodnim vezama opozicije i Kristijana Šmita. Aktuelni premijer Savo Minić je nedavno rekao da postoji velika vjerovatnoća da će biti kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske, a onda nastavio o Šmitu.

“Nema tog iz SNSD-a koji je grlio Šmita. Nema. Ne postoji. Nema tog iz SNSD-a koji je sa bilo kojim predstavnikom koji želi Republici Srpskoj da nanese bilo kakvu štetu, a kamoli da je ukine”, rekao je Minić.

-Treba li Minića podsjećati ko je imao bliske odnose sa Madlen Olbrajt, te visokim predstavnicima Ešdaunom i Vestendorpom, upitao je Nedeljko Glamočak iz Srpske demokratske stranke.

“Upravo je politika SNSD-a legalizovala visokog predstavnika mimo ovlašćenja koje je on imao u izvornom Dejtonskom sporazumu kroz prihvatanje zakona koje je nametao visoki predstavnik u ranijim vremenima i Petrič i svi ostali pa do ukidanja obilježja Republike Srpske, grba, zastave i himne i do donošenja Zakona o Ustavnom sudi i Tužilaštvu BiH. E sada se sve to SNSD-u vraća kao bumerang”, kaže Glamočak.

Narodni poslanik Milanko Mihajilica podsjeća da je upravo SNSD na vlast došao sa dva poslanika u parlamentu Republike Srpske.

“Nismo svi zaboravili 1998. i 1999. godinu kada se SNSD isto kao i danas zove SNSD, samo što im je tada to odgovaralo da bi došli na vlast, a danas izbjegavaju da o tome govore i to zaboravljaju, ali ne zaboravljamo svi”, kaže Mihajilica.

U pitanju je, kako navodi Mihajilica, vrijeme žestokog međunarodnog intervencionizma, gdje su Dodik i SNSD stajali uz visoke predstavnike koji su mnogo jače udarali na Republiku Srpsku i njene nadležnosti.

“Mi se nećemo ponašati kao nekada SNSD i Dodik prema odlukama visokog predstavnika u kojima je cijelu garnituru SDS-a i predsjednika RS izabranog voljom naroda Nikole Poplašena brutalno eliminisan sa političke scene”, kaže Mihajilica.

O visokim predstavnicima nedavno se oštro raspravljalo i u Narodnoj skupštini. Poslanici parlamentarne većine su tvrdili da OHR izaziva ustavnu krizu, dok su iz opozicije uzvratili da je vlast predvođena SNSD-om provela svaku odluku visokog predstavnika.

Gospodin Nebojša Vukanović je na svom blogu Nebojša Vukanović.info napisao i objavio tekst u čijem naslovu između ostalog piše:

“dr Blagojević traži da bude nosilac za Parlament BiH”.

U tekstu je, kao i u naslovu, napisao da sam ja navodno: “tražio mjesto nosioca liste SDS za Parlamentarnu skupštinu BiH”.

Prema ovako sročenom tekstu ispade da sam ja gladan kandidature na izborima i funkcije u vlasti.

Međutim, istina je sasvim drugačija od toga, zbog čega moram da se javno oglasim i demantujem pomenute navode gospodina Vukanovića.

Naime, istina je da me prof. dr Branko Blanuša kao predsjednik SDS-a pozvao telefonom u utorak 16. juna ove godine i zamolio da se naredni dan nađemo na kafi, ne rekavši mi tada razlog za taj susret.

Narednog dana, dakle u srijedu 17.6. ove godine u 10:30 sati, ja i profesor Blanuša našli smo se na kafi u jednom ugostiteljskom objektu u Banjaluci.

Tom prilikom profesor Blanuša mi je u svojstvu predsjednika SDS-a rekao da on i SDS žele da ja budem nosilac liste SDS za Izbornu jedinicu 1 za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

S obzirom na to da cijenim SDS i profesora Blanušu, prihvatio sam taj poziv, nakon čega mi je profesor Blanuša rekao da će to predložiti nadležnom organu stranke.

Dakle, nije istina da sam ja tražio da budem kandidat SDS-a za navedenu funkciju, kako navodi gospodin Nebojša Vukanović, što može značiti da sam gladan funkcije i vlasti, iako sam ja sasvin drugačiji čovjek od toga.

Zato molim gospodina Vukanovića da ne iznosi ovakve navode o meni, već da sve što mu drugi kažu, a odnosi se na mene, prethodno provjeri sa mnom. Meni se uvijek može slobodno obratiti, a ja ću mu uvijek reći sve što ga interesuje.

Višesatna čekanja na granicama postala su nepodnošljiva i ponižavajuća za građane!

Poručio je ovo Branislav Borenović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

– Kilometarske kolone i višesatna čekanja na graničnim prelazima postali su nepodnošljivi i ponižavajući za građane, a nedopustivi za institucije koje su dužne da obezbijede efikasan protok ljudi i robe – rekao je Borenović.

Svakodnevno, nastavlja on, svjedočimo istim scenama – nervoza, izgubljeno vrijeme i ogromna šteta za građane, privredu, prevoznike i turizam.

– Dok ljudi satima stoje u kolonama na izlazu i ulazu u zemlju, institucije i dalje nemaju ozbiljan i sistemski odgovor na ovaj problem. Zato u parlamentarnu proceduru upućujem inicijativu kojom se traži od Savjeta ministara BiH da hitno preduzme konkretne mjere za smanjenje višesatnih zadržavanja i unapređenje graničnih procedura na međunarodnim graničnim prelazima – kaže on.

Borenović dodaje da posebno zabrinjava činjenica da se primjenjuje novi Evropski sistem za evidenciju ulazaka i izlazaka putnika (EES), što dodatno usložnjava kontrole na spoljnim granicama Evropske unije.

-Zbog toga je neophodno da Savjet ministara BiH i Predsjedništvo BiH pokrenu zvanične diplomatske aktivnosti prema Evropskoj komisiji i državama članicama EU kako bi se pronašla rješenja koja će omogućiti brži i efikasniji protok putnika i robe. Istovremeno, tražimo uspostavljanje integrisanih graničnih prelaza sa Srbijom i Crnom Gorom po principu jedne kontrole dokumenata. Ako su Srbija i Sjeverna Makedonija na graničnom prelazu Preševo–Tabanovce uspjele da uvedu sistem „One Stop Control“ i značajno ubrzaju protok ljudi i robe, nema nijednog razloga da isti model ne bude uspostavljen i na najfrekventnijim graničnim prelazima između BiH, Srbije i Crne Gore – rekao je Borenović.

Građanima, kaže on, nisu potrebna nova opravdanja, već konkretna rješenja.

– Neophodno je više graničnih službenika, bolja organizacija, modernizacija prelaza, integrisane kontrole sa Srbijom i Crnom Gorom i aktivnija diplomatska uloga institucija BiH prema Evropskoj uniji. Ovo nije pitanje politike, već pitanje normalnog života, ekonomije i poštovanja građana. Vrijeme je da granice budu mjesto prolaska, a ne simbol sporosti, neefikasnosti i višesatnog čekanja – zaključio je Borenović.