Nakon što je u proteklih nekoliko godina pitanja poput zaštite demokratskih standarda, vladavine zakona i ljudskih prava stavila u prvi plan, Evropska komisija namjerava u narednom koraku ove oblasti pretočiti u čvrsti budžetski okvir.

Naime, u planovima koji će ovih dana biti objavljeni za naredni budžetski period EU od 2028. do 2034 težak najmanje 1,2 hiljade milijardi evra, planirano je da se zemljama članicama koje budu nazadovale u ovim oblastima uskrate sredstva iz budžeta, što je prvi put da se Brisel odlučuje na ovakav korak.

I do sada novac iz Brisela je uskraćivan Mađarskoj zbog njenog nazadovanja u ovim oblastima, ali sada će, ako prijedlog Komisije prođe, ovi uslovi biti direktno ugrađeni u tekst zakona, što bi, kako pišu briselski mediji, zemljama poput Mađarske moglo uskratiti desetine milijardi evra sredstava. Podsjećanja radi, više od 40 odsto budžeta Mađarske ovisno je o EU finansiranju.

Ova namjera Komisije odraziće se i na zemlje našeg regiona, jer je teško očekivati da će Komisija kažnjavati vlastite članice, a da će gledati kroz prste zemljama kandidatima.

Briselski “Politico”, na primjer, piše da su vidjeli finski tekst u vezi s komentarima oko novog budžeta, u kojem se insistira da se restrikcije moraju odnositi na sve programe, što logično znači i na programe za zapadni Balkan.

Kako piše ovaj list, Komisija želi da prekine sa sadašnjim rješenjima da pojedine zemlje članice kojima su uskraćena neka sredstva preusmjere sredstva s drugih stavki.

Ako je ovo tačno, to znači da će veza između novca i poštovanja vladavine prava biti eksplicitno navedena kao uslov za novac.

Nekoliko zemalja EU, posebno onih s najdubljim džepovima, odnosno koje najviše doprinose budžetu EU, podržalo je jačanje veze između vladavine prava i finansiranja u svojim podnescima Komisiji prije prijedloga budžeta. Nakon njegovog objavljivanja, zemlje članice će započeti međusobne pregovore o konačnom tekstu, koji neće biti poznat najranije do 2027. godine.

Iako se novi principi počinju primjenjivati tek za tri godine, može se očekivati da će se ove ideje početi primjenjivati i ranije.

Zapadni Balkan je već iskusio dio novih postroženih kriterijuma kroz Plan rasta. BiH nije dobila sredstva jer nije predala plan reformi, a u ranijem periodu novac se često davao “na lijepe oči”, bez striktne provjere kako će se sredstva iskoristiti. Sudeći prema namjerama Brisela, sadašnja već postrožena pravila u vezi s ovim sredstvima iz Plana rasta će dodatno biti opterećena uslovljavanjima koja se odnose na vladavinu prava, temeljna prava i očuvanje demokratskih standarda.

BiH već zaostaje za susjednim zemljama, posebno Crnom Gorom, koja će, kako sada stvari stoje, biti naredna, a možda i zadnja, zemlja koja će postati članica EU.

Dok vlast Republike Srpske ponižava institucije i zanemaruje sudbinu građana, više od 600 porodica godišnje napusti Republiku Srpsku, a najavljena strategija demografske obnove i dalje ostaje mrtvo slovo na papiru.

Izjavila je ovo narodni poslanik PDP-a, Mirna Savić Banjac.

-Dok prodaju institucije Republike Srpske, dok ponižavaju Narodnu skupštinu da bi spasili sebe, dok se ponašaju kao da su vladari, a narod njihovi robovi, ne rade ništa da se pobrinu da naroda i dalje ima. Godišnje 600 porodica napusti Republiku Srpsku, ali ih to ne zabrinjava, jer u svojoj dugogodišnjoj vladavini nisu donijeli krovni dokument, niti bilo kakvu ozbiljnu strategiju koja bi do sada dala neke rezultate- kaže Savić Banjac i dodaje:

-Njihova politika se zasniva na tome da je potrebno sve koji ne misle kao oni proglasiti izdajnicima, a odgovornu nacionalnu politiku vode samo prema sebi lično. Kada će Strategija demografske obnove, koja je najavljena u ekspozeu premijera Viškovića, ugledati svjetlost dana, ne zna se. Zna se samo da se posebne sjednice održavaju na sedmičnom nivou kada su u pitanju potkusurivanja sa njihovim dugogodišnjim bošnjačkim partnerima, a u svakom okršaju postaju bogatiji, a narod siromašniji- jasna je Savić Banjac.

Ministarstvo inostranih poslova BiH uplate donatorskih sredstava nije izvršavalo na način predviđen zakonskim propisima, navedeno je u izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH.

U izvještaju za prošlu godinu navedeno je da je Ministarstvo, kojim rukovodi Elmedin Konaković, lani iskazalo prihod od donacija od 175.726 KM, a riječ je o donaciji koja je evidentirana u Ambasadi BiH u Kuvajtu na osnovu pologa novčanih sredstava na račun Ambasade.

“Ovaj način prijema novčane donacije nije u skladu sa propisima kojim su regulisani prijem i realizacija tekuće podrške u novčanom obliku”, navodi se u izvještaju koji je objavljen na stranici Kancelarije za reviziju institucija BiH.

Ambasada BiH u Kuvajtu je dopisom informisala Ministarstvo inostranih poslova da je 20. februara 2024. godine na redovan račun ambasade položen iznos od 30.000 kuvajtskih dinara /90.195 evra/ po kursu na dan uplate.

U dopisu je navedeno da je ta sredstva Ministarstvo inostranih poslova Kuvajta samoinicijativno namijenilo za podršku rada ambasade, uz prijedlog da se sredstva ne povlače sa računa ambasade i da se troše uobičajenom procedurom prema finansijskom planu i budžetu.

Iz sjedišta Ministarstva su obavijestili ambasadu da je potrebno da, s ciljem poštovanja propisanih procedura o prijemu novčanih donacija, donirana sredstva uplati na ranije otvoreni donatorski račun, kao i da dostavi važeću dokumentaciju na osnovu koje je izvršena uplata navedenih sredstava te da dostavi dokument iz kojeg je jasno vidljiva namjena primljenih sredstava. Transfer u iznosu od 30.000 kuvajtskih dinara sa tekućeg računa ambasade na donatorski račun izvršen je 13. marta 2024. godine, pojašnjeno je u izvještaju, prenosi Srna.

Izdaci iz donatorskih sredstava u iznosu od 168.644 KM su realizovani nakon otvaranja programa posebnih namjena na osnovu zahtjeva Ministarstva upućenog Ministarstvu finansija i trezora BiH u oktobru prošle godine, a s obzirom na to da nije dostavljen dokument donatora o namjeni sredstava, Ministarstvo je samo odredilo namjenu i raspored donatorskih sredstava.

Nakon što je Ambasada, krajem novembra prošle godine, informisala Ministarstvo o nedovoljnim sredstvima za rad, proslijeđen je nalog da se sredstva prenesu sa donatorskog na redovan račun i realizuju u skladu sa dostavljenim planom rashoda Ambasade.

U izvještaju revizora navedeno je da se realizovani izdaci odnose na neto plate i naknade plata zaposlenih 56.646 KM, troškove iznajmljivanja 41.998 KM i nabavku i vozila 70.000 KM.

Osim protivzakonitog evidentiranja donacija, revizori su u radu Konakovićevog ministarstava pronašli i propuste u izdvajanju novca za prekovremeni rad i reprezentaciju.

Revizori su na osnovu dostupnih evidencija utvrdili da je u pojedinim slučajevima naknada za plaćeno odsustvo po osnovu vjerskih praznika isplaćena za četiri dana što nije u skladu sa odredbama Zakona o radu u institucijama BiH.

Jedna od preporuka revizora, koja je istaknuta, je i to da Ministarstvo u procesu zapošljavanja treba da obezbijedi poštovanje principa transparentnosti.